Gotovo 200 zemalja koje su potpisale Glasgowski klimatski pakt pristale su smanjiti emisije stakleničkih plinova i postupno smanjiti ugljen. Kritičari kažu da nije postignuto dovoljno.
COP26, međunarodni summit o klimatske promjene završio s Glasgowski klimatski pakt, sporazum koji je potpisalo gotovo 200 zemalja.
Ako će svijet pobijediti klimatsku krizu, nitko ne može sjediti po strani.- Ani Dasgupta, predsjednica Instituta za svjetske resurse
Ključna točka konačnog teksta je da će sve zemlje raditi na tome da sruše svoju emisije stakleničkih plinova. Također će pojačati svoje ranije najavljene planove za postizanje značajnih smanjenja do 2030. godine.
Jedno od najvećih pitanja na stolu, sudbina ugljena, nije do kraja riješeno. U prvim nacrtima sporazuma, tekst je od zemalja tražio da postupno ukinu ugljen.
Vidi također:Svjetski lideri obećavaju milijarde za obnovu Zemljinih šumaMeđutim, doveo je značajan pritisak Australije, Kine, Indije i drugih zemalja u kojima ugljen ostaje glavni gospodarski resurs â € <"postupno ukidanje” koje treba zamijeniti â € <"faza dolje” u završnom tekstu. Iako su se sve zemlje složile smanjiti svoje oslanjanje na ugljen.
Također su se složili da će ubrzati ukidanje subvencija za fosilna goriva koje su opisane kao jedna od glavnih prepreka s kojima se suočava razvoj obnovljivih izvora energije.
Prema paktu, nacionalni planovi za smanjenje najrelevantnijih doprinosa globalnom zatopljenju bit će revidirani svake godine umjesto prethodno dogovorenog intervala od svakih pet godina.
Godišnji pregled nacionalnih planova djelovanja na klimatske promjene znači da zemlje potpisnice još uvijek nisu odustale od održavanja globalnih temperatura ispod 1.5 ºC iznad predindustrijskih razina.
Pristanak na ograničavanje rasta globalnih temperatura na 1.5 ºC bio je jedan od ključnih zakupaca Pariškog sporazuma i znanstvenici ga smatraju pragom iznad kojeg najgore posljedice klimatskih promjena postao bi nepovratan.
Međutim, nacionalni klimatski planovi koji su predstavljeni i o kojima se raspravljalo na globalnom summitu trenutačno ne ispunjavaju taj cilj.
Prema većini opservatorija, predviđa se da će trenutne akcije za usporavanje globalnog zagrijavanja dovesti do porasta temperature za 2.4 °C do stoljeća, što je manje od 2.7 °C predviđenih prije COP26, ali još uvijek uvelike premašuje cilj Pariškog sporazuma.
Novi planovi koji će biti predstavljeni u narednoj godini također će se morati usredotočiti na smanjenje emisija u skladu s ciljem od 1.5 °C.
"To znači da će one vlade koje nisu uspjele morati svojim građanima opravdati zašto”, primijetio je New Scientist. â € <"Australija, Brazil i Indonezija su među mnogim zemljama čiji su postojeći planovi neadekvatni i trebat će ih ojačati.”
Konačni tekst Glasgowskog klimatskog pakta također poziva razvijene zemlje i povijesne zagađivače da ispune svoje prethodno obećanje da će dati 100 milijardi dolara (87 milijardi eura) godišnje zemljama u razvoju.
Sredstva, koja još nisu osigurale bogatije zemlje, poslužila bi za razvoj ekološki održivih gospodarstava i za prilagodbu zemljama koje su najjače pogođene posljedicama klimatskih promjena.
Unatoč njegovim kritikama i nedostacima, predsjednik COP26 Alok Sharma pozdravio je pakt kao â € <"povijesno postignuće.”
"Održali smo cilj od 1.5 °C na dohvat ruke. Zatvorili smo Pariški sporazum, koji je šest godina izmicao svijetu”, rekao je za BBC. â € <"Osigurali smo više novca za klimatski osjetljive zemlje. Mislim da možemo reći da smo na putu da pošaljemo ugljen u povijest.”
"Vlak se kreće i sve zemlje se moraju ukrcati”, dodala je Ani Dasgupta, predsjednica Svjetskog instituta za resurse. â € <"Ako će svijet pobijediti klimatsku krizu, nitko ne može sjediti po strani.”
Vidi također:Pokrivenost klimatskim promjenamaMnogi drugi među strankama COP26 također su pozitivno reagirali na vijest o sporazumu.
