Čak i tijekom pandemije, emisija stakleničkih plinova skočila je na rekordno visoke vrijednosti 2020

Izvješće Američkog meteorološkog društva pokazalo je da su koncentracije ugljičnog dioksida najveće u najmanje 800,000 godina.

8. rujna 2021
Napisao Paolo DeAndreis

Najnovije vijesti

U 2020. godini zabilježeno je više od 100 tropskih oluja na obje hemisfere, u usporedbi s prosjekom od 85 takvih oluja između 1981. i 2010. godine.

Iste godine Grenland je izgubio 66 milijardi metričkih tona leda, dok su ledenjaci diljem svijeta izgubili masu za 33rd godinu zaredom.

Postizanje neto emisije stakleničkih plinova nulte vrijednosti do 2050. godine, a možda i ranije, apsolutno je neophodno. - Thomas Bernauer, savjetnik, IPCC

Također u 2020. godini, ukupne emisije požara u zapadnim Sjedinjenim Državama bile su tri puta veće od onih registriranih od 2003. do 2010. godine.

U mnogim područjima svijeta ekstremni vremenski događaji i suše su devastirali poljoprivredu i negativno utjecali na prinose usjeva.

Vidi također: Veliki požari

Prema Izvješće o stanju klime za 2020 koju je prošlog mjeseca objavilo Američko meteorološko društvo (AMS), globalne emisije stakleničkih plinova premašile su sve prethodne rekorde.

Budući da je suvremena tehnologija omogućila znanstvenicima da ispitaju jezgre leda i odrede koncentraciju tih plinova u atmosferi kroz više od 800,000 godina prirodne povijesti, AMS je upozorio da se te povijesne brojke ne mogu usporediti s onima zabilježenima 2020.

Prošle je godine koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi dosegla rekordnih 412.5 dijelova na milijun, što je 2.5 dijelova na milijun više nego u 2019.

Scenarij uokviren izvješćem AMS -a podudara se s nalazima najnovijih Ujedinjenih naroda Izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

"Postizanje neto emisije stakleničkih plinova s ​​nultom vrijednosti do 2050. godine, a možda čak i ranije, apsolutno je neophodno ”, rekao je Thomas Bernauer, savjetnik IPCC-a i profesor na Institutu za znanost, tehnologiju i politiku u Zürichu u Švicarskoj Olive Oil Times. â € <"Franjevački Sporazum Pariz Klima ima za cilj ovo. ”

"No čak i ako se to može postići, uglavnom postupnim ukidanjem upotrebe fosilnih goriva u sljedećih nekoliko desetljeća, klima će se nastaviti zagrijavati u sljedećih 50 do 100 godina ”, dodao je. â € <"To znači da će vlade i privatni sektor u cijelom svijetu morati uložiti velika sredstva u zaštitu od neizbježnih rizika i opasnosti povezanih s klimatskim promjenama. ”

"To je, klimatske promjene potrebne su mjere prilagodbe uz mjere ublažavanja smanjenja stakleničkih plinova ”, nastavio je Bernauer. â € <"Između ublažavanja i prilagodbe postoji vrlo bliska veza. ”

U Sjedinjenim Državama, Europskoj uniji i Kini, vlade i lokalne vlasti pokrenule su programe za zaštitu i obnovu infrastrukture pogođene požarima i drugim ekstremnim događajima.

Smišljaju se novi projekti za poboljšanje otpornosti poljoprivrede na promjenjivu klimu i smanjenje emisija uzrokovanih poljoprivredom. Nova sredstva za obnovu njihovih aktivnosti i njihovog poslovanja također se dijele poljoprivrednicima u pogođenim područjima.

Američki predsjednik Joe Biden nedavno je odobrio odštetu onima koji su pogođeni požarima u Kaliforniji. Slična odšteta pruža se poljoprivrednicima u Španjolskoj i Italiji, uglavnom usmjerenim na područja koja su najteže pogođena toplinskim valovima i požarima.

U međuvremenu, u Indiji su poljoprivrednici na obalama Raigada i Ratnagirija dobili naknadu za ciklone koji su desetkovali važne gotovinske usjeve betela, kokosa i manga 2020.

Vidi također: Europa uvodi plan za polovinu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030

Međutim, stručnjaci upozoravaju da si takve politike ne mogu priuštiti sve zemlje pogođene učincima klimatskih promjena, koje izazivaju veće koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi.

"Ako brzo ne smanjimo emisije, troškovi adaptacije će enormno porasti te će postati nedostupni i tehnički neizvodljivi za mnoge zemlje ”, rekao je Bernauer. â € <"Klimatske promjene vjerojatno će povećati jaz između bogatih i siromašnih zemalja. ”

"Bogate zemlje imaju više resursa kako bi si mogle priuštiti veliki tehnološki prijelaz prema gospodarstvu s niskim emisijama i zaštititi se od utjecaja klimatskih promjena ”, dodao je. â € <"Što brže bogate zemlje djeluju u smanjenju svojih emisija, manja će biti šteta koju klimatske promjene nanose siromašnim zemljama. ”

U sljedećim desetljećima klimatolozi i oceanografi očekuju da će razina mora neprestano rasti i poplaviti gusto naseljena i intenzivno obrađena područja. Porast razine mora najviše je uzrokovan otapanjem polarnih ledenih kapa i ledenjaka te porastom temperature u oceanima, što dovodi do njihovog širenja.

Oceani zarobljavaju četvrtinu ukupnog Zemljinog ugljičnog dioksida, ali njegovo stalno nakupljanje u vodama povećava njihovu kiselost, sa sve većim posljedicama po barijere i morski život. Kako se vode zagrijavaju, znanstvenici upozoravaju da im se smanjuje sposobnost zadržavanja ugljičnog dioksida iz atmosfere.

"Temperatura oceana je od apsolutna relevantnost za razumijevanje globalnog zatopljenja jer je toplinski kapacitet oceana mnogo veći u usporedbi s atmosferom ”, rekao je Gianmaria Sannino, klimatolog zadužen za projekt Razina mora i klimatske promjene Europske inicijative za istraživanje klime Olive Oil Times.

"Za zagrijavanje oceana potrebno je mnogo više energije ”, dodao je. â € <"Kad govorimo o dodavanju 1 ºC temperaturi oceana, govorimo o količini energije koju smo ubacili u naše oceane, što je usporedivo s pet atomskih bombi iz prve ere koje eksplodiraju svake sekunde u posljednjih 30 godina. ”

Da bi se ovaj scenarij ostvario, emisije stakleničkih plinova morale bi nastaviti rasti na globalnoj razini.

Međutim, AMS je upozorio da rast emisije stakleničkih plinova nije posustao, čak i kad se velik dio svijeta zaustavio tijekom Covid-19 pandemija a emisije iz fosilnih goriva pale su za šest ili sedam posto.

"Ovo je snažan podsjetnik da su čimbenici koji dovode do promjene klime određeni vremenskim horizontima daleko duljim od jedne godine i imaju inerciju koja će zahtijevati značajan napor u mnogo duljem razdoblju da se zaustavi mnogo manje unatrag ", napisali su istraživači AMS -a.

"Jedan događaj sam po sebi je vrijedan pažnje, brojni događaji slične prirode u jednoj godini su zanimljivi, ali mnogi od njih koji su rekordni u kontekstu prošlih promatranja su zabrinjavajući ”, dodali su. â € <"Upečatljivi su dugoročni, jasni, dosljedni trendovi u posljednjih 10, 50 ili 150 godina koji prate tekuće zagrijavanje našeg planeta. ”

Vidi također: 2020. vezana za najtopliju godinu zabilježena, završava najtoplije desetljeće na svijetu

Znanstvenici iz AMS -a složili su se s najnovijim izvješćem IPCC -a, u kojem se kaže da je poduzimanje brzih i odlučnih radnji ključno za suzbijanje najekstremnijih posljedica klimatskih promjena.

Dok zemlje poput Poljske imaju najavio da će se zatvoriti elektrana Bełchatów na ugljen-smatra se najzagađujućom biljkom ove vrste na planeti-Kina je 2020. nedavno potvrđeno namjerava doseći neto nulti režim u sljedećih 40 godina.

Zaslužan za to što je odgovoran za najmanje 27 posto trenutnih globalnih emisija, Peking je najavio nove petogodišnje napore za poboljšanje otpornosti svog morskog ekološkog sustava stvaranjem novih ponora ugljika za hvatanje i skladištenje emisija stakleničkih plinova.

Na Novom Zelandu vlada je postavila cilj neto nula ugljičnog dioksida za 2050., ali još uvijek nije jasno kako će to učiniti ublažiti emisije metana - snažan staklenički plin - povezan s opsežnim govedarskim poslovima.

Prema figure koje je objavilo Ministarstvo okoliša, emisija stakleničkih plinova u posljednjih nekoliko godina stalno raste. Stručno povjerenstvo koje je imenovala vlada reklo je da bi se emisije metana mogle smanjiti poboljšanjem uzgojnih i poljoprivrednih praksi te smanjenjem broja stada.

No, sve zemlje i regije ne ulažu u nove poljoprivredne metode sposobne prilagoditi se klimatskim promjenama i smanjiti utjecaj sektora na okoliš, upozoravaju znanstvenici.

"Vlade i potrošači u bogatim zemljama guraju poljoprivrednike prema održivijim oblicima proizvodnje ”, rekao je Bernauer. â € <"Istodobno, poljoprivrednici se suočavaju s rastućim rizicima klimatskih promjena, poput suša, ekstremnih vremenskih pojava, požara i štetnika".

"U zemljama koje si to mogu financijski priuštiti, vlade će morati pružiti veću podršku poljoprivrednicima pogođenim utjecajem klimatskih promjena ”, dodao je. â € <"Međutim, poljoprivrednici će se morati složiti s ekološki održivijim oblicima proizvodnje. Na primjer, smanjenje pesticida i korištenje gnojiva te odustajanje od intenzivnih oblika uzgoja životinja. ”

Međutim, Bernauer je naglasio kako će nove i tek otkrivene poljoprivredne tehnologije odigrati ključnu ulogu u ublažavanju utjecaja klimatskih promjena na sektor.

"Čvrsto vjerujem da će tehnološke inovacije biti od velike pomoći ”, rekao je. â € <"Primjeri u poljoprivrednom sektoru uključuju visoko vodeno učinkovite oblike navodnjavanja i uzgoj biljnih vrsta otpornijih na sušu. ”

"Ali također vjerujem da moramo napredovati s tehnologijama za uklanjanje ugljika iz atmosfere ”, zaključio je Bernauer. â € <"Odnosno, tehnologija je ključna za ublažavanje klimatskih promjena i uspješno prilagođavanje klimatskim promjenama koje nismo u stanju spriječiti. ”





Oglas

Povezane vijesti

Povratne informacije / prijedlozi