Europa uvodi plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova za polovicu do 2030. godine
Plan će proširiti trgovanje emisijama na nove sektore i povećati upotrebu obnovljive energije, između ostalih politika.
Europska komisija predstavila je svoj paket Fit-for-55, 13 prijedloga zakonodavnih mjera i alata za smanjenje emisija ugljika u 27 država članica.
Do 2030. godine Bruxelles se nada smanjiti emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji za 55 posto u usporedbi s rekordno visokim razinama zabilježenima 1990. godine.
Zahtijevat ćemo mnogo od naših građana. Također ćemo mnogo zahtijevati od naših industrija, ali to činimo za dobar cilj. To činimo kako bismo čovječanstvu dali priliku za borbu.
Prema Europskoj komisiji, postizanje cilja novog paketa o emisijama ugljika ključno je za ostvarenje Europskog zelenog dogovora i za to da kontinent postane klimatski neutralan do 2050. godine.
Novi skup pravila i preispitivanje postojećih propisa "omogućit će nužno ubrzanje smanjenja emisija stakleničkih plinova u sljedećem desetljeću", napisala je Komisija. Prijedloge Komisije sada će razmatrati države članice EU-a, a stupit će na snagu nakon što ih odobri Europski parlament.
Vidi također: Jedina petina Italije u opasnosti od pustarenja, upozoravaju stručnjaci za navodnjavanjePaket Fit-for-55 uključuje proširenje trgovanja emisijama na nove sektore, povećanje upotrebe obnovljive energije na 40 posto do 2030. godine, poticanje veće energetske učinkovitosti i brže uvođenje infrastrukture za prijevoz s niskim emisijama.
Također uključuje nove porezne politike koje će poticati tranziciju industrije proizvodnje električne energije i teške industrije prema čišćim izvorima energije, nove mjere za sprječavanje curenja ugljika i alate za očuvanje i povećanje prirodnih usisnika ugljika.
Uz paket Fit-for-55, Bruxelles također planira namijeniti 144 milijarde eura iz proračuna za razdoblje od 2025. do 2032. za Socijalni klimatski fond, koji će pomoći Europljanima da moderniziraju svoje domove kako bi bili energetski učinkovitiji.
Frans Timmermans, potpredsjednik Komisije zadužen za Zeleni dogovor, predstavio je novi paket kao najambiciozniji dosad.
"Puno ćemo tražiti od naših građana", rekao je. "Puno ćemo tražiti i od naših industrija, ali to činimo za dobar cilj. To činimo kako bismo čovječanstvu dali priliku za borbu."
Uz smanjenje vlastitih emisija, koje prema nekim procjenama čine 6,4 posto ukupnih globalnih emisija, komisija se nada da će njezina nova obveza utjecati na planove drugih velikih globalnih zagađivača.
"Europa je prvi kontinent koji je proglasio da će do 2050. biti klimatski neutralan, a sada smo prvi koji stavljaju na stol konkretnu mapu puta", rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Komisije.
S obzirom na prigovore koje su posljednjih tjedana iznijeli i veliki industrijski savezi i ekolozi na predstojeći prijedlog, mnogi promatrači vjeruju da se mogu očekivati mjeseci teških pregovora.
"Fokusiranje se samo na smanjenje emisija moglo bi biti zavaravajuće jer za suzbijanje klimatskih promjena postoji nekoliko mjera koje bi se mogle poduzeti – na primjer, u vezi s rasipanjem vode, potrošnjom zemljišta, zakiseljavanjem i tako dalje", izjavila je za Olive Oil Times Andrea Muratore, geopolitička analitičarka časopisa InsideOver.
"Ipak, komisija je možda pronašla način da politički okruni središnju ulogu koju je Europska unija preuzela u borbi protiv klimatskih promjena, dok Sjedinjene Države zaostaju, a Kina i Indija povećavaju svoje emisije", dodala je Muratore.
Prema Timmermansu, zakonodavstvo će pomoći u stvaranju nove ekonomije čiji je utjecaj teško predvidjeti. Tvrdio je da se očekuje da će nagli pad cijena obnovljive energije potaknuti ovu novu zelenu ekonomiju, koja će zahtijevati nove vještine i bit će pokretač rasta i trgovine.
Vidi također: EPA planira rješavati problem otpada od hrane u nastojanju da smanji emisije ugljika"Druga poruka koja proizlazi iz prijedloga Komisije jest da ulaganje u alternativnu energiju i aktivnosti potrebne za borbu protiv klimatskih promjena znači stvaranje potpuno novog sektora, novog tržišta, s novim vještinama i novim prilikama", dodao je Muratore. "Budući da su neke države članice u tome znatno naprednije, novi prijedlog mogao bi napokon donijeti novi koordinirani napor u EU-u."
Poljoprivrednici će igrati ključnu ulogu u novom scenariju, prema Timmermansu.
"Mislim da trebamo iskoristiti reformiranu poljoprivrednu politiku kako bismo naše poljoprivrednike doveli u poziciju da budu dio toga", rekao je.
Timmermans je dodao da nova Zajednička poljoprivredna politika pomaže u postizanju tog cilja poticanjem održivosti i tradicionalnih praksi proizvodnje.
Ključni dio novog paketa je revizija postojećeg sustava trgovanja emisijama EU (ETS), koji ograničava količinu emisija ugljika koje se mogu proizvesti i natječe industrije da plaćaju za te emisije.
Prema Komisiji, ETS je u posljednjih 16 godina pridonio smanjenju emisija iz proizvodnje električne energije i industrija s visokom potrošnjom energije za 43 posto. Novi ETS dodatno će smanjiti gornju granicu emisija ugljika i ubrzati njihovo godišnje smanjenje.
Međutim, taj je plan široko kritiziralo nekoliko srednjoeuropskih zemalja čije se teške industrije oslanjaju na fosilna goriva. Kako bi im se pomoglo u prijelazu na novi energetski okvir, paket Fit-for-55 nudi mogućnosti refinanciranja i emisijskih jedinica.
Uvest će se i zaseban ETS za emisije iz prometa i zgrada. Očekuje se da će to značajno utjecati na zrakoplovnu industriju i pomorski promet, koji će po prvi put biti uključeni u sustav.
Komisija je također zatražila da novi automobili proizvedeni u EU-u budu bez emisija od 2035. godine, što su dosad odbijali proizvođači automobila s kontinenta. Paket Fit-for-55 predviđa masovnu transformaciju privatnog prijevoza koja će zahtijevati postavljanje točaka za punjenje i tankanje diljem kontinenta za električna vozila.
Prihodi koji pripadaju državama članicama od trgovanja emisijama morat će se u potpunosti trošiti na projekte koji su prijateljski prema klimi i vezani uz energiju, s naglaskom na novi promet, ranjive ljude i mala poduzeća.
Kako bi se spriječilo da europska poduzeća premjeste aktivnosti koje stvaraju emisije izvan Europe, komisija je navela da će "uvesti cijenu ugljika na uvoz ciljane selekcije proizvoda kako bi se osiguralo da ambiciozne klimatske mjere u Europi ne dovedu do curenja emisija ugljika".
"[Ovo] će osigurati da doprinosi europskog smanjenja emisija doprinesu globalnom smanjenju emisija, umjesto da potiču proizvodnju s visokom emisijom ugljika izvan Europe", dodala je Komisija. "Također ima za cilj potaknuti industriju izvan EU-a i naše međunarodne partnere da poduzmu korake u istom smjeru."
Prema Muratoreu, plan Komisije "je pragmatičan jer će se ugljična carina primjenjivati od 2030. godine nadalje. To znači da cijeli proizvodni lanac ima vremena za prilagodbu."