Revizija: 100 milijardi eura potrošenih u EU ne uspijeva smanjiti emisije u poljoprivrednom sektoru

Posebno izvješće Europskog revizorskog suda (ECA) navodi da više od 100 milijardi eura sredstava Europske unije za poljoprivredu, namijenjenih ublažavanju klimatskih promjena, nije mnogo doprinijelo smanjenju emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrednog sektora.

Prema ECA-i, metode upravljanja klimatskim promjenama koje podržava Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nisu dovele do smanjenja emisija stakleničkih plinova od 2010. godine.

Revizori su također zaključili da oko 50 posto ukupnih klimatskih izdataka EU-a od 2014. do 2020. nije ništa doprinijelo smanjenju emisija stakleničkih plinova tijekom tog razdoblja. Osim toga, naveli su da prethodna Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) nije imala čvrste poticaje za ljude i poduzeća da se bave praksama prijateljskim prema klimi.

Vidi također: Nova KAP pruža brojne mogućnosti talijanskim uzgajivačima maslina

"Uloga EU-a u ublažavanju klimatskih promjena u poljoprivrednom sektoru ključna je jer EU postavlja okolišne standarde i sufinancira većinu poljoprivrednih rashoda država članica", rekao je Viorel Ștefan, član Europskog revizorskog suda koji je napisao izvješće.

"Očekujemo da će naši nalazi biti korisni u kontekstu cilja EU-a da postane klimatski neutralna do 2050. godine", dodao je. "Nova Zajednička poljoprivredna politika trebala bi više usmjeriti na smanjenje emisija u poljoprivredi te biti odgovornija i transparentnija u pogledu svog doprinosa ublažavanju klimatskih promjena."

Revizori su izdali izvješće nakon što su ispitali i analizirali prakse ublažavanja klimatskih promjena utvrđene u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Te su mjere imale za cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova iz kemijskih gnojiva i stajnjaka, stočarstva i korištenja zemljišta.

Također su provjerili jesu li poticaji učinkovitiji od mjera utvrđenih u prethodnoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, koja je bila na snazi od 2007. do 2013. godine.

Revizori su utvrdili da emisije iz stočarstva čine više od polovice emisija stakleničkih plinova pripisanih poljoprivredi, dodajući da Zajednička poljoprivredna politika nije regulirala broj stoke niti osigurala odgovarajuće poticaje za njihovo smanjenje.

Prema revizorima, to objašnjava zašto emisije nisu opale od 2010. unatoč tome što je EU namijenio 103 milijarde eura za ublažavanje klimatskih promjena.

Međutim, revizori su priznali da bi nova Zajednička poljoprivredna politika (ZP), koju je u lipnju usvojio Vijeće za poljoprivredu EU-a, mogla poboljšati situaciju. Nova ZP uvodi strože zahtjeve za zaštitu okoliša za poljoprivrednike koji žele primati sredstva.

Svaka zemlja mora podnijeti nacionalni strateški plan za svoj dio sredstava. Sva plaćanja bit će vezana uz to koliko dobro korisnici poštuju pravila o zaštiti okoliša, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine.

Ovime novim zahtjevima kreatori politike nastoje preusmjeriti novac s intenzivnog uzgoja na zaštitu prirode i promicanje bioraznolikosti, što će, kako se nadaju, pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Očekuje se da će maslinari diljem kontinenta biti među korisnicima nove Zajedničke poljoprivredne politike. Međunarodni vijeće za masline procijenilo je 2016. godine da za svaki litar proizvedenog djevičanskog maslinovog ulja "u zrelom poluintenzivnom nasadu s prosječnim prinosom" postoji neto sekvestracija ugljika od 8,5 kilograma.

"Proizvodnja maslinovog ulja pomaže u borbi protiv globalnog zatopljenja apsorbirajući više atmosferskog CO2 nego što ga proizvodi i fiksirajući ga u tlu i biomasi", priopćio je IOC.

• Europski revizorski sud
• Europska komisija
• Međunarodni vijeće za maslinu

---