COP26 završio s oslabljenim zajedničkim sporazumom

Gotovo 200 zemalja koje su potpisale Glasgowski klimatski sporazum složile su se smanjiti emisije stakleničkih plinova i postupno ukinuti upotrebu ugljena. Kritičari kažu da nije postignuto dovoljno.

COP26, međunarodni summit o klimatskim promjenama, završio je Glasgovskim klimatskim sporazumom, sporazumom koji je potpisalo gotovo 200 zemalja.

Ako svijet želi nadvladati klimatsku krizu, nitko ne može stajati po strani. – Ani Dasgupta, predsjednik Instituta za svjetske resurse

Ključna točka konačnog teksta jest da će sve zemlje raditi na smanjenju vlastitih emisija stakleničkih plinova. Također će ojačati svoje prethodno najavljene planove za postizanje značajnih smanjenja do 2030. godine.

Jedno od najvećih pitanja na dnevnom redu, sudbina ugljena, nije u potpunosti riješeno. U prvim nacrtima sporazuma tekst je od zemalja tražio da postupno ukine upotrebu ugljena.

Vidi također: Svjetski čelnici obećavaju milijarde za obnovu šuma na Zemlji

Međutim, značajan pritisak Australije, Kine, Indije i drugih zemalja u kojima ugljen ostaje glavni gospodarski resurs doveo je do toga da je u konačnom tekstu "postupno ukidanje" zamijenjeno pojmom "postupno smanjenje". Ipak, sve su zemlje pristale smanjiti svoju ovisnost o ugljenu.

Također su se složili ubrzati ukidanje subvencija za fosilna goriva, koje su opisane kao jedna od glavnih prepreka razvoju obnovljivih izvora energije.

Prema sporazumu, nacionalni planovi za smanjenje najrelevantnijih doprinosa globalnom zatopljenju revidirat će se svake godine umjesto prethodno dogovorenog petogodišnjeg razdoblja.

Godišnji pregled nacionalnih planova za djelovanje po pitanju klimatskih promjena znači da potpisnice još nisu odustale od cilja održavanja globalnih temperatura ispod 1,5 ºC iznad predindustrijskih razina.

Suglasnost da se porast globalne temperature ograniči na 1,5 °C bila je jedna od ključnih odredbi Pariškog sporazuma i znanstvenici je smatraju pragom iznad kojeg bi najgore posljedice klimatskih promjena postale nepovratne.

Međutim, taj cilj trenutno se ne ostvaruje nacionalnim klimatskim planovima koji su predstavljeni i raspravljani na globalnom samitu.

Prema većini promatračkih postaja, trenutačne mjere za usporavanje globalnog zatopljenja predviđaju porast temperatura od 2,4 °C do kraja stoljeća, što je manje od 2,7 °C predviđenog prije konferencije COP26, ali i dalje znatno premašuje cilj Pariškog sporazuma.

Novi planovi koji će biti predstavljeni u nadolazećoj godini također će se morati usredotočiti na smanjenje emisija u skladu s ciljem od 1,5 °C.

"To znači da će vlade koje ne uspiju morati svojim građanima opravdati zašto", primijetio je New Scientist. "Australija, Brazil i Indonezija su među mnogim zemljama čiji su postojeći planovi neadekvatni i morat će biti ojačani."

Konačni tekst Glasgowskog klimatskog pakta također poziva razvijene zemlje i povijesne zagađivače da ispune svoje prethodno obećanje o osiguravanju 100 milijardi dolara (87 milijardi eura) godišnje zemljama u razvoju.

Sredstva, koja još nisu osigurale bogatije zemlje, koristila bi se za pomoć u razvoju ekološki održivih gospodarstava i za prilagodbu zemalja koje su najsnažnije pogođene posljedicama klimatskih promjena.

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Boris Johnson govorio je na COP26

Unatoč kritikama i nedostacima, predsjednik COP26-a Alok Sharma pohvalio je sporazum kao "povijesno postignuće".

"Održali smo cilj od 1,5 °C na dohvat ruke. Zaključali smo Pariški sporazum, koji je svijetu šest godina izmicao", rekao je za BBC. "Osigurali smo više novca za zemlje osjetljive na klimatske promjene. Mislim da možemo reći da smo na putu da ugljen ostavimo u prošlosti."

"Vlak se kreće i sve zemlje se moraju ukrcati", dodala je Ani Dasgupta, predsjednica Instituta za svjetske resurse. "Ako svijet želi nadvladati klimatsku krizu, nitko ne može stajati po strani."

Vidi također: Izvještavanje o klimatskim promjenama

Mnogi drugi sudionici konferencije COP26 također su pozitivno reagirali na vijest o sporazumu.

Britanski premijer Boris Johnson pozdravio je sporazum kao "veliki korak naprijed", dok je Švicarska izrazila "duboko razočaranje" zbog ograničene obveze u vezi s ugljenom.

Shauna Aminath, ministrica okoliša Maldiva, arhipelaga u Indijskom oceanu, izrazila je zabrinutost sličnu onoj mnogih otočnih država koje su trenutačno ugrožene porastom razine mora.

"Pakt nije u skladu s potrebnom hitnošću i razmjerom", rekla je. "Ono što se drugim stranama čini uravnoteženim i pragmatičnