Oslabljeni Golfski tok imat će veliki utjecaj na europsku poljoprivredu, predviđaju znanstvenici.
Slabljenje oceanskih struja vjerojatno će povećati učestalost ekstremnih vremenskih događaja, upozoravaju istraživači, osobito u Sredozemnom bazenu.
"Motor" stabilnosti uvjeta koji su stoljećima pomagali mediteranskim poljoprivrednicima uzgajati usjeve doživljava veliku promjenu.
Španjolska i Italija među prvima su mjestima koja doživljavaju novi i nepredvidiv klimatski fenomen koji se brzo širi mediteranskim bazenom.
Ono što se događa povezano je s postupnim slabljenjem snažnih oceanskih struja u Atlantskom oceanu, koje donose ogromne količine tople vode s južnih i srednjih geografskih širina do europske obale.
Ona slabi. Gotovo je nestala, a to uzrokuje sudar dviju masa, hladne i tople, iznad južne Europe, što rezultira ekstremnim vremenskim događajima svjedočimo sve češće.
Prema novim istraživanjima, učinci slabljenja Atlantske meridijanske prevratne cirkulacije (AMOC) na svjetsku klimu su ogromni i utjecat će na najmanje tri kontinenta.
Studija njemačkog klimatologa Niklasa Boersa, objavljena u časopisu Nature, upozorava da AMOC doseže kritičnu prijelaznu točku, prekretnicu nakon koje se očekuju još snažniji klimatski učinci.
Vidi također: Istraživači rade na identificiranju sorti maslina najbolje prilagođenih višim temperaturama"Pogled na dokaze o slabljenju AMOC-a relevantan je jer nam govori da se suočavamo sa smanjenjem razlike u temperaturi između voda u tropskim područjima i onih u sjevernoj polarnoj regiji", rekao je za Olive Oil Times Gianmaria Sannino, oceanograf i ravnatelj laboratorija za modeliranje klime i utjecaja pri Talijanskoj nacionalnoj agenciji za nove tehnologije, energiju i održivi gospodarski razvoj (ENEA).
AMOC pokreće temperatura. Hladna sjeverna regija oceana privlači toplije vode, stvarajući tok koji je tisućljećima igrao ključnu ulogu u regulaciji klime Zemlje.
"To je motor klime na Zemlji jer su oceani najvažniji regulator klime", rekao je Sannino. "Devedeset tri posto topline koju proizvodi globalno zatopljenje nalazi se u oceanima."
"Dok promjene u atmosferi često dolaze naglo i utječu na populacije i usjeve te su lako vidljive, one u oceanima teže su za uočiti, nakupljaju se polako i donose ogromne posljedice za cijeli sustav tijekom mnogo dužih razdoblja", dodao je.
Nova studija potvrdila je nalaze nekoliko prethodnih studija o tome kako bi velike promjene u AMOC-u mogle dovesti do bržeg porasta razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Država, dugotrajnih suša u Zapadnoj Africi i znatnog zahlađenja sjeverne Europe.
Iako se mogu očekivati mnogi drugi učinci, prva regija koja će osjetiti promjenu bit će mediteransko područje.
"Ono što su klimatolozi otkrili jest da je južna Europa vrlo specifično klimatsko žarište, gdje su učinci klimatskih promjena osobito očiti i događaju se prije nego drugdje", rekao je Sannino.
Bazen i njegova poljoprivreda dugo su uživali u umirujućem utjecaju Sredozemnog mora.
"Rim je na istoj zemljopisnoj širini kao Boston, ali klima je oštro različita jer se Rim nalazi usred vrlo velikog jezera", rekao je Sannino. "Ta će se razlika izgubiti zbog sve energije koju smo oslobodili u atmosferu i oceanima od predindustrijskog doba."
