Studija: Prelazak na biljnu prehranu može smanjiti globalne emisije i uhvatiti CO2

Ovaj novi pristup prehrani u zemljama s visokim dohotkom smanjio bi više od polovice svih emisija stakleničkih plinova.
Autor Paolo DeAndreis
12. siječnja 2022. u 10:47 UTC

Smanjenje potrošnje mesa jedan je od načina na koji zemlje mogu smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova i izdvojiti više ugljika, prema učiti nedavno objavljeno u Nature Food.

Ne moramo biti puristi u vezi ovoga. Čak bi i samo smanjenje unosa životinja bilo od pomoći.- Paul Behrens, istraživač okoliša, Sveučilište u Leidenu

Smanjenje prehrane bazirane na mesu u najrazvijenijim zemljama moglo bi smanjiti do 100 milijardi tona emisija stakleničkih plinova, oko jedne desetine ukupnih globalnih emisija, prema Američkoj agenciji za zaštitu okoliša.

Prelazak na biljnu prehranu bi također značilo da bi veliki dijelovi zemlje koji se trenutno koriste za ispašu stoke i uzgoj hrane za ishranu stoke mogli postati nove prirodne farme koje sekvestriraju ugljik.

Zauzvrat, to bi pružilo dodatni put zemljama da ispune ciljeve smanjenja ugljičnog dioksida prvobitno postavljene Pariškim klimatskim sporazumom.

Vidi također:Pokrivenost klimatskim promjenama

Prema istraživačima, velika promjena u prehrambenim navikama u 54 zemlje koje predstavljaju 68 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i 17 posto svjetske populacije mogla bi smanjiti njihove godišnje emisije iz proizvodnje hrane za 61 posto.

Prethodne studije su pokazale da su emisije povezane s proizvodnjom hrane na bazi životinja barem duplo više kao oni koji proizlaze iz proizvodnje usjeva za prehranu ljudi.

Sada se znanstvenici usredotočuju na ulogu koju razvijene zemlje mogu odigrati u ovoj promjeni budući da ljudi u tim zemljama općenito imaju pristup širem izboru prehrambenih proizvoda.

"Pogledali smo regije s višim prihodima jer imaju mnogo biljnih opcija za proteine ​​i druge prehrambene potrebe”, napisao je Paul Behrens, glavni autor studije i istraživač na Sveučilištu Leiden. â € <"U regijama s nižim prihodima ljudi konzumiraju manje životinjskih proteina, ali se često oslanjaju na njih za svoje zdravlje.”

Prema studiji, vraćanje poljoprivrednog zemljišta korištenog za uzgoj i ishranu stoke u njihovo prirodno stanje omogućilo bi zemljama u kojima se nalaze da sekvestriraju 14-godišnje emisije ugljičnog dioksida iz poljoprivrede dok ne sazrije prirodna vegetacija.

Trenutna istraživanja su pokazala da se sposobnost vegetacije i šuma da sekvestriraju ugljik može progresivno usporiti kako biljke sazrijevaju.

"To je izvanredna prilika za ublažavanje klimatskih promjena”, napisao je Behrens. â € <"Ali to bi također imalo velike koristi za kvalitetu vode, biološku raznolikost, onečišćenje zraka i pristup prirodi, da spomenemo samo neke.”

"Postoje stotine radova koji pokazuju koliko nam je važno biti u prirodi za naše zdravlje i ove promjene bi otvorile ogromne površine zemlje za ponovno oživljavanje u blizini mjesta gdje ljudi žive”, dodao je.

Behrens vjeruje da bi vlade trebale subvencionirati poljoprivrednike za zaštitu biološke raznolikosti i izdvajanje ugljika.

Istraživači su razmotrili utjecaj odstupanja od prehrane zasnovane na mesu uspoređujući ih s hranom EAT-Lancet planetarna dijeta, znanstveni pregled onoga što čini zdrava prehrana u održivom sustavu proizvodnje hrane proširen na globalnu populaciju.

Povrće čini najznačajniji dio te prehrane, a samo dio bjelančevina potječe iz životinjske hrane. U takvoj prehrani masti se konzumiraju u obliku biljnih ulja, poput maslinovog ulja.

Međunarodni tim istraživača također je primijetio da bi čak i samo smanjenje trenutnog unosa životinjske hrane u bogatim zemljama za 50 posto donijelo velike koristi.

"Ne moramo biti puristi u vezi ovoga. Čak bi i samo smanjenje unosa životinja bilo od pomoći”, zaključio je Behrens. â € <"Zamislite kad bi polovica stanovništva u bogatijim regijama smanjila polovicu životinjskih proizvoda u svojoj prehrani. Još uvijek govorite o golemoj prilici za okolišne ishode i javno zdravlje.”



Oglas
Oglas

Vezani članci