Europa preispituje zabranu pesticida dok se nadvija globalna prehrambena kriza

Ministri poljoprivrede upozorili su da bi značajno smanjenje upotrebe pesticida u Europskoj uniji moglo utjecati na prinose usjeva u razdoblju velike neizvjesnosti.

Ambitiozni cilj Europske komisije da se do 2030. upola smanji uporaba pesticida kritiziran je od strane država članica na Vijeću za poljoprivredu i ribarstvo (Agrifish), koje je nedavno održano u Bruxellesu.

Kontrolirati bolest bez sintetičkih molekula moglo bi biti izazovno, ali je nužno. – Gennaro Sicolo, predsjednik, Italia Olivicola

Na sastanku su ministri naglasili "potrebu za održivim i isplativim alternativama kemijskim pesticidima prije postavljanja obveznih ciljeva smanjenja."

Dodali su da bi nove uredbe također trebale uzeti u obzir "razlike u geografiji, klimi i polaznim uvjetima u različitim državama članicama" prije nametanja ograničenja.

Vidi također: Istraživači ponovno uvode šišmiše u andaluzijske maslinike kako bi se borili protiv štetočina

Nadalje su naglasili da "održivost ne smije biti tražena na štetu sigurnosti hrane ili konkurentnosti poljoprivrede EU, osobito u trenutnom kontekstu ruske agresije na Ukrajinu."

Nove podjele među 27 ministara poljoprivrede vjerojatno će imati značajan utjecaj na novo propisivanje na kojem radi Europska komisija. Cilj propisa je smanjiti upotrebu kemikalija u poljoprivredi.

Predloženo uredbom od vlada traži da postave nacionalne ciljeve smanjenja i provedu ekološki prihvatljivu kontrolu štetočina kroz prakse integriranog upravljanja štetočinama, pri čemu se pesticidi koriste kao mjera posljednjeg izbora.

Pravila također propisuju potpunu zabranu uporabe pesticida u parkovima, na dječjim igralištima, školama i u ekološki osjetljivim područjima.

Konačno, predložena pravila dopuštaju vladama da koriste sredstva iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za pokrivanje troškova poljoprivrednika tijekom prijelaza na druge oblike suzbijanja štetnika.

Najjači otpor predloženim propisima došao je iz Španjolske, Portugala, Malte, Luksemburga, Slovačke, Slovenije, Poljske, Latvije, Litve, Estonije, Bugarske i Mađarske.

Španjolski ministar poljoprivrede upozorio je da bi zabrana pesticida u ekološki osjetljivim područjima mogla dovesti do toga da ona postanu uzgajališta štetočina. Slovenski ministar dodao je da bi poljoprivrednici u tim područjima bili u znatnoj nepovoljnoj situaciji zbog zabrana.

Međutim, Stella Kyriakides, europska povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, obranila je prijedlog i rekla da dugoročna sigurnost hrane i otpornost zahtijevaju promjenu smjera u pogledu uporabe pesticida.

"Ne zabranjujemo upotrebu pesticida", rekla je. "Ponuda bioloških i niskorizičnih alternativa na tržištu postupno se povećava, uz više odobrenja i pojednostavljenija pravila, kako bi se pomoglo poljoprivrednicima u tranziciji."

"Nastavak korištenja istraživanja, inovacija i novih tehnologija također će podržati tranziciju", dodala je. "Ruska invazija na Ukrajinu znači da se moramo prilagoditi novoj stvarnosti. Ali ne smijemo dopustiti da to poremeti našu održivost."

Daljnje smanjenje upotrebe pesticida također će utjecati na uzgajivače maslina, od kojih su se mnogi protivili zabrani upotrebe dimethoata u listopadu 2021. godine.

Ta se kemikalija općenito smatra jedinom učinkovitom linijom obrane od maslinine mušice u maslinicima. Neki su se poljoprivrednici žalili da je zabrana provedena u nedostatku održivih alternativnih strategija za suzbijanje insekata.

"Tijekom godina, sintetičke aktivne tvari poticale su pristup zaštiti bilja koji je više usmjeren na liječenje bolesti, a manje na prevenciju, zbog dostupnosti pesticida poput dimethoata na tržištu", rekao je za Olive Oil Times Gennaro Sicolo, predsjednik Italia Olivicola, udruge proizvođača.

"Kontrolirati bolest bez sintetičkih molekula može biti izazovno, ali je nužno", dodao je. "Cijeli proces proizvodnje mora se odvijati uzimajući u obzir zaštitu okoliša i njegovih prirodnih resursa."

Sicolo tvrdi da maslinari trebaju zauzeti preventivniji pristup širenju štetnika.

"To može pokrenuti začarani krug u kojem je dobrobit biljke u središtu, u skladu s tlom i cijelim okolišem u kojem živi", rekao je. "Moramo iznova izgraditi naše strategije suzbijanja [štetočina]."

Vidi također: Istraživači identificirali spojeve za suzbijanje širenja verticilijske uvelosti

Godišnje izvješće Agencije za sigurnost hrane Europske unije (EFSA) za 2021. godinu potvrdilo je da je uporaba pesticida u proizvodnji maslina u Europi prilično niska.

Većina uzoraka – 96 posto od 100.000 – koje je analizirala EFSA pokazala je da je prisutnost kemikalija znatno ispod zakonske granice. Štoviše, 57 posto svih uzoraka nije sadržavalo kvantificirane razine ostataka.

"Organski pristup poljoprivredi nažalost ne ovisi samo o maslinarima", rekao je Sicolo. "Širi pristup može i mora doći iz drugih područja gdje se sintetički proizvodi široko koriste. Maslinarstvo može dati svoj doprinos čak i suočeno s rastućim troškovima."

Prema Europskoj federaciji za prehranu, poljoprivredu, turizam i trgovinu (EFFAT), predloženo propisivanje je korak naprijed, ali ne uzima u obzir specifične učinke uporabe pesticida, poput onih na zdravlje radnika.

"Opasnost od pesticida u Europi je stvarna", rekao je Kristjan Bragason, glavni tajnik EFFAT-a. "Izloženost pesticidima i agrokemikalijama predstavlja jedan od glavnih rizika s kojima se suočavaju poljoprivredni radnici, iako se i dalje uvelike podcjenjuje. Zaštita zdravlja i sigurnosti radnika znači težiti istinski održivoj poljoprivredi."

Natalija Svrtan, aktivistica udruge Pesticide-Free Agriculture, izjavila je za Olive Oil Times da bi povratak od 80 godina štete nanesene pesticidima tlu, bioraznolikosti i ljudskom zdravlju bio dugotrajan proces.

"Ne možemo riješiti problem preko noći primjenom jednog jednostavnog rješenja", rekla je. "Potrebno je provesti značajne promjene u našim sustavima za proizvodnju hrane, a to se mora učiniti bez odgađanja."

"Biodiverzitet i zdrava tla su osnovni sastojci koji su nam potrebni za proizvodnju bilo koje vrste hrane, a agroekologija je rješenje za njihovo očuvanje", dodala je Svrtan. "To pokazuju studije, kao i sve veći broj organskih proizvođača koji uspješno primjenjuju integrirano upravljanje štetnicima."

Prema Svrtan, integrirano upravljanje štetnicima uključuje nekoliko tehnika kao što su mješovita sjetva, podsjetva, višeslojna sjetva, plodored, ostavljanje polja u mirovini i stalno praćenje pojave štetnika.

"Kada same metode prevencije nisu dovoljne, prednost se daje nekemijskim alternativama, kao što su biološka kontrola štetnih kukaca, fizičko hvatanje i mehaničko plijevljenje", rekla je.

Svrtan je dodala da se prethodne poljoprivredne prakse moraju zamijeniti novima kako bi se prirodna ravnoteža u krajolicima koje je oblikovao čovjek obnovila.

"Mnogi stari maslinovi nasadi zamijenjeni su novim sortama koje su podložne bolestima i napadima štetnika", rekla je. "Svako uplitanje u prirodni poredak, u prirodne procese, dovest će do stvaranja više problema nego što ih rješava."

"Moramo biti mudri i živjeti u skladu s prirodom, umjesto da se borimo protiv nje, kao što to sada činimo, koristeći pesticide i mineralna gnojiva", dodala je Svrtan. "Čak i kod novih sorti, tehnike poput praćenja štetnika, zamki za štetnike, mehaničkih metoda plijevljenja i upotrebe sredstava za odbijanje mogu barem smanjiti upotrebu pesticida i gnojiva."

Vijeće EU-a za poljoprivredu i ribarstvo završilo je dokumentom koji je potpisalo 12 država članica, a u kojem se od EU-a traži da promiče održivost i novi pristup pesticidima na globalnoj razini.

Ako takav globalni prijelaz na održivost ne uspije, u dokumentu stoji: "Provedba Zelenog dogovora i njegove strategije mogle bi izazvati gubitak okoliša i pad prinosa u europskoj poljoprivredi."

Nova pravila o pesticidima morat će odobriti i Vijeće Europske unije i Europski parlament da bi stupila na snagu.

• Terra Evita
• Investigate Europe
• EFFAT

---