Klima katastrofa je već u tijeku, upozorava izvješće Ujedinjenih naroda
Porast prosječnih temperatura već je izazvao nepovratne promjene u klimi Zemlje. Sredozemno područje je među najpogođenijim područjima.
Novi izvještaj agencije Ujedinjenih naroda za klimatske promjene izaziva reakcije diljem svijeta.
Prema desecima međunarodnih znanstvenika i stručnjaka iz Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), sada je dokazano da se zagrijavanje atmosfere, oceana i kopna događa te da su uzrokovane ljudskim aktivnostima.
Klima (mediteranskog) bazena je jedinstvena i mijenja se bržim tempom nego drugdje.
Izvješće je prvi korak prema Šestom izvješću o procjeni (AR6), koje je predviđeno za sljedeću godinu i usmjerava političku raspravu u mnogim zemljama. Pokazuje kako je klima Zemlje već nepovratno promijenjena, primjerice porastom razine mora i stanjivanjem ledenih pokrivača.
"Dokazi su nepobitni: emisije stakleničkih plinova guše naš planet i dovode milijarde ljudi u opasnost", tvitao je glavni tajnik UN-a António Guterres. "Globalno zatopljenje pogađa svaku regiju na Zemlji, a mnoge promjene postaju nepovratne. Moramo odlučno djelovati sada kako bismo spriječili klimatsku katastrofu."
Vidi također: Europa uvodi plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 50 posto do 2030.Guterres je dodao da ovaj izvještaj služi kao "crveni kod za čovječanstvo".
Prema IPCC-u, klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem već utječu na mnoga vremenska i klimatska ekstrema u svakoj regiji diljem svijeta.
"Dokazi o opaženim promjenama u ekstremnim pojavama poput toplinskih valova, obilnih padalina, suša i tropskih ciklona, a osobito njihovo pripisivanje ljudskom utjecaju, ojačali su od Petog izvješća o procjeni (AR5)", navodi se u izvješću.
Iako bi odmah poduzete koordinirane mjere mogle spriječiti da prosječna temperatura premaši 1,5 °C iznad predindustrijskih podataka, temperature su već za 1,1 °C više, što je razina neviđena od posljednjeg ledenog doba prije 125.000 godina, navodi se u izvješću.
Ako se ne poduzme ništa, temperature bi mogle nastaviti rasti u nadolazećim desetljećima, između 2 °C i 4 °C, narušavajući ljudske aktivnosti, pa čak i održivost života na velikim područjima planeta.
Deseci zemalja mogle bi čak i nestati, prema riječima Mohameda Nasheeda, bivšeg predsjednika Maldiva i koordinatora skupine takozvanih "zemalja u opasnosti".
Satyendra Prasad, veleposlanik Fidžija i stalni predstavnik pri Ujedinjenim narodima, izvješće je opisao kao vrlo alarmantno.
"Rezultat je viši od onoga što smo svi mislili da su procjene", rekao je za Guardian Satyendra Prasad, veleposlanik Fidžija i stalni predstavnik pri Ujedinjenim narodima. "Time se ubrzavaju neki od katastrofalnih scenarija o kojima smo razmišljali u Pacifiku, poput porasta razine mora, gubitka nizinskih područja i mogućeg gubitka čitavih zemalja unutar stoljeća. Vremenski okviri za te događaje zasigurno će se znatno skratiti."
Prema istraživačima, čak ni koordinirani globalni napor za smanjenje emisija vjerojatno neće biti dovoljan da spriječi da svijet premaši prag od 1,5 °C. Ipak, to bi moglo sniziti temperature prije kraja stoljeća.
Vidi također: Vijesti o klimatskim promjenama"Moramo klimatske promjene tretirati kao neposrednu prijetnju, baš kao što moramo povezane krize prirode i gubitka bioraznolikosti te onečišćenja i otpada tretirati kao neposredne prijetnje", rekla je Inger Andersen, izvršna direktorica IPCC-a.
Prema IPCC-u, klimatske promjene događaju se razinom i tempom kakav svijet nije vidio tisućama godina.
Autori IPCC-a također su naglasili kako se događaji globalnog zatopljenja, poput nagle promjene u oceanu dinamici i cirkulaciji, ne mogu isključiti čak ni u najboljem scenariju.
Međutim, također su naveli da je najizazovnija varijabla za rješavanje način na koji ljudi odgovaraju na prijetnje klimatskih promjena kada je riječ o neizvjesnostima u projekcijama klimatskog modeliranja.
"Jedva čekamo da se uhvatimo u koštac s klimatskom krizom", rekao je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden kao odgovor na izvješće. "Znakovi su neupitni. Znanost je neporeciva. A cijena nedjelovanja neprestano raste."
Suočeni s trenutačnom krizom koju su uzrokovali neki od najvećih i najopasnijih šumskih požara ikad zabilježenih i teška suša, guverner Kalifornije Gavin Newsom dodao je: "Ništa u današnjem izvješću IPCC-a ne bi trebalo biti iznenađenje. Čak ni za one koji su desetljećima ignorirali strašna upozorenja klimatologa, ne može se poreći ono što je pred nama: klimatska kriza."
Prema znanstvenicima, mnoge promjene u klimatskom sustavu postale su značajnije u izravnoj vezi s porastom globalnog zatopljenja.
"To uključuje povećanje učestalosti i intenziteta vrućih ekstremnih vremenskih uvjeta, morskih toplinskih valova i obilnih padalina, poljoprivrednih i ekoloških suša u nekim regijama i udjela intenzivnih tropskih ciklona, kao i smanjenje arktičkog morskog leda, snježnog pokrivača i permafrosta", napisali su istraživači.
Kako se ledenjaci na svijetu povlače nezapamćenim tempom, pokrivenost morskog leda na Arktiku u posljednjih 10 godina tijekom ljeta bila je niža nego u prethodnih 1.000 godina. Tijekom posljednjih 2.000 godina temperatura Zemljine površine nije rasla tako brzo kao od 1970. godine.
U izvješću se dalje navodi da rekordne visoke temperature zabilježene od 2011. do 2020. čine to desetljeće najtoplijim u posljednjih 6.500 godina.
Sredozemno područje, kolevka masline i dom za oko 95 posto svjetske proizvodnje maslinovog ulja, jedno je od područja koja će iskusiti značajnije posljedice klimatskih promjena.
"Klima bazena je jedinstvena i mijenja se bržim tempom nego drugdje", rekao je za Olive Oil Times Gianmaria Sannino, klimatolog koji vodi laboratorij za razinu mora i klimatske promjene pri Europskom savezu za klimatska istraživanja. "Na Mediteranu se prosječna temperatura povećala više nego drugdje, u rasponu od 1,2 ºC do 1,3 ºC."
"U posljednjih 50 godina temperatura se u južnoj Španjolskoj u prosjeku povećala za 1 °C", rekao je za Olive Oil Times Ignacio Lorite, istraživač na Andaluzijskom institutu za poljoprivredna i ribarska istraživanja (IFAPA).
Prema Loriteu i drugim stručnjacima, uzgajivači maslina trenutno nemaju jedan jedini problem povezan s klimom koji će im najviše stvarati probleme.
"Učinak klimatskih promjena na oborine još nije očit", rekao je. "Iako su u posljednjih nekoliko godina zabilježena razdoblja suše, ti su se događaji u južnoj Španjolskoj dugo ponavljali."
Ipak, masline i poljoprivreda u mediteranskom bazenu mogle bi skupo platiti zbog zatopljenja klime.
"Valovi vrućine na tom području bit će sve učestaliji i trajat će duže ako se ne poduzmu mjere za suzbijanje porasta temperatura", rekao je Sannino.
U svom izvješću od 3000 stranica autori IPCC-a objasnili su da su emisije ugljičnog dioksida u 2019. godini bile više nego u posljednja dva milijuna godina. Osim toga, emisije stakleničkih plinova poput metana i dušikovog dioksida također su bile znatno više nego u prethodnih 800 000 godina.
Među nalazima izvješća je i brzina porasta razine mora, koja se ubrzava posljednjih 3000 godina.
"Ovaj izvještaj nam govori da su nedavne promjene u klimi raširene, brze i sve intenzivnije, bez presedana u tisućama godina", izjavila je za Los Angeles Times Ko Barrett, potpredsjednica IPCC-a i viša savjetnica za klimu pri Američkoj nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu (NOAA). "Promjene koje doživljavamo pojačat će se s daljnjim zagrijavanjem."
Od svog prvog izvješća 1990. godine, IPCC koristi sve veći skup alata za mjerenje i analizu klime u prošlosti i sadašnjosti te za mapiranje i modeliranje budućih promjena.
Znanstvenici su u izvješću naveli da surađuju s IPCC-om na mjerenju "temperature, oblaka, vjetrova, leda, snijega, oceanskih struja, razine mora, čađe i prašine u zraku te mnogih drugih aspekata klimatskog sustava."
Satelitski sustavi povećali su dubinu analize, dok su povijesni podaci, zapisi i opažanja sada integrirani s novim tehnikama mjerenja.
"Ledeni jezgri, sediment, fosili i drugi novi dokazi iz daleke prošlosti mnogo su nas naučili o tome kako se klima Zemlje mijenjala tijekom njezine povijesti", stoji u izvješću IPCC-a. "Dok su se većina klimatskih modela 1990. godine usredotočavala na atmosferu, koristeći vrlo pojednostavljene prikaze oceana i kopnenih površina, današnje simulacije Zemljinog sustava uključuju detaljne modele oceana, leda, snijega, vegetacije i mnogih drugih varijabli."
Guterres je nadalje naglasio kako se novoobjavljeno izvješće, "Klimatske promjene 2021.: Fizičke znanstvene osnove", treba smatrati alatom za bolje razumijevanje dinamike klimatskih promjena i njihovih posljedica. Nada se da će izvješće omogućiti vladama diljem svijeta da oblikuju svoje politike.
"Očekujem od čelnika vlada i svih dionika da osiguraju uspjeh COP26", rekao je, aludirajući na nadolazeći summit COP26 koji će se održati u Glasgowu u Škotskoj, počevši od 31. listopada.