Zeleni dogovor pod prijetnjom nakon izbora u EU
Iako se očekuje da će klimatske promjene biti spuštene na niži prioritet u EU-u nakon europskih izbora, poljoprivrednici vjerojatno neće primijetiti promjene u svom radu u bliskoj budućnosti.
Nakon lipanjskih izbora, novi omjer snaga u Europskom parlamentu sugerira da klimatske promjene više nisu glavni prioritet za europske građane usred rastućih troškova života na kontinentu, migracija i trajnog rusko-ukrajinskog rata.
Europski zeleni, politička stranka koja predstavlja ekološke i progresivne političke snage iz 27 država članica EU-a, pretrpjela je velike gubitke na izborima. Stranka je osvojila samo 51 parlamentarno mjesto, što je pad u odnosu na 71 mjesto iz 2019. godine.
Poljoprivrednici već imaju puno posla prema zelenim direktivama EU-a i ne očekujem da će se stvari puno promijeniti s novim parlamentarnim sastavom.
S druge strane, krajnja desnica u parlamentu, koja se sastoji od euroskeptičnih i populističkih stranaka poput francuske Nacionalne skupine, ostvarila je značajan napredak. Konzervativno-desni Europska pučka stranka (EPP) ostala je najveća skupina u Europskom parlamentu, osvojivši 189 mjesta (13 više nego na izborima 2019.).
Europski parlament sastoji se od 720 izravno izabranih članova (ili mandata). Iako samo Europska komisija može pokrenuti zakonodavstvo u Europskoj uniji, parlament djeluje kao suzakonodavac usvajanjem i izmjenom zakonodavnih prijedloga Komisije.
Vidi također: Svibanj je obilježio još jednu rekordnu godinu za toplinu"Na prethodnim europskim parlamentarnim izborima klimatski su prosvjedi gurnuli ekološke probleme u prvi plan političkog dnevnog reda u većini zemalja EU-a," Jessica Haak, politička znanstvenica sa Sveučilišta u Hamburgu u Njemačkoj, izjavila je za The Guardian. "Iako birači u nekim zapadnoeuropskim zemljama i dalje smatraju klimatska pitanja važnima, dali su prednost gospodarskim pitanjima, migracijama i ratu."
Prema nekim stručnjacima, gubici europskih stranaka koje se zalažu za klimatske promjene mogli bi čak potresati temelje ambicioznih politika EU-a.
"Zbogom europskom Zelenom dogovoru", rekao je za Financial Times Simon Hix, profesor politologije na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci, Italija, govoreći o cilju EU-a o nultim emisijama do 2050. godine.
Europska unija odavno je snažan zagovornik borbe protiv klimatskih promjena, uvodeći brojne politike u sklopu znamenite inicijative Green Deal.
Zeleni plan bloka, odobren 2020. godine, jest postići klimatsku neutralnost do 2050. godine dekarbonizacijom europskih energetskih i prometnih sustava.
Drugi, međutim, tvrde da s više mjesta nego ikad za krajnju desnicu, koja se tradicionalno protivila klimatskim akcijama, pomak udesno u Europskom parlamentu vjerojatno neće poništiti zelene politike bloka.
"Unatoč velikoj pažnji posvećenoj uspjesima krajnje desnice, ogromna većina Europljana i dalje je glasala za stranke u političkom centru", rekao je za The Guardian Vincent Hurkens, voditelj za politiku EU-a u klimatskom think tanku E3G.
"Na centru desnice, liberalima i socijaldemokratima je da odluče koliko moći i utjecaja dopuste krajnjoj desnici i njezinim idejama na budućnost europskog Zelenog dogovora", dodao je Hurkens.
Ipak, neke su klimatske inicijative EU-a već bile na meti, a Nijemac Manfred Weber, vođa parlamentarne skupine EPP-a, nazvao je zabranu prodaje automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem, koja bi se trebala primijeniti u bloku 2035. godine, "pogreška" koja će biti preispitana u "nadolazećim danima."
Europski poljoprivrednici također su pogođeni mjerama iz zelene agende bloka, koje od njih zahtijevaju da usmjere više resursa nego ikad prije u zelene poljoprivredne prakse i nove ekološke propise.
U siječnju je val prosvjeda poljoprivrednika potresao Europu. Prosvjednici su pozvali Bruxelles da olakša administrativne terete i ekološke obveze za poljoprivredni sektor, što je utjecalo na glasanje europskih građana za novi Europski parlament.
"Mislim da su prosvjedi bili značajni jer su političare i širu javnost osvijestili o važnosti uzimanja u obzir perspektive poljoprivrednika pri donošenju svih tih propisa," Trevor Donnellan, voditelj odjela za ekonomiju u Irskom centru za istraživanje ruralne ekonomije, rekao je za Drovers.
Međutim, nakon europskih izbora, poljoprivrednici vjerojatno neće vidjeti nikakve neposredne promjene u svom radu na poljima.
"Poljoprivrednici već imaju puno posla prema zelenim direktivama EU-a i ne očekujem da će se stvari puno promijeniti s novim parlamentarnim sastavom," Dimitris Mavroidis, čelnik poljoprivredne udruge Livanates u središnjoj Grčkoj, rekao je za Olive Oil Times.
"Na primjer, precizne poljoprivredne prakse, poput korištenja samo potrebne količine vode i gnojiva u maslinicima, ostat će na snazi", dodao je. "Iako ove mjere pozitivno utječu na okoliš, one također imaju temeljni trošak mjerenja i izračunavanja količina. S druge strane, drugi zahtjevi, poput zakona o plodoredu i obnovi zemljišta, vjerojatno će biti ukinuti ili izmijenjeni."
Mavroidis je također napomenuo da su neke od mjera EU-a koje su na snazi poljoprivrednicima još uvijek nejasne.
"Maslinari moraju sudjelovati u ekološkoj shemi kako bi dobili potpune subvencije iz Zajedničke poljoprivredne politike", rekao je.
"Međutim, još uvijek ne znamo hoće li neki od već obavljenih radova u poljima, poput postavljanja novih zamki za maslininu mušicu, biti prihvatljivi za subvenciju u sklopu novog programa, što bi značilo da smo ispunili dio uvjeta za postajanje zelenijima u našem poslovanju", dodao je Mavroidis.
Iako je Europski parlament izgubio svoju zelenu boju, mnogo toga bit će odlučeno o zelenoj tranziciji bloka i poljoprivrednim politikama kada se popune najviše dužnosti u EU-u.
Njemačka političarka centra desnice Ursula von der Leyen, koja je zagovarala Zeleni dogovor, favoritkinja je za drugi petogodišnji mandat na čelu Europske komisije.