Čak i tijekom pandemije, emisije stakleničkih plinova porasle su na rekordno visoku razinu u 2020. godini.

U 2020. godini zabilježeno je više od 100 tropskih oluja na obje hemisfere, u usporedbi s prosjekom od 85 takvih oluja između 1981. i 2010. godine.

Iste je godine Grenland izgubio 66 milijardi metričkih tona leda, dok su ledenjaci diljem svijeta gubili masu 33. godinu zaredom.

Postizanje neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2050., a moguće i ranije, apsolutno je nužno. – Thomas Bernauer, savjetnik, IPCC

Također, 2020. godine ukupne emisije iz požara na zapadu Sjedinjenih Država bile su tri puta veće od onih zabilježenih u razdoblju od 2003. do 2010. godine.

U mnogim dijelovima svijeta ekstremni vremenski događaji i suše pustošili su poljoprivredu i negativno utjecali na prinose usjeva.

Vidi također: Šumski požari

Prema izvješću "Stanje klime u 2020." koje je prošlog mjeseca objavilo Američko meteorološko društvo (AMS), globalne emisije stakleničkih plinova premašile su sve dosadašnje rekorde.

Budući da je moderna tehnologija znanstvenicima omogućila ispitivanje jezgri leda i određivanje koncentracije tih plinova u atmosferi kroz više od 800.000 godina prirodne povijesti, AMS je upozorio da se ti povijesni podaci ne mogu usporediti s onima zabilježenima u 2020. godini.

Prošle je godine koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi dosegnula rekordnu razinu od 412,5 dijelova na milijun, što je 2,5 dijelova na milijun više nego što je zabilježeno 2019. godine.

Scenarij opisan u izvješću AMS-a podudara se s nalazima iz najnovijeg izvješća Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda za klimatske promjene (IPCC).

"Postizanje neto-nulte emisije stakleničkih plinova do 2050., a možda i ranije, apsolutno je nužno", rekao je za Olive Oil Times Thomas Bernauer, savjetnik IPCC-a i profesor na Institutu za znanost, tehnologiju i politiku u Zürichu u Švicarskoj. "Upravo tome teži Pariški sporazum o klimi."

"Ali čak i ako se to može postići, uglavnom ukidanjem upotrebe fosilnih goriva tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, klima će se nastaviti zagrijavati u sljedećih 50 do 100 godina", dodao je. "To znači da će vlade i privatni sektor diljem svijeta morati ulagati velika sredstva u zaštitu od neizbježnih rizika i opasnosti povezanih s klimatskim promjenama."

"To znači da su mjere prilagodbe klimatskim promjenama potrebne uz mjere ublažavanja za smanjenje stakleničkih plinova", nastavio je Bernauer. "Postoji vrlo bliska veza između ublažavanja i prilagodbe."

U Sjedinjenim Američkim Državama, Europskoj uniji i Kini vlade i lokalne vlasti pokrenule su programe za zaštitu i obnovu infrastrukture pogođene šumskim požarima i drugim ekstremnim događajima.

Osmišljavaju se novi projekti za poboljšanje otpornosti poljoprivrede na klimatske promjene i za smanjenje emisija uzrokovanih poljoprivredom. Novi fondovi za obnovu njihovih aktivnosti i poslovanja također se dodjeljuju poljoprivrednicima u pogođenim područjima.

Predsjednik SAD-a Joe Biden nedavno je odobrio naknadu za one pogođene kalifornijskim šumskim požarima. Slična naknada isplaćuje se poljoprivrednicima u Španjolskoj i Italiji, uglavnom usmjerena na područja najteže pogođena toplinskim valovima i požarima.

U međuvremenu, u Indiji su poljoprivrednici na obalama Raigad i Ratnagiri dobili naknadu za ciklone koji su 2020. godine desetkovali važne komercijalne usjeve betela, kokosa i manga.

Vidi također: Europa uvodi plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova za polovicu do 2030.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da si ne mogu sve zemlje pogođene posljedicama klimatskih promjena, koje su potaknute višom koncentracijom stakleničkih plinova u atmosferi, priuštiti takve politike.

"Ako ne smanjimo emisije brzo, troškovi prilagodbe će enormno porasti i postat će nepristupačni i tehnički neizvedivi za mnoge zemlje", rekao je Bernauer. "Klimatske promjene vjerojatno će produbiti jaz između bogatih i siromašnih zemalja."

"Bogate zemlje imaju više resursa da si priušte veliku tehnološku tranziciju prema gospodarstvu s niskom razinom emisija i da se zaštite od utjecaja klimatskih promjena", dodao je. "Što brže bogate zemlje djeluju u smanjenju svojih emisija, to će šteta koju klimatske promjene nanose siromašnim zemljama biti manja."

U sljedećim desetljećima klimatolozi i oceanografi očekuju stalni porast razine mora i poplavljivanje gusto naseljenih i intenzivno obrađenih područja. Porast razine mora uglavnom je potaknut otapanjem polarnog ledenog pokrivača i ledenjaka te porastom temperatura oceana, što dovodi do njihovog širenja.

Okeani zadržavaju četvrtinu cjelokupnog ugljičnog dioksida na Zemlji, no njegovo stalno nakupljanje u vodama povećava njihovu kiselost, što ima sve veće posljedice za barijerne grebene i morski život. Kako se vode zagrijavaju, znanstvenici upozoravaju da se njihova sposobnost zadržavanja ugljičnog dioksida iz atmosfere smanjuje.

"Temperatura oceana od apsolutne je važnosti za razumijevanje globalnog zatopljenja jer je toplinska sposobnost oceana mnogo veća u usporedbi s atmosferom", rekao je za Olive Oil Times Gianmaria Sannino, klimatolog zadužen za projekt "Razina mora i klimatske promjene" Europske inicijative za klimatska istraživanja.

"Za zagrijavanje oceana potrebno je mnogo više energije", dodao je. "Kada govorimo o povećanju temperature oceana za 1 °C, govorimo o količini energije koju smo u posljednjih 30 godina unijeli u oceane, a koja je usporediva s pet atomskih bombi iz prve ere koje su eksplodirale svake sekunde."

Da bi se ovaj scenarij ostvario, emisije stakleničkih plinova morale bi nastaviti rasti na globalnoj razini.

Međutim, AMS je upozorio da rast emisija stakleničkih plinova nije usporio, čak ni kada je veći dio svijeta stao tijekom pandemije bolesti COVID-19 i kada su emisije iz fosilnih goriva pale za šest ili sedam posto.

"Ovo je oštar podsjetnik da su čimbenici koji dovode do klimatskih promjena određeni vremenskim horizontima daleko dužima od jedne godine i da imaju inerciju za zaustavljanje, a kamoli za preokretanje, koje će zahtijevati značajan napor tijekom znatno dužeg razdoblja", napisali su istraživači AMS-a.

"Jedan događaj sam po sebi je zapažen, brojni događaji slične prirode u jednoj godini su zanimljivi, ali zabrinjavajući je podatak da je mnogo njih rekordno u kontekstu prethodnih opažanja", dodali su. "Dugoročni, jasni i dosljedni trendovi tijekom posljednjih 10, 50 ili 150 godina koji prate stalno zagrijavanje našeg planeta su upečatljivi."

Vidi također: 2020. izjednačila se s najtoplijom godinom na zapisima, zaokružujući najtoplije desetljeće na svijetu

Znanstvenici AMS-a složili su se s najnovijim izvješćem IPCC-a, u kojem stoji da je brza i odlučna akcija ključna za ublažavanje najekstremnijih posljedica klimatskih promjena.

Dok su zemlje poput Poljske najavile da će 2020. zatvoriti elektranu na ugljen u Bełchatówu – smatranu najzagađujućom elektranom te vrste na planetu – Kina je nedavno potvrdila da namjerava postići režim neto nulte emisije unutar sljedećih 40 godina.

Peking, kojem se pripisuje odgovornost za najmanje 27 posto trenutačnih globalnih emisija, najavio je novi petogodišnji napor za jačanje otpornosti svog morskog ekološkog sustava stvaranjem novih ugljičnih naslaga za hvatanje i skladištenje emisija stakleničkih plinova.

Na Novom Zelandu vlada je postavila cilj nulte neto emisije ugljičnog dioksida do 2050. godine, ali još uvijek nije jasno kako će se pozabaviti emisijama metana – snažnog stakleničkog plina – povezanima s opsežnim stočarskim operacijama.

Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo zaštite okoliša, emisije stakleničkih plinova u posljednjih nekoliko godina stalno rastu. Stručna komisija koju je imenovala vlada izjavila je da bi se emisije metana mogle smanjiti poboljšanjem uzgoja i poljoprivrednih praksi te smanjenjem broja stada.

Međutim, ne ulažu sve zemlje i regije u nove poljoprivredne metode sposobne prilagoditi se klimatskim promjenama i smanjiti utjecaj tog sektora na okoliš, upozoravaju znanstvenici.

"Vlade i potrošači u bogatim zemljama potiču poljoprivrednike na održivije oblike proizvodnje", rekao je Bernauer. "Istovremeno se poljoprivrednici suočavaju s rastućim rizicima klimatskih promjena, kao što su suše, ekstremni vremenski događaji, požari i štetočine."

"U zemljama koje si to mogu financijski priuštiti, vlade će morati pružiti više potpore poljoprivrednicima pogođenima posljedicama klimatskih promjena", dodao je. "Međutim, zauzvrat će se poljoprivrednici morati složiti s ekološki održivijim oblicima proizvodnje. Na primjer, smanjenjem upotrebe pesticida i gnojiva te odricanjem od intenzivnih oblika stočarstva."

Međutim, Bernauer je naglasio da će nove i još neotkrivene poljoprivredne tehnologije odigrati ključnu ulogu u ublažavanju utjecaja klimatskih promjena na sektor.

"Čvrsto vjerujem da će tehnološke inovacije biti od velike pomoći", rekao je. "Primjeri u poljoprivrednom sektoru uključuju vrlo učinkovite oblike navodnjavanja i uzgoj otpornijih biljnih vrsta na sušu."

"Ali također vjerujem da moramo nastaviti s tehnologijama za uklanjanje ugljika iz atmosfere", zaključio je Bernauer. "To jest, tehnologija je ključna za ublažavanje klimatskih promjena i uspješno prilagođavanje klimatskim promjenama koje ne možemo spriječiti."

• Američko meteorološko društvo
• NPR
• New York Times

---