Plan za dekarbonizaciju Europe
Nakon dugotrajnih pregovora, Europska unija je korak bliže cilju da do 2050. postane neutralna po pitanju ugljika.
Najavljen kao novi početak u nastojanju da se drastično smanje emisije stakleničkih plinova, paket Fitfor55 odobren je od strane vlada Europske unije nakon dugotrajnih i složenih pregovora.
Prvotno najavljen prošle godine, novi paket ima za cilj smanjiti emisije u bloku od 27 članica za 55 posto do 2030. godine.
Svijet ne čeka. Klimatska kriza ne čeka. Geopolitički izazovi ne čekaju, a Europa mora pokazati jedinstvo, odlučnost i globalno vodstvo.
Ambiciozniji cilj sporazuma jest dodatno smanjiti obujam emisija tijekom vremena i postići klimatsku neutralnost do 2050. godine, kada će EU sekvestrirati onoliko emisija ugljika koliko ih proizvede.
Jedan od najrelevantnijih aspekata sporazuma su takozvane odredbe za sektor LULUCF, koje obuhvaćaju korištenje zemljišta, promjenu namjene zemljišta i šumarstvo, uključujući tla, drveće, biljke, biomasu i drvnu građu.
Vidi također: Mediteranska poljoprivredna bioraznolikost ugrožena, navodi se u izvješćuOd tog sektora će se tražiti da postigne 310 megatona neto uklanjanja ugljičnog dioksida, što je 15 posto više uklanjanja nego što se trenutno događa.
"Svaka država članica doprinosit će pravednim udjelom jer će cilj od -310 Mt biti raspoređen među njima na temelju nedavne razine uklanjanja ili emisija i potencijala za daljnje povećanje uklanjanja", napisala je Komisija u bijeloj knjizi.
Do 2023. godine Komisija će također predstaviti prijedlog za ograničavanje emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2 nastalih poljoprivrednim aktivnostima.
"Predložena uredba dovest će do klimatski neutralne proizvodnje hrane i biomase, poboljšati otpornost šuma na klimatske promjene, olakšati obnovu degradiranih ekosustava i promicati bioekonomiju kroz upotrebu održivih bioprodukata, uz puno poštovanje ekoloških načela koja potiču bioraznolikost", navela je Komisija.
Jedna od ključnih odluka novog sporazuma je središnja uloga koju države članice pripisuju Sustavu trgovanja emisijama EU-a (ETS), tržištu ugljika uspostavljenom 2005. godine, koje Europska komisija smatra kamenom temeljcem u borbi protiv klimatskih promjena. Njegov je cilj nadoknaditi emisije ugljika iz industrija s visokom potrošnjom energije i sektora za proizvodnju električne energije.
Srž sustava ETS-a je načelo ograničenja i trgovanja emisijama, pri čemu je ograničenje maksimalna količina emisija koju postrojenje obuhvaćeno ETS-om može proizvesti.
Te instalacije mogu međusobno trgovati viškom emisijskih jedinica ETS-a koje posjeduju. Međutim, na kraju svake godine riskiraju teške novčane kazne ako njihove jedinice ne budu dovoljne za pokriće njihovih emisija.
Novi sporazum predviđa jednokratno smanjenje emisijskih jedinica te ih dodatno smanjuje za 4,2 posto svake godine.
Približno 40 posto energetskih postrojenja u EU-u koja su energetski intenzivna trenutno djeluju unutar ETS-a. Do 2030. godine vlade EU-a vjeruju da će sektori obuhvaćeni ETS-om smanjiti svoje emisije za 61 posto.
Sektori koji nisu obuhvaćeni ETS-om, poput poljoprivrede, domaćeg pomorskog prijevoza, gospodarenja otpadom i malih industrija, morat će smanjiti emisije za 40 posto u usporedbi s mjerenjima iz 2005. godine. Ne-ETS sektorima pripisuje se 60 posto ukupnih emisija unutar Unije.
Jedno od najkontroverznijih područja paketa je Socijalni klimatski fond, fond Europske unije vrijedan 59 milijardi eura, osmišljen kako bi zaštitio ranjiva kućanstva od utjecaja troškova ugljika, budući da će cijene za zgrade, promet i drugo biti pogođene novim politikama.
"Fond će pružiti financijsku potporu državama članicama za financiranje mjera i ulaganja navedenih u njihovim planovima, za povećanje energetske učinkovitosti zgrada, obnovu zgrada, dekarbonizaciju grijanja i klimatizacije u zgradama te usvajanje mobilnosti i prijevoza s nultom i niskom emisijom, uključujući mjere koje pružaju izravnu potporu prihodima na privremen i ograničen način", naveo je Vijeće EU-a.
Drugi aspekti sporazuma zahtijevaju da automobili proizvedeni nakon 2035. ne proizvode emisije CO2, dok će druge uredbe poticati smanjenje emisija u zračnom i pomorskom prometu.
Sporazum je sada na dnevnom redu Europskog parlamenta, koji će raspravljati o odlukama vlada EU-a, predložiti eventualne izmjene paketa i zatim glasovati o cijelom projektu.
"Sada imamo zajednički stav o tim ključnim pitanjima od Vijeća i Europskog parlamenta, što će nam omogućiti da započnemo pregovore s vrlo kratkim rokom. A to nam je potrebno", rekao je za EuroNews Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije zadužen za europski zeleni dogovor.
"Svijet ne čeka", zaključio je. "Klima kriza ne čeka. Geopolitički izazovi ne čekaju, a Europa mora pokazati jedinstvo, odlučnost i globalno vodstvo."