Očekuje se oporavak izvoza europskog maslinovog ulja kako troškovi rastu
Najnovije kratkoročne projekcije pokazuju ograničen rast izvoza i stabilnu proizvodnju. Iako su cijene maslinovog ulja prošle godine porasle, tako su porasli i troškovi proizvodnje.
Proizvođači maslinovog ulja u Europskoj uniji trebali bi se pripremiti na određene uspone i padove u tek započetoj proizvodnoj godini 2020./21., prema Kratkoročnim izgledima EU-a za poljoprivredna tržišta.
Očekuje se da će proizvodnja u bloku u tekućoj žetvi doseći 2,1 milijun tona, što je usporedivo s prinosima iz prethodne sezone. Izvoz će također vjerojatno biti sličan količinama iz prošle žetve.
Međutim, u izvješću se upozorava da bi se poljoprivrednici trebali pripremiti na rastuće operativne troškove. Rastući inflacijski pritisci u EU-u doveli su do naglog porasta cijena energije, sirovina i prijevoza. Jedan jasan primjer je gnojivo, čije su cijene porasle za 77 posto u protekloj godini.
Vidi također: Vijesti o trgovini maslinovim uljemŠto se tiče izvoza, EU očekuje "skromno, ali iznadprosječno" rastuće rezultate u ovoj godini berbe, uglavnom potaknute povećanjem trgovine s Kinom i Sjedinjenim Državama.
Od listopada 2020. do lipnja 2021. izvoz je porastao za tri posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Izvoz u SAD porastao je za četiri posto, što je manje od prvotno očekivanog, pri čemu se obujam trgovine usporio u posljednja tri mjeseca.
"To bi moglo biti zbog viših troškova prijevoza, određene nesigurnosti o tome kada će biti ukinute protumjere u vidu carina, kao i tržišnih prilika koje su neki izvoznici izgubili zbog tih carina", navodi se u izvješću, misleći pritom na dugotrajni spor između SAD-a i EU-a oko subvencija koje su davane njihovim zrakoplovnim proizvođačima, Boeingu i Airbusu.
Međutim, postoji optimizam da će se izvoz u trećeg najvećeg svjetskog potrošača maslinovog ulja oporaviti i da će ukupan izvoz nastaviti rasti.
"Dopuna zaliha u nekim izvoznim odredištima i ponovno otvaranje ugostiteljstva trebali bi doprinijeti većem izvozu, dok bi potrošnja u EU mogla pasti zbog manjih dostupnosti i iznadprosječnih cijena", navodi se u izvješću.
Ostale destinacije izvoza zabilježile su relevantna smanjenja zbog velikih zaliha maslinovog ulja, sporog oporavka sektora ugostiteljstva i rastućih cijena maslinovog ulja.
"Stoga bi izvoz maslinovog ulja iz EU-a u sezoni 2020./21. mogao ostati isti kao u prethodnoj kampanji [820.000 tona]", navodi se u izvješću.

Kratkoročne izglede EU
Ako se trgovinski odnosi poboljšaju, izvoz u razdoblju 2021./22. mogao bi doseći 860 000 tona, a europski proizvođači mogli bi povratiti dio tržišnog udjela. Dosezanje tih razina, međutim, također će ovisiti o sposobnosti proizvođača maslinovog ulja da osvoje tržište Azije, gdje tržište maslinovog ulja raste.
Projekcije kratkoročnih izgleda EU također su pokazale da su cijene ekstra djevičanskog maslinovog ulja u bloku porasle za četiri posto u protekloj godini. To bi moglo utjecati na potrošnju unutar glavnih zemalja proizvođača u EU.
"Uvoz se snažno smanjuje zbog manjih zaliha u zemljama izvan EU-a prema kraju kampanje", navodi se u izvješću. "Uvoz bi mogao doseći 160.000 tona", što bi bilo 40 posto manje nego u prethodnoj sezoni.
Ipak, s obzirom na pozitivno cjenovno okruženje i očekivanu rekordnu berbu u Tunisu – do 240.000 tona – stručnjaci EU-a nagovještavaju da bi uvoz maslinovog ulja u razdoblju 2021./22. mogao porasti na 200.000 tona.
S obzirom na podatke o izvozu i tropostotni rast potrošnje maslinovog ulja u EU procijenjen u izvješću, završne zalihe mogle bi biti nešto iznad očekivanih ukupno 470.000 tona, što je i dalje 13 posto ispod petogodišnjeg kretanja prosjeka.
Izvješće se također usredotočilo na štetu koju su nepredvidivo vrijeme, koje je pogodilo najveće zemlje proizvođače maslinovog ulja u bloku, nanijelo proizvodnji, te je istaknulo sve veću važnost navodnjavanja,
"Početno očekivana godišnja berba u Italiji i Grčkoj bila je otežana vrućim i suhim ljetom", navodi se u izvješću. "Mnogi su uzgajivači patili od stresa zbog nedostatka vode, što se pokazalo kritičnim, osobito u neirigiranim sustavima proizvodnje. To bi moglo rezultirati nižim prinosima."
"U Španjolskoj se očekuje prosječna proizvodnja, dok bi se u Portugalu proizvodnja mogla povećati za 50 posto", dodaje se u izvješću. "Početne zalihe EU-a bile bi tada četiri posto niže nego u prošloj kampanji."
Prilikom predstavljanja izvješća, Tassos Haniotis, ravnatelj Odjela za poljoprivrednu strategiju, pojednostavljenje i analizu politika Europske komisije, upozorio je da "ulazimo u novu fazu tržišnih turbulencija, uključujući čimbenike povezane s povećanom vremenskom nepredvidivošću [i] klimatskim promjenama."