Regionalni klimatski podaci, koji su poslužili kao temelj izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) Ujedinjenih naroda, pokazuju da je Azorski anticiklon, vremenski sustav visokog tlaka zraka koji utječe na klimu Europe i Sjeverne Afrike, gotovo nestao kao posljedica slabljenja AMOC-a.
Tijekom ljeta, Azorsko visokopritisno područje odvaja hladnije sjeverne zračne mase od vruće afričke cirkulacije, stvarajući umjereno topla godišnja doba koja pogoduju poljoprivredi i stočarstvu.
"Ona slabi. Gotovo je nestala, a to uzrokuje sudar dviju masa, hladne i tople, nad južnom Europom, što dovodi do ekstremnih vremenskih događaja svjedočimo sve češće", rekao je Sannino.
Ako se ne poduzme ništa kako bi se smanjile globalne emisije i ublažili učinci klimatskih promjena, klimatolozi očekuju porast temperatura u mediteranskom bazenu za do 5 °C do kraja stoljeća, što je znatno iznad očekivanih globalnih projekcija.
Španjolska i Italija, dva najveća svjetska proizvođača maslinovog ulja, nalaze se na čelu ove promjene. Suše i dezertifikacija već prijete njihovim poljoprivrednim sektorima i očekuje se da će se stanje dodatno pogoršati.
NASA
"Valovi vrućine koje smo imali ovog ljeta tek su početak", rekao je Sannino. "Ako trenutno smatramo te valove vrućine abnormalnima jer se događaju svake nekoliko godina, do kraja stoljeća imat ćemo valove vrućine koji neće trajati nekoliko dana, već nekoliko tjedana. Bit će intenzivniji i događat će se tijekom ljeta koje će ranije početi i kasnije završiti."
Duža, toplija i sušnija ljeta imat će dubok utjecaj na uzgoj maslina. Već sada toplija i sušnija proljeća u Andaluziji, daleko najvećoj svjetskoj regiji proizvođaču maslinovog ulja, dovode do ranijeg cvjetanja maslina i povećane štete od događaja toplinskog stresa.
Osim toga, studija iz 2020. koju su proveli istraživači u Izraelu pokazala je da su više temperature od uobičajenih utjecale na rast i težinu ploda masline, nakupljanje ulja u plodu i njegov kemijski sastav.
Zasebna studija u Andaluziji pokazala je da bi topliji i sušniji uvjeti u južnoj španjolskoj regiji mogli znatno smanjiti sposobnost sedam endemskih sorti, uključujući i iznimno plodnu Picual, da tamo prirodno rastu.
Francesco Muschitiello, geograf specijaliziran za paleoklimatologiju sa Sveučilišta u Cambridgeu, rekao je za Business Insider da je "zaustavljanje AMOC-a najlakši i najefikasniji način poremećaja klimatskog sustava."
"Devedeset pet posto vremena, kada govorimo o brzom klimatskom poremećaju, on je povezan s AMOC-om", dodao je.
Prema Boersu, kojeg citira Business Insider, "obično je trebalo nekoliko stotina do nekoliko tisuća godina da se AMOC vrati u snažan način rada."
"Ako bi AMOC u nekom trenutku u budućnosti prešao u slabiji način rada, doista bi bilo vrlo teško vratiti ga u snažniji način rada", dodao je.
Klimatski uvjeti nastavit će se mijenjati tijekom sljedećih desetljeća i to će od poljoprivrednika zahtijevati nove napore kako bi osigurali svoje prinose i prihode.
"Potrebno će biti sve više precizne i tehnološke poljoprivrede", rekao je Sannino. "Morat ćemo se usredotočiti na održivo upravljanje vodnim resursima, navodnjavanje i tako dalje."
"Više od bilo kojeg drugog sektora, poljoprivreda je pogođena klimatskim promjenama, a istovremeno je i jedan od najznačajnijih čimbenika koji doprinose samoj promjeni", dodao je. "Svijetu je potrebna pametnija i održivija poljoprivreda kako bi se suočila s vremenom koje postaje sve nepredvidljivije."