Biljna prehrana povezana s mnogo nižim emisijama stakleničkih plinova, pokazuje studija

Nedavno objavljena studija potvrdila je da je prehrana temeljena na biljkama najodrživiji način prehrane.

Istraživanje objavljeno u časopisu Plos One pokazuje da su emisije stakleničkih plinova (GHG) povezane s ne-vegetarijanskim prehrambenim navikama za 59 posto veće od onih povezanih s vegetarijanskom prehranom. Sama proizvodnja mesa odgovorna je za 32 posto svih emisija stakleničkih plinova.

Zdravije prehrane imale su niže emisije stakleničkih plinova, što pokazuje usklađenost između planetarnog i osobnog zdravlja. – istraživači sa Sveučilišta u Leedsu, 

Globalno, 30 posto svih emisija stakleničkih plinova (GHG) potječe iz proizvodnje hrane, pri čemu su manje ekološki održive prehrane povezane s proizvodnjom i konzumacijom prerađene hrane, koja je često energetski bogata, a nutritivno siromašna.

Vidi također: Čak i tijekom pandemije, emisije stakleničkih plinova porasle su na rekordnu razinu u 2020. godini

"Do danas su utjecaji prehrane na okoliš uglavnom temeljeni na ograničenom broju širokih skupina namirnica", napisali su istraživači sa Sveučilišta u Leedsu.

Studija je analizirala prehrambene navike 212 odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu. Istraživači su povezali emisije stakleničkih plinova s više od 3000 namirnica navedenih u integriranom skupu podataka o sastavu hrane Ujedinjenog Kraljevstva (COFID), procjenjujući povezanost između emisija stakleničkih plinova pojedinaca, unosa hranjivih tvari i demografskih podataka.

"Također identificiramo dodatne informacije potrebne u procjeni prehrane kako bi se generirali točniji podaci o utjecaju na okoliš za prehrane na razini pojedinca", napisali su istraživači.

Rezultati pokazuju da napitci čine 15 posto emisija stakleničkih plinova, dok 14 posto otpada na mliječne proizvode, a osam posto je povezano s kolačima, keksima i slatkišima. Istraživači su također otkrili da žene imaju tendenciju slijediti održiviji prehrambeni režim, dok je prehrana muškaraca povezana s 41 posto većim emisijama stakleničkih plinova.

Istraživači su dodali da su sudionici čiji su unos zasićenih masti, ugljikohidrata i natrija bio u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije imali niže emisije stakleničkih plinova.

"Politike koje potiču održive prehrambene navike trebale bi se usredotočiti na prehranu temeljenu na biljkama", napisali su istraživači. "Zamjena čaja, kave i alkohola održivijim alternativama, uz istovremeno smanjenje manje hranjivih slatkih grickalica, predstavlja daljnje mogućnosti."

Vidi također: Izvještavanje o klimatskim promjenama

"Zdravije prehrane imale su niže emisije stakleničkih plinova, što pokazuje usklađenost između planetarnog i osobnog zdravlja", dodali su.

Istraživači vjeruju da bi se dodatne informacije o utjecaju proizvodnje hrane na globalne emisije stakleničkih plinova "mogle dobiti uključivanjem marke, metoda proizvodnje, emisija nakon maloprodaje, zemlje podrijetla i dodatnih pokazatelja utjecaja na okoliš".

Prethodne studije pokazale su da emisije stakleničkih plinova iz globalne proizvodnje hrane premašuju 17 milijardi tona godišnje.

Prema podacima Američke agencije za zaštitu okoliša, svijet je 2015. godine proizveo nešto manje od 50 milijardi tona emisija stakleničkih plinova.

Od tih 17 milijardi tona emisija povezanih s proizvodnjom hrane, 57 posto dolazi iz proizvodnje hrane životinjskog podrijetla, uključujući stočnu hranu. Istovremeno, 29 posto dolazi iz biljne hrane, a 14 posto je povezano s drugim namjenama zemljišta.

"Svi želimo dati svoj doprinos u spašavanju planeta. Pronalaženje načina za promjenu naše prehrane jedan je od načina na koji to možemo učiniti", zaključili su istraživači. "Postoje opći koncepti poput smanjenja unosa mesa, osobito crvenog mesa, ali naš rad također pokazuje da se veliki uspjesi mogu postići malim promjenama, poput izbacivanja slatkiša ili možda samo promjene marke."

• PLoS One
• Eurekalert

---