Hrvatski proizvođači dovode u pitanje ministra zbog Zajedničke poljoprivredne politike
Ministar poljoprivrede je nagrađivanim proizvođačima govorio o nacionalnom strateškom planu za poljoprivredni sektor i saslušao njihove brige.
Hrvatski ministar poljoprivrede predstavio je nekim od vodećih proizvođača u zemlji nacrt strateškog plana za provedbu nove Zajedničke poljoprivredne politike.
Uz priznavanje rekordnih postignuća hrvatskih proizvođača na natjecanju NYIOOC World Olive Oil Competition 2021., Marija Vučković i Anita Sever-Koren, ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, rekle su proizvođačima da će novi ZPP donijeti više pogodnosti za manje proizvođače.
Međutim, Vučković je upozorila da Zajednička poljoprivredna politika neće riješiti sve probleme proizvođača te da će morati zajedno raditi na postizanju nekih promjena.
Vidi također: Nova KAP pruža mnogo prilika za talijanske uzgajivače maslinaIstaknula je da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala njihovu ovisnost o ugostiteljskom i hotelskom sektoru.
Iako su sredstva iz paketa hitne pomoći za Covid pomogla mnogim hrvatskim poljoprivrednicima da prežive krizu, za jačanje sektora potrebne su nove tehnologije i jače udruge proizvođača.
"Nema ruralnog razvoja bez ljudi i nema organske poljoprivrede bez organskih namirnica ili njihovih proizvođača", rekla je, dodavši da je trenutno u sustavu samo 12 posto – od 180.000, odnosno 15.000 do 16.000 obitelji.
Rekla je da bi poljoprivrednici koji rade neformalno trebali ući u sustav, naglasivši da bi im inače bilo teže dobiti pogodnosti iz KAP-a.
Sever-Koren je rekla da će se sustav uspostavljen prethodnom Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) reformulirati. Trenutačno 30 posto potpora odlazi samo sedam posto korisnika, odnosno 1.324 poljoprivrednika. Dodala je da će u budućnosti više poljoprivrednika dobiti veći dio potpora. Poljoprivrednicima s više od 81.000 hektara zemljišta smanjit će se subvencije.
Poljoprivredno zemljište u Dalmaciji, Zagori ili Istri od velikog je interesa za maslinare, koji su se žalili na ograničen pristup bankovnim zajmovima za financiranje kupnje zemljišta.
Ministrica je odgovorila da se u tri dalmatinske regije – Imotski, Drniš i Konavle – pripremaju novi zakoni kao pilot-projekt za rješavanje tog problema.
Tomislav Duvnjak, proizvođač iz tvrtke Vodice D.O.O. koji je pomogao organizirati dalmatinske proizvođače i kojemu se prvenstveno pripisuje njihov ogroman uspjeh na natjecanju NYIOOC 2021., upozorio je da bi proces trajao predugo i zahtijevao od proizvođača ispunjavanje stotina dokumenata. Rekao je da su duljina i složenost procesa već naveli neke proizvođače u regiji da odustanu.
Duvnjak je dodao da proizvođači diljem Hrvatske trebaju posvetiti veću pozornost označavanju svojih maslinovih ulja. Tvrdio je da bi poboljšane etikete učinile njihova ulja konkurentnijima na stranim tržištima.
Tedi Chiavalon iz Vodnjana iznio je nekoliko prigovora na teškoće u poslovanju u Istri, prvenstveno zbog brojnih administrativnih prepreka. Istaknuo je da, zbog svjetskog potencijala domaćeg maslinovog ulja, maslinari traže poseban status za svoje proizvode ili posebne programe za njihovu potporu jer uzgoj maslina na poluotoku postaje sve teži zbog posljedica klimatskih promjena.
Chiavalon je dodao da proizvođači zaostaju za svojim konkurentima u Italiji i Španjolskoj. On surađuje s 28 maslinara u Istri, ali ta suradnja do sada nije donijela dovoljno značajnu tržišnu prednost.
Damir Buntić, još jedan uzgajivač iz regije Vodice, upozorio je da nedostatak centralizirane udruge maslinara u zemlji ometa njezin razvoj. Upozorio je da sektor neće napredovati ako se maslinici diljem regije ne budu u potpunosti uzeli u obzir.
Drugi proizvođači rekli su da postoji sve veći problem s navodnjavanjem maslinika, unatoč njihovoj tvrdnji da pet rijeka u Hrvatskoj teče izravno do Jadranskog mora i osigurava obilje vode.
Što se tiče proizvodnje uoči berbe maslina 2021., Mirko Krtelić iz Doline maslina kod Nadina rekao je da očekuje gubitak od 25 posto svoje berbe zbog suše koja je ove godine osušila cvjetove na mnogim njegovim stablima.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je 2020. godine proizvela 40.278 hekolitara maslinovog ulja, što je pad od 9,5 posto u odnosu na 2019., ali oko sedam posto iznad petogodišnjeg prosjeka.