Rat u Ukrajini može uzrokovati svjetske nestašice hrane, upozoravaju Ujedinjeni narodi
Trenutni rat u kombinaciji s protekcionističkim politikama u prehrani koje su zemlje provele ugrožava dostupnost prehrambenih proizvoda u svijetu.
Rat u Ukrajini mogao bi ozbiljno utjecati na zalihe hrane i lance opskrbe te na kraju dovesti do globalne prehrambene krize, upozorile su Ujedinjene narode.
"Moramo učiniti sve što je moguće kako bismo spriječili uragan gladi i slom globalnog prehrambenog sustava", rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres novinarima u New Yorku.
Cijene hrane, goriva i gnojiva vrtoglavo rastu. Lanci opskrbe su poremećeni. A troškovi i kašnjenja u prijevozu uvezenih dobara – kada su uopće dostupna – na rekordnoj su razini.
"Osim toga, vidimo jasne dokaze da ovaj rat iscrpljuje resurse i pažnju s drugih žarišta kojima je očajnički potrebna pomoć", dodao je.
Prema riječima Maxima Torera, glavnog ekonomista Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), rat još više podiže cijene, zbog čega je hranu sve teže nabaviti.
Vidi također: Topla zima i nestašica vode kompliciraju žetvu nekim talijanskim poljoprivrednicima"Već smo imali problema s cijenama hrane ", rekao je Torero za The Guardian. "Ono što zemlje sada rade to pogoršava, a rat nas dovodi u situaciju u kojoj bismo lako mogli upasti u prehrambenu krizu."
Torero je napomenuo da je kratkoročni problem dostupnost te da bi trebalo tražiti alternativne kanale opskrbe hranom. "Mislimo da se jaz [u proizvodnji hrane] može donekle zatvoriti, ali ne 100 posto", rekao je. "Zemlje bi također trebale pokušati diversificirati svoje dobavljače."
Rusija i Ukrajina, poznate i kao 'europska žitnica', među vodećim su proizvođačima pšenice i čine 80 posto svjetske proizvodnje suncokretovog ulja.
Više od 50 zemalja, uključujući zemlje u razvoju u Africi i Aziji koje su već u nevolji, ovisi o ta dva giganta u proizvodnji hrane za opskrbu pšenicom.
"Jednome riječi, zemlje u razvoju su na udaru", rekao je Guterres. "Suočene su s kaskadom kriza – osim rata u Ukrajini, ne smijemo zaboraviti Covid-19 i utjecaje klimatskih promjena – posebice sušu."
The Guardian je izvijestio da je otprilike dvije trećine ukrajinskih pošiljki pšenice već bilo izvezeno prije ruske invazije. Međutim, ostatak stoji neiskorišten u zemlji, a sljedeća žetva je neizvjesna u trenutačnim uvjetima.
Osim toga, vlade diljem svijeta pribjegavaju protekcionističkim mjerama kako bi zaštitile domaće zalihe hrane, unatoč pozivu skupine G7 državama da drže tržišta otvorenima.
Zemlje poput Argentine, Indonezije, Srbije i Turske već su poduzele korake za ograničavanje izvoza određenih prehrambenih proizvoda, uključujući pšenicu, šećer, suncokretovo i sojino ulje. U Europskoj uniji, Mađarska je uvela kontrolu nad izvozom žitarica, što je potez koji je Europska komisija oštro kritizirala.
Duboki učinci rata ne ograničavaju se samo na hranu; cijene gnojiva također rastu jer su Ukrajina i Rusija obje značajni proizvođači.
"Cijene hrane, goriva i gnojiva vrtoglavo rastu", rekao je Guterres. "Povremeni lanci opskrbe su poremećeni. A troškovi i kašnjenja u prijevozu uvezenih dobara – kada su uopće dostupna – na rekordnoj su razini."
"Sve ovo najteže pogađa najsiromašnije i sije sjeme političke nestabilnosti i nemira diljem svijeta", zaključio je.