`Studija: 9.7 milijardi tona emisije stakleničkih plinova proizlazi iz proizvodnje mesa svake godine - Olive Oil Times

Studija: 9.7 milijardi tona emisije stakleničkih plinova proizlazi iz proizvodnje mesa svake godine

6 listopada, 2021
Paolo DeAndreis

Najnovije vijesti

Istraživači su osmislili alat za istraživanje i mjerenje podrijetla emisija stakleničkih plinova (GHG) s dosad neviđenom razinom detalja.

Među prvim rezultatima, procijenili su da proizvodnja hrane životinjskog podrijetla donosi globalne emisije stakleničkih plinova, koje su najmanje dvostruko veće od proizvodnje povrća za prehranu ljudi.

Uz stalni demografski i gospodarski rast, očekujemo da će se globalna potražnja za hranom povećati u budućnosti što će proširiti podsektore hrane, uključujući uzgoj usjeva i stočarsku proizvodnju.- Atul K Jain, istraživač klime, Sveučilište Illinois

Franjevački učiti koji je proveo tim znanstvenika sa Sveučilišta Illinois istraživao je dinamiku emisija razbijajući poljoprivredno zemljište na desetke tisuća kvadrata mreže.

Vidi također: Većina potrošnje na poljoprivredu više šteti nego koristi, tvrdi UN -ov izvještaj

Svaka je mreža analizirana za usjeve koji su bili u njoj, koliki je postotak površine koju zauzimaju i što je još prisutno. Istraživači su dodanim podacima dodali ogroman broj varijabli, uključujući dostupnost skladišta, transport i obujam proizvodnje.

"Proračuni su napravljeni u ovoj studiji pomoću okvira za integraciju modela i podataka koji uzima u obzir sve emisije stakleničkih plinova iz svih izvora ”, rekao je Atul K Jain, jedan od autora izvješća Olive Oil Times.

"Dakle, okvir ima dvije komponente - podatke i model ”, dodao je. â € <"Nekoliko vrsta skupova podataka koristi se kao unos modela, a proračuni modela vrše se prema modelu zasnovanom na procesu. ”

Podaci su uključivali širok raspon poljoprivrednih praksi i poljoprivrednih proizvoda, sa identificiranim 171 usjevom i 16 životinjskih proizvoda. Jain je dodao da čimbenici okoliša â € <"kao što su temperatura i oborine, atmosferske koncentracije ugljičnog dioksida, čimbenici upravljanja, navodnjavanje i gnojiva ”.

U cjelini, znanstvenici su radili s podacima iz 200 zemalja u razdoblju od 2007. do 2013. Tada su mogli utvrditi da su emisije stakleničkih plinova zbog globalne proizvodnje hrane premašile 17 milijardi tona godišnje. Prema podacima Američke agencije za zaštitu okoliša, svijet je 50. proizveo nešto manje od 2015 milijardi tona.

Od tih 17 milijardi, 57 posto dolazi iz proizvodnje hrane životinjskog podrijetla, uključujući stočnu hranu. U međuvremenu, 29 posto dolazi iz hrane biljnog podrijetla, a 14 posto povezano je s drugom uporabom zemljišta.

svjetska studija-97 milijardi tona emisije stakleničkih plinova-dolazi iz proizvodnje mesa svake godine-vrijeme maslinovog ulja

"Upravljanje poljoprivrednim zemljištem i promjena korištenja zemljišta predstavljali su veliki udio u ukupnim emisijama (38 posto i 29 posto, respektivno), dok su riža i govedina najviše pridonijeli proizvodima biljnog i životinjskog podrijetla (12 posto i 25 posto, respektivno) ”, napisali su istraživači.

S obzirom na popularnost potrošnje govedine u Južnoj Americi i konzumiranja riže u jugoistočnoj Aziji, istraživači su identificirali ta dva područja kao najveće emitere stakleničkih plinova zasnovanih na proizvodnji.

"Relativno visoko mjesto riže dolazi od bakterija koje proizvode metan i koje uspijevaju u anaerobnim uvjetima poplavljenih polja. Nakon riže, najveće emisije povezane s biljnom proizvodnjom dolazile su iz pšenice, šećerne trske i kukuruza ”, istaknuo je znanstveni članak na tu temu.

Konkretnije, rekao je Jain, â € <"emisije životinjskog podrijetla uglavnom proizlaze iz proizvodnje usjeva za stočnu hranu te iz proizvodnje i održavanja pašnjaka. Dakle, potražnja za hranom za neke životinje je veća od drugih. ”

"Istodobno, prosječna učinkovitost pretvorbe hrane za životinje u stoku vrlo je niska. U prosjeku, to je 5.17 posto ”, dodao je Jain. â € <"Stoga su emisije stakleničkih plinova životinjskog podrijetla općenito veće od hrane biljnog podrijetla. Na primjer, emisije stakleničkih plinova za piletinu mnogo su manje od govedine jer je potražnja za hranom za piletinu mnogo manja nego za govedinu. ”

Vidi također: Urednici 200 zdravstvenih časopisa upozoravaju da klimatske promjene stvaraju globalnu zdravstvenu krizu

Nadalje, proizvodnja govedine činila je 25 posto ukupne proizvodnje stakleničkih plinova životinjskog podrijetla, zatim kravlje mlijeko, svinjetina i pileće meso.

29 posto pripisanih proizvodnji hrane na biljnoj bazi uključuje emisije koje proizlaze iz poljoprivrednih aktivnosti, kao što su oranje tla, sadnja i gnojidba usjeva, berba žitarica i oporaba usjeva za ishranu stoke. Emisije goriva i energije korištene za poljoprivredne strojeve također su uključene u projekcije emisija poljoprivrednih površina.

Jain je također naglasio kako istraživači očekuju dalje širenje globalnih emisija stakleničkih plinova iz proizvodnje hrane.

"Uz stalni demografski i gospodarski rast, očekujemo da će se globalna potražnja za hranom povećati u budućnosti što će proširiti podsektore hrane, uključujući uzgoj usjeva i stočarsku proizvodnju, promjene korištenja zemljišta za poljoprivredno zemljište, kao i transport i preradu robe, više gnojiva i pesticid korištenje i navodnjavanje ”, dodao je.

Uz povećanje emisije stakleničkih plinova, Jain također smatra da je to samo dio problema. Rekao je da će daljnje emisije stakleničkih plinova dovesti i do nižih stopa sekvestracija ugljičnog dioksida biljkama i tlom.

"Svi ti čimbenici rezultirat će povećanjem emisije stakleničkih plinova ”, rekao je. â € <"Istodobno, očekujemo da će se smanjiti apsorpcija ugljičnog dioksida iz atmosfere u tlu i biljkama. Svi će ti čimbenici pomoći ubrzanju klimatske promjene".

Jain je dodao kako će novi alat omogućiti istraživačima da prate promjenjivu situaciju.

"Na temelju podataka navedenih u radu moći ćemo u bilo kojem trenutku modelirati učinak proizvodnje ljudske hrane ”, rekao je.

Sljedeći korak za istraživački tim je razbijanje podataka unutar novih modela i pokušaj razumijevanja koje bi se promjene mogle uvesti u proizvodnju hrane kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.

Zatim će novi modeli koji će svjetskim građanima omogućiti da shvate kako svaki čovjek doprinosi globalnim emisijama omogućiti će korisniku da izračuna svoj vlastiti ugljični otisak faktorisanjem individualnih prehrambenih navika, nacionalnih karakteristika i varijabli generiranih lokacijom.





Oglas

Povezane vijesti

Povratne informacije / prijedlozi