Britanski premijer Boris Johnson pozdravio je pakt kao â € <"veliki korak naprijed”, dok je Švicarska izrazila â € <"duboko razočaranje” u odnosu na ograničenu predanost ugljenu.
Shauna Aminath, ministrica okoliša Maldiva, arhipelaga u Indijskom oceanu, izrazila je zabrinutost sličnu zabrinutosti mnogih otočnih država kojima trenutno prijeti porast razine mora.
"Pakt nije u skladu s potrebnom hitnošću i razmjerom”, rekla je. â € <"Ono što drugim stranama izgleda uravnoteženo i pragmatično neće pomoći Maldivima da se na vrijeme prilagode. Za Maldive će biti prekasno.”
To je dodala njezina kolegica na Madagaskaru Vahinala Raharinirina â € <"zemlje u razvoju su igrale igru kako ne bi zaustavile proces. No, recimo da postoji razočaranje zbog ovog pitanja financiranja klime koje će nam pomoći da se prilagodimo. Recimo, zaboravljeno je.”
Međutim, pakt je pozdravila Europska komisija, rekavši da se globalna zajednica nastavlja krenuti u pravom smjeru ali dodao da je pred nama još dosta teškog rada.
"Postigli smo napredak u pogledu tri cilja koja smo postavili na početku COP26”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. â € <"Prvo, dobiti obveze smanjenja emisija držati unutar dosega granice globalnog zagrijavanja od 1.5 ºC. Drugo, postići cilj od 100 milijardi dolara godišnje financiranja klimatskih promjena za zemlje u razvoju i ranjive zemlje.”
"I treće, postići dogovor o pariškom pravilniku”, dodala je. â € <"To nam daje povjerenje da možemo osigurati siguran i prosperitetan prostor za čovječanstvo na ovoj planeti. Ali neće biti vremena za opuštanje: pred nama je još težak posao.”
Prema izjavi izvršne tajnice Ujedinjenih naroda Patricie Espinosa, pakt je a â € <"vrlo cjelovit paket odluka”, koji bi mogao održati svijet na pravom putu prema ciljevima Pariškog sporazuma.
Ipak, na to je upozorila â € <"ovo desetljeće je apsolutno ključno. Moramo doći do 2030. s smanjenjem od najmanje 45 posto.”
Više članaka o: klimatske promjene, okolina, održivosti
Mar. 7, 2024
Španjolski aktivisti lobiraju za zabranu glifosata nakon što EU nije postigao konsenzus
Najkorišteniji herbicid u svijetu pronađen je u koncentracijama koje premašuju zakonsku granicu u Mar Menoru, što je potaknulo zagovornike da traže zabranu u Španjolskoj.
31 listopada, 2023
Kalifornijski farmeri sade živicu kako bi sačuvali vodu i poboljšali zdravlje tla
Živice poboljšavaju zadržavanje vode u tlu i stvaraju prirodna staništa za korisne ptice i druge predatore štetočina. Poljoprivrednici kažu da dodaju i estetsku vrijednost.
Lipnja 22, 2023
Italija bilježi značajan rast kulinarskog turizma
Izvješće o vinskom i gastronomskom turizmu za 2023. pokazalo je povećanje od 37 posto u putovanjima vezanim uz hranu.
Studenoga 27, 2023
Producenti iza Loco Galbasa ostvaruju san iz djetinjstva, kvalitetu svjetske klase
Sicilijanska marka Loco Galbasa spaja težnju za kvalitetom i predanost ekološkoj održivosti.
Lipnja 6, 2023
Rekordne temperature ugrozit će globalnu opskrbu hranom, upozoravaju znanstvenici
Očekuje se da će područje Sredozemlja iskusiti opsežne posljedice porasta temperatura i promjene obrasca padalina.
Siječnja 29, 2024
U potrazi za hladnoćom: hladne noći potrebne za stabla maslina u Grčkoj
Nakon što su topli periodi desetkovali njihove žetve, proizvođači u Grčkoj ovaj se put nadaju niskim temperaturama tijekom kritičnih faza rasta.
6. rujna 2023
Nagrađivani grčki proizvođač Njeguje zdravlje tla i Patrini masline
Spiridon Anangnostopoulos iz Ranisa upotrijebio je svoju stručnost kako bi stvorio idealan supstrat tla za svoja stabla maslina, izvlačeći lokalnu sortu maslina iz mraka.
Lipnja 5, 2023
Malo nade za uzgajivače dok kiša pada u Andaluziji
Za mnoge proizvođače u južnoj Španjolskoj, premalo kiše palo je prekasno, s očekivanjima još jedne loše žetve. Ipak, kiša je opravdala očekivanja.