Panel UN-a: Vrijeme istječe za sprječavanje najgorih posljedica klimatskih promjena
Najnovije izvješće povjerenstva Ujedinjenih naroda upozorilo je da je potrebno učiniti više kako bi se ubrzao trend usporavanja emisija, osobito u poljoprivrednom sektoru.
Nije prekasno da svijet djeluje i suprotstavi se posljedicama porasta globalnih temperatura, upozorile su Ujedinjene narode.
Najnovije izvješće koje je objavila Međuvladina povelika Ujedinjenih naroda za klimatske promjene (IPCC) usredotočeno je na to kako istraživanje, tehnologija i suradnja mogu omogućiti strategije ublažavanja najgorih posljedica klimatskih promjena.
Ne možemo samo nuditi tehnologiju i opcije ublažavanja, a da ne radimo na stvaranju lokalnih uvjeta. Moramo promijeniti paradigmu.
Izvješće poziva na brzu akciju i navodi detaljan niz intervencija i strategija koje se mogu primijeniti kako bi se spriječilo stalno povećanje globalnih temperatura. Također razmatra institucionalna, financijska, društvena i okolišna pitanja povezana s tim intervencijama i strategijama.
"Imamo znanost. Imamo tehnologiju. Sada nam je potreban koordinirani napor kako na međunarodnoj tako i na lokalnoj razini", rekao je za Olive Oil Times Rachid Mrabet, ravnatelj istraživanja pri Nacionalnom institutu za poljoprivredna istraživanja u Maroku i koautor izvješća.
Vidi također: Pokrivenost klimatskih tema"Upravljanje i institucionalni kapaciteti su ključni. Financije su presudne. Potrebno je da djeluju svi sudionici, od građana i industrije do vlada i lokalnih institucija. Imamo sredstva", dodao je.
Najnovije izvješće IPCC-a treći je nastavak Šestog izvješća o procjeni te organizacije. Prethodni dijelovi prikazali su dokaze da je klimatska katastrofa već u tijeku, istražili su njezine učinke i kako se čovječanstvo i prirodni svijet mogu ili će se prilagoditi.
Novi izvještaj posvećen je onome što se radi i što bi se moglo učiniti za ublažavanje klimatskih promjena, s naglaskom na uvjete koji omogućuju ublažavanje.
U bilješci je glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres istaknuo značaj ovog "kritično važnog" izvješća koje su izradili stotine znanstvenika iz desetaka zemalja tijekom gotovo četiri godine.
"Ovo je izvješće koje nam daje opcije. Nudi strategije za rješavanje ključnih pitanja našeg vremena", rekao je. "Kako možemo smanjiti emisije stakleničkih plinova? Kako možemo skladištiti ugljik? Kako sektori zgrada, prometa, gradova, poljoprivrede, stočarstva i energetike mogu postati održiviji?"
Stručnjaci IPCC-a rekli su da su emisije stakleničkih plinova (GHG) pokazale znakove usporavanja od 2010. do 2019. u usporedbi s prethodnim desetljećem. Međutim, od 1990. antropogene emisije GHG-a neprestano rastu sa svih izvora, uz značajna ubrzanja u emisijama povezanima s fosilnim gorivima.
"Postoji vrlo relevantan potencijal za ublažavanje", rekao je g. Mrabet. "Ono što nam treba je prijenos tehnologije s Globalnog sjevera na Globalni jug, koji se usporio zbog pandemije bolesti COVID-19."
"Također je potrebno financiranje, s većim iznosima namijenjenima šumarstvu i održivoj poljoprivredi", dodao je. "Moramo se nositi s mnogim različitim društvenim kontekstima, gdje siromaštvo i nesigurnost hrane i dalje pogađaju milijune ljudi."
"Moramo se okrenuti lokalnoj kulturi, načinima života i društvima", nastavio je Mrabet. "Moramo to poštovati i surađivati s institucijama. Ne možemo samo nuditi tehnologiju i opcije za ublažavanje bez stvaranja lokalnih uvjeta. Moramo promijeniti paradigmu."
Ako se emisije uskoro ne smanje, istraživači vjeruju da će globalne površinske temperature lako premašiti 1,5 °C u usporedbi s predindustrijskim razdobljem.
"Ako ne poduzmemo ništa, krećemo se prema scenariju u kojem bi temperature do kraja stoljeća mogle porasti za više od 2 °C, pa čak i do dvostruko više", rekao je Mrabet.
Prema izvješću, kako bi se ostalo unutar ograničenja od 1,5 °C, emisije stakleničkih plinova trebale bi dosegnuti vrhunac prije 2025. godine, a do 2023. globalne emisije trebale bi biti smanjene za 43 posto.
Samo će nulte neto globalne emisije omogućiti stabilizaciju globalnih temperatura, upozorili su znanstvenici. Prekoračenje 1,5 °C izložit će planet nepredvidivom stanju klimatskih ekstremnih pojava i neviđenom stresu za ekosustav.
Poljoprivreda, šumarstvo i gospodarenje zemljištem činili su od 13 do 21 posto globalnih antropogenih emisija stakleničkih plinova od 2010. do 2019. godine. Smatra se da su upravljani i prirodni ekosustavi u istom razdoblju djelovali kao ponori ugljika, apsorbirajući oko trećine svih emisija ugljičnog dioksida koje potječu od ljudskih aktivnosti.
Prema izvješću, krčenje šuma opada, ali i dalje čini 45 posto svih emisija iz poljoprivrede, šumarstva i gospodarenja zemljištem.
Istraživači su naveli da ta tri sektora mogu osigurati između 20 i 30 posto globalnog ublažavanja potrebnog za postizanje granica od 1,5 °C ili 2 °C do 2050. godine.
Zaštita i obnova šuma, tresetišta, obalnih močvara, savana i pašnjaka ključni su u naporima za ublažavanje.
Potencijal ublažavanja u poljoprivredi je golem, s do 4,1 gigatona ugljendioksida godišnje koji potječe od upravljanja tločnim ugljikom na obradivim površinama i pašnjacima, agrošumarstva, upotrebe biochar-a, poboljšane uzgoj riže te upravljanja stokom i hranjivim tvarima.
"Kada razmatramo kopno, moramo uzeti u obzir i gradove, koji postaju sve veći i veći", rekao je Mrabet. "Oni su kopno i imaju višestruke potrebe, poput hrane. Vertikalne farme, koje su sada izvedive, mogu pomoći ublažiti njihov utjecaj."
Izvješće ističe kako prehrambeni sustavi čine otprilike 23 do 42 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i kako utječu na ugljični otisak kućanstava čak i više od energije.
Prema izvješću, hrana čini od 48 do 70 posto ukupnog utjecaja na vodu i zemlju. Kako raste potrošnja mesa, mliječnih proizvoda i prerađene hrane, tako raste i ukupni utjecaj kućanstava, s obzirom na visoke emisije metana i dušikovog oksida povezane s takvom proizvodnjom hrane.
Kao rezultat toga, istraživači vjeruju da bi cijeli prehrambeni sustav, od proizvodnje do potrošnje, trebao doživjeti duboke promjene kako bi se ispunili klimatski ciljevi.
Izvješće izričito poziva na primjenu biljnih prehrana, smanjenje otpada od hrane i gradnju drvom, biokemikalijama i bio-tkaninama. Takve strategije smanjile bi potrebu za zemljištem, osiguravajući ključni prostor za pošumljavanje i obnovu, istovremeno smanjujući emisije koje potiču porast temperatura.
"Nove prehrambene tehnologije kao što su stanična fermentacija, uzgojeno meso, biljne alternative prehrambenim proizvodima životinjskog podrijetla i poljoprivreda u kontroliranom okruženju mogu znatno smanjiti izravne emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje hrane", napisali su znanstvenici IPCC-a. "Te tehnologije imaju manji utjecaj na zemljište, vodu i hranjive tvari te rješavaju pitanja dobrobiti životinja."
Izvješće ističe mjere poput prehrambenih smjernica potkrijepljenih oznakama na hrani kako bi se potaknuli novi prehrambeni sustavi, za koje istraživači vjeruju da bi trebali biti obavezni jer osnažuju građane i povećavaju svijest o relevantnim pitanjima poput dobrobiti životinja i poštene trgovine.
Nastavljeni gubitak bioraznolikosti čini ekosustave manje otpornima na klimatske ekstreme, a to bi moglo ometati napredak u potencijalima za ublažavanje u poljoprivredi, šumarstvu i upravljanju zemljištem, dodatno je upozorio izvještaj.
"Moramo istovremeno raditi na svim sektorima", rekao je Mrabet. "Na poljoprivredi i prehrani, naravno, ali i na prometu, energiji, građevinarstvu i tako dalje. Moramo promijeniti svoje ponašanje, način na koji konzumiramo hranu i koristimo energiju. Naš život treba težiti tome da postane negativan po pitanju emisija, za razliku od trenutne situacije s pozitivnim emisijama."
Strategije ublažavanja u poljoprivredi, šumarstvu i gospodarenju zemljištem ne odnose se samo na veće zemlje, napomenuli su istraživači, jer mnoge manje zemlje i regije, osobito one s močvarama, imaju nesrazmjerno visoke razine gustoće potencijala za ublažavanje iz ta tri sektora.
Prema Guterezu, ovi nalazi i ostali izvješća IPCC-a objavljeni od COP26 u Glasgowu utrnut će put za COP27, sljedeći međunarodni summit o klimatskim promjenama koji će se održati sljedećeg studenog u Egiptu.
"Uvjeren sam da će oni biti u središtu klimatskih pregovora, donošenja odluka i djelovanja na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini", rekao je.