Poljoprivredna proizvodnja u Europi blago je pala u 2020. godini
Izvješće Eurostata pokazalo je da troškovi proizvodnje rastu, dok su prihodi od poljoprivrede pali u nekoliko zemalja EU.
Najnoviji podaci koje je objavio Eurostat pokazuju da je europski poljoprivredni sektor 2020. godine pridonio 1,3 posto ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP-u) bloka od 27 članica.
Nadalje, službena statistička agencija EU procijenila je bruto dodanu vrijednost u poljoprivrednom sektoru, razliku između vrijednosti proizvodnje i troškova proizvodnje, na 178,4 milijarde eura.
Ukupni broj poljoprivrednih radnika smanjio se za 2,9 posto, nešto više od prosječnog godišnjeg smanjenja od 2,5 posto zabilježenog u razdoblju od 2005. do 2019. godine.
Vidi također: Očekuje se oporavak europskog izvoza maslinovog ulja kako troškovi rastu"Jedan od načina gledanja na ovo jest da je za svaki 1 € potrošen na troškove dobara i usluga korištenih u proizvodnom procesu (poznat kao posredna potrošnja), poljoprivredna industrija EU-a stvorila dodanu vrijednost od 0,76 €", napisao je Eurostat. "Iako je ova relativna dodana vrijednost u 2020. bila niža od 0,79 € iz 2017., i dalje je bila viša nego u većini drugih godina od 2007."
Zbrajajući usjeve, životinje i poljoprivredne usluge s nekoliko drugih dobara i usluga, Eurostat je procijenio da je 2020. godine poljoprivredni sektor bloka od 27 članica proizveo ukupnu vrijednost od 414,1 milijardu eura, što je pad od 1,1 posto u usporedbi s 2019. godinom.
Od tog iznosa, 219,5 milijardi eura poteklo je iz usjeva, dok je 159 milijardi eura poteklo od životinja i životinjskih proizvoda. Poljoprivredne usluge činile su 20,3 milijarde eura, a ostatak se odnosio na nepoljoprivredne aktivnosti koje Eurostat nije mogao mjeriti zasebno.
Eurostat je objasnio da smanjenje od 1,1 posto predstavlja "blagi pad u odnosu na vrhunac zabilježen 2019. godine, koji je sam bio vrhunac uzlaznog trenda započetog 2009. godine."
"Ova promjena nominalne vrijednosti odražava blagi pad i nominalne cijene poljoprivrednih dobara i usluga u cjelini (procijenjeno –1,0 posto), kao i volumena proizvodnje (procijenjeno –0,2 posto)", dodao je Eurostat.
Zemlje u kojima je pad vrijednosti proizvodnje bio najznačajniji bile su Rumunjska (–11,3 posto), Nizozemska (–3,1 posto), Italija (–2,3 posto), Francuska (–1,9 posto) i Njemačka (–1,6 posto).
S druge strane, Španjolska (+1,1 posto) i Poljska (+1,9 posto) bile su među vodećim zemljama čija je ukupna vrijednost proizvodnje porasla, pri čemu je najizraženiji porast zabilježen u Litvi (+8,6 posto).
Podaci Eurostata za 2020. godinu također su potvrdili značajne razlike u poljoprivrednim količinama i prinosima diljem EU-a, pri čemu četiri zemlje čine većinu ukupne vrijednosti proizvodnje.
Pedeset devet posto toga potjecalo je iz Francuske (76,3 milijarde eura), Njemačke (57,6 milijardi eura), Italije (56,9 milijardi eura) i Španjolske (52,3 milijarde eura). Uz dodatak vrijednosti proizvodnje iz Nizozemske, Poljske i Rumunjske, Eurostat je procijenio da je 76 posto ukupne vrijednosti poljoprivrednog sektora EU-a potjecalo iz tih sedam država članica.
Gledajući troškove od 235,8 milijardi eura s kojima su se suočavali poljoprivrednici, 51 posto otpadalo je na hranjenje životinja i veterinarske usluge, dok je 11,1 posto potjecalo od herbicida, pesticida, insekticida, gnojiva i poboljšivača tla.
Vidi također: 100 milijardi eura potrošenih u EU-u ne uspijeva smanjiti emisije u poljoprivrednom sektoru, pokazuje revizija"Trošak posrednih dobara i usluga koje je poljoprivredna industrija koristila u 2020. godini bio je nešto niži nego godinu dana ranije (procijenjeno –1,1 posto)", napisao je Eurostat. "Stopa pada bila je ista kao i stopa pada vrijednosti poljoprivredne proizvodnje (procijenjeno –1,1 posto), što je rezultiralo blagim padom (–1,3 posto) bruto dodane vrijednosti koju je generirala poljoprivredna industrija."
U mnogim poljoprivrednim sektorima, uključujući sektor maslinovog ulja, samo je mali postotak radne snage činio plaćeno osoblje, s obzirom na ulogu koju dobrovoljne obitelji i zajednice preuzimaju tijekom najintenzivnijih tjedana u godini.
Podaci Eurostata pokazuju da je 2020. godine 6,2 milijuna radnika bilo neplaćeno, u usporedbi s 2,3 milijuna radnika na puno radno vrijeme s plaćom.
Kao što je gore navedeno, ukupni ulog radne snage u poljoprivredi oštro je opao u gotovo svim državama članicama od 2005. do 2020. godine, pri čemu je najveći pad zabilježen u većini zemalja istočne Europe.
"Ovo smanjenje poljoprivredne radne snage odrazilo je i potisne i privlačne čimbenike", napisao je Eurostat. "S jedne strane, postignut je velik napredak u mehanizaciji i učinkovitosti, a s druge strane, radnici imaju veći izbor privlačnih prilika za posao u drugim sektorima gospodarstva."
Prihodi za poljoprivredne radnike također su pali za 0,8 posto u 2020. u usporedbi s prethodnom godinom. Iako je nekoliko država članica zabilježilo strmoglavi porast raspoloživih prihoda za poljoprivredne radnike, velike poljoprivredne zemlje poput Njemačke, Nizozemske, Rumunjske, Italije i Francuske zabilježile su značajan pad.
Kao rezultat toga, Eurostat je naveo da je raspoloživi dohodak porastao za 31,5 posto u usporedbi s razinama iz 2010. godine.
Eurostat je također sastavio indeks rizika od pesticida, koji se odnosi na količinu pesticida prodanih diljem EU-a, upozoravajući da se vrste aktivnih tvari mijenjaju tijekom vremena i da prodajne količine ne mogu učinkovito procijeniti povezanu potencijalnu opasnost.
Međutim, indeks "harmonizirani pokazatelj rizika 1" pokazuje smanjen rizik od pesticida u većini Europske unije.