Proširenje poljoprivrede i klimatske promjene ugrožavaju endemske vrste svijeta
Grupa za očuvanje prirode upozorila je da je jedna trećina vrsta na njezinoj "listi za praćenje opstanka" sada pod visokim rizikom od izumiranja.
Jedna od vodećih svjetskih skupina za očuvanje prirode upozorila je da je 38.744 vrsta na njezinoj "listi za praćenje preživljavanja" postalo visoko rizično za izumiranje.
Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) je na konferenciji ranije ovog mjeseca u Marseilleu u Francuskoj izjavila da unatoč određenim poboljšanjima u naporima za očuvanje prirode tijekom proteklih godina, broj vrsta ugroženih izumiranjem i dalje raste.
Hoće li se ti prethodni trendovi gubitka staništa preokrenuti, nastaviti ili ubrzati, ovisit će o budućim globalnim emisijama ugljika i društvenim odabirima.
Skupina je na svoj "popis za praćenje opstanka" uvrstila 138.374 vrste, od kojih je 28 posto prešlo iz kategorije ugroženosti na visok rizik od izumiranja.
Vidi također: Europa najavljuje plan za sadnju 3 milijarde stabala do 2030.Klimatske promjene i degradacija prirodnih staništa dva su glavna razloga sve veće prijetnje bioraznolikosti Zemlje.
Posebno je značajno da je IUCN upozorio kako je komodski zmaj, najveća gušterica na svijetu, prebačen u kategoriju visokog rizika od izumiranja.
"Zastrašujuća je ideja da su ove praistorijske životinje korak bliže izumiranju, djelomično zbog klimatskih promjena – i to je još jedan jasan poziv da se priroda stavi u središte svih odluka na pragu konferencije COP26 u Glasgowu", rekao je za CNN Andrew Terry, direktor za očuvanje prirode pri Zoološkom društvu u Londonu.
Zaključci IUCN-a podupiru zaključke prethodne studije objavljene u časopisu Nature Communications, koja je pokazala da krčenje šuma i klimatske promjene uzrokuju brzo uništavanje prirodnih staništa diljem svijeta i ugrožavaju ranjive vrste.
Studija je otkrila da je globalna potražnja za hranom dovela do povećane uporabe zemljišta, što je zauzvrat povećalo krčenje šuma i pretvorbu prirodnih staništa u obrađeno zemljište.
Ta transformacija povećava emisije stakleničkih plinova i šteti prirodnim ciklusima ekosustava, negativno utječući na sve faze životinjeg života.
"Hoće li se ovi prethodni trendovi gubitka staništa preokrenuti, nastaviti ili ubrzati, ovisit će o budućim globalnim emisijama ugljika i društvenim odabirima u nadolazećim godinama i desetljećima", rekla je Andrea Manica, glavna autorica studije i profesorica zoologije na Sveučilištu u Cambridgeu.
U drugoj studiji, nedavno objavljenoj u časopisu Biological Conversation, znanstvenici su pokazali da bi promjene temperature planeta za više od 3 °C mogle uzrokovati izumiranje polovice endemskih morskih vrsta i jedne trećine endemskih kopnenih vrsta.
Sintetska studija je otkrila da su životinje i biljke koje žive na jednom području podložnije utjecajima klimatskih promjena u usporedbi s manje specijaliziranim vrstama.
Međutim, invazivne vrste vjerojatno će se suočiti s neznatnim ili nikakvim posljedicama suočene s globalnim zatopljenjem. To bi invazivnim oportunistima moglo dati prostor da postupno istisnu endemske vrste, što dovodi do smanjenja bioraznolikosti.
"Stvarno smo bili iznenađeni koliko još očekujemo izgubiti pri tako malim porastima prosječne temperature", izjavio je jedan od autora studije za Carbon Brief. "Pridržavanje Pariškog sporazuma [o ograničenju zagrijavanja] napravilo bi ogromnu razliku za našu bioraznolikost diljem svijeta."