Uzgajivače očekuju izazovi dok Sredozemno more postaje sve toplije i sušnije
Nepravilne i nenajavljene oborine suočit će uzgajivače maslina u Italiji, dok poljoprivrednici u Andaluziji možda više neće dobiti dovoljno sati hladnoće zbog porasta zimskih temperatura.
Klimatske promjene imaju izravan, mjerljiv utjecaj na uzgoj maslina u mediteranskoj regiji. Kao rezultat toga, velika većina područja svijeta koja proizvode maslinovo ulje postala je poligon za ispitivanje.
Posljednjih godina znanstvenici su počeli istraživati kako će novi obrasci oborina, koji sve više nalikuju onima u suptropskim okruženjima, utjecati na europske poljoprivrednike.
Smatramo da je mediteransko područje žarište klimatskih promjena jer je to znatno ograničeno područje koje se nalazi uz ogromno vodeno područje, gdje se svaka promjena klime pojačava.
Pažnja se također posvećuje novim temperaturama koje se bilježe u tradicionalno toplim i hladnim mjesecima, kao i promjenama staništa štetnika masline.
"U knjigama smo proučavali mediteransku klimu, s njezinim jedinstvenim i dugo utvrđenim karakteristikama", rekao je za Olive Oil Times Luigi Ponti, stručnjak za klimu i istraživač pri Talijanskoj nacionalnoj agenciji za nove tehnologije, energiju i održivi gospodarski razvoj (ENEA).
Vidi također: Klimatske promjene mijenjaju interakciju biljaka i tla"Ali mediteranska klima napustit će mediteransku regiju i krenuti prema sjeveru, postupan proces koji je već započeo i koji će se protegnuti tijekom stoljeća", dodao je.
Analizom klimatskih podataka koje je prikupila ENEA i druge slične agencije, Ponti je rekao da su on i njegovi kolege istraživači počeli primjećivati koliko je osjetljivo mediteransko područje, čak i na manje promjene u lokalnoj klimi.
"Iz tih modela razumijemo kako se klima mijenja i zahvaljujući prethodnim studijama možemo reći da postoji statistički značajna mogućnost da će se nekoliko regija sjeverne Europe prebaciti na mediteransku klimu", rekao je.
"Samo će se Sredozemlje pomaknuti prema sušnoj, aridnoj klimi, što očito utječe na cijeli poljoprivredni sektor, kao i na uzgoj maslina", dodao je. "Naši podaci pokazuju da će ovo pomicanje vjerojatno pogoditi još više nasada na Bliskom istoku."
Na brežuljcima južne Španjolske, gdje se masline prostiru koliko god pogled seže, čak i relativno mali porast prosječne temperature osjećaju maslinari.
"U posljednjih 50 godina, temperatura se u južnoj Španjolskoj u prosjeku povećala za 1 °C (1,8 °F)", rekao je za Olive Oil Times Ignacio Lorite, istraživač na Andaluzijskom institutu za poljoprivredna i ribarska istraživanja (IFAPA).
"Iako je ograničeno, ovo povećanje dovelo je do ranijeg cvjetanja na maslinicima, kao i do češćih događaja toplinskog stresa tijekom cvjetanja", dodao je. "To se uglavnom događalo na lokacijama gdje je cvjetanje obično započinjalo kasnije, primjerice sredinom svibnja, u vrijeme kada su visoke temperature uobičajene."
Prema Loriteu, regije koje obično imaju kasnije cvatnje sve će biti sve više izložene kasnoproljetnim toplinskim valovima, koji su postali češći.
"U područjima pod kišnim uvjetima, stres od suše uzrokovat će teške gubitke u prinosu", rekao je, "posebno kada se ti događaji stresa od suše poklapaju s kritičnim razdobljima kao što su cvatnja ili sazrijevanje."
Iako je sve očitije da se klima Europe mijenja, različiti se utjecaji osjećaju diljem kontinenta. Kao rezultat toga, ne postoji jedinstven problem povezan s klimom koji će najviše mučiti uzgajivače maslina.
Umjesto toga, znanstvenici tvrde da će određene probleme više osjetiti određene regije. Na primjer, dok znanstvenici bilježe značajne promjene u obrascima padalina u većini Italije, ista veza nije utvrđena u južnoj Španjolskoj.
"Učinak klimatskih promjena na oborine još nije očit", rekao je Lorite. "Iako su u posljednjih nekoliko godina utvrđena razdoblja suše, ti su se događaji dugo ponavljali u južnoj Španjolskoj. Nije zabilježen ni porast intenziteta ni učestalosti suša."
Iako znanstvenici već primjećuju promjenjive vremenske i klimatske obrasce diljem mediteranskog bazena, predviđanje kako će se oni nastaviti mijenjati predstavlja još veći izazov.
Lokalne analize ponašanja maslinika pod trenutačnim i budućim vremenskim uvjetima ključne su komponente koje se uvijek moraju uzeti u obzir.
Međutim, stručnjaci su za Olive Oil Times izjavili da se i dalje mogu očekivati neke promjene. Među njima je i pomak prirodnih staništa za određene štetočine masline.
"S obzirom na ograničenu podnošljivost mušice voćarke na promjenjive temperature, moguće je da će se izbijanja u južnim područjima [Europe] smanjiti", rekao je Ponti.
Prema Loriteu, sve veća klimatska promjenjivost imat će najveći utjecaj na regije koje već imaju najmanje hladnih jedinica – sati tijekom kojih je vanjska temperatura oko (ali po mogućnosti niža od) 7 °C (45 °F).

Kako se mediteransko područje tijekom godine neprestano zagrijava, neka od njegovih ključnih područja za uzgoj maslina možda više neće primati potrebnih 300 do 600 hladnih sati koje stabla zahtijevaju za cvatnju.
Lorite je rekao da bi to moglo uzrokovati neuspjeh cvatnje i naveo primjere toga u jugozapadnim regijama Andaluzije. Međutim, dodao je da velika većina južne Španjolske i dalje prima adekvatnu količinu jedinica hladnoće svake zime.
Vidi također: Istraživači upozoravaju da bi autohtone andaluzijske sorte masline mogle izumrijeti do 2100. godineIako se opseg problema koje predstavlja klimatska promjena počinje bolje razumjeti, svi podaci koje su prikupili istraživači ne moraju nužno značiti jednostavna rješenja.
Ponti, čije je istraživanje sada usmjereno na projekt MED-GOLD pod pokroviteljstvom Europske unije, naglasio je kako je probiranje svih novih dostupnih podataka i informacija jedan od najvećih izazova za znanstvenike.
"Smatramo da je mediteransko područje žarište klimatskih promjena jer je to znatno ograničena površina teritorija koja se nalazi uz ogroman vodenu bazen, gdje se svaka promjena klime pojačava", rekao je Ponti.
"Ono što pokušavamo učiniti jest pretvoriti informacije iz istraživanja u alate korisne za donošenje odluka, kako za kreiranje politika, tako i za industrijske organizacije", dodao je.
Masline, grožđe i durum pšenica tri su slučaja proučavanja koje projekt MED-GOLD koristi za utvrđivanje utjecaja klimatskih promjena na usjeve u Europi. Prilagodba usjeva promjenjivoj klimi u fokusu je nekoliko drugih studija.
"Naišli smo na mnoge poteškoće u pronalaženju korisnih inicijativa za prilagodbu maslinicima", rekao je Lorite. Trenutačno, po njegovom mišljenju, "najučinkovitije mjere prilagodbe su strategije deficitarne navodnjavanja".
Iako ovaj pristup ne zadovoljava optimalne potrebe za vodom u uzgoju maslina, može pomoći u izbjegavanju stresa od suše tijekom kritičnih faza razvoja stabala, kao što je cvatnja.
Deficitarno navodnjavanje također može donijeti značajne uštede vode bez znatnog utjecaja na konačni prinos, rekao je Lorite.
"Na primjer, s dodjelama nižim od 1.500 kubičnih metara (53.000 kubičnih stopa) po hektaru (2,5 jutara) i dalje bi se mogli postići zadovoljavajući prinosi maslinovog ulja, uz istovremeno postizanje visokih vrijednosti produktivnosti vode", rekao je.
"Iako su ovi rezultati dobiveni za regiju Andaluziju, oni su valjani primjeri za svaku regiju s visokom prostornom varijabilnošću vremenskih uvjeta", dodao je. "Stoga su lokalne analize ponašanja maslinika pod trenutačnim i budućim vremenskim uvjetima ključne komponente koje se uvijek moraju uzeti u obzir."
Drugi alati, poput poboljšanja upravljanja tlom i navodnjavanjem, također su dali zadovoljavajuće rezultate, primijetio je Lorite, no "najviše problema nastaje kod nasada koji se uzgajaju na kišnicu, gdje su alati za prilagodbu vrlo ograničeni."
Ostala područja u kojima znanstvenici istražuju moguća rješenja uključuju odabir kultivara koji su bolje prilagođeni promjenama.
Lorite je objasnio da je znanje o toj temi vrlo ograničeno te da, iako još nisu postignuti konačni rezultati, IFAPA već koordinira nekoliko istraživačkih projekata osmišljenih za procjenu sorti manje osjetljivih na toplinski ili vodni stres.
"Slično tome, informacije o potrebama za hladnoćom i fenologiji različitih sorti masline trenutačno su ograničene", rekao je Lorite.
Među ciljevima istraživača je identifikacija sorti masline s ranijim razdobljima cvatnje.
"Nedavne studije istaknule su nisku varijabilnost u datumu cvatnje 148 sorti masline uzgojenih u Svjetskoj banci genetskih resursa masline u Cordóbi", rekao je.
Ova smanjena varijabilnost mogla bi otežati odabir pravih sorti.
"Slično tome, odabir kultivara s većom otpornošću na utjecaje klimatskih promjena dugoročna je strategija i zadovoljavajući rezultati vjerojatno neće biti postignuti u nadolazećim godinama", dodao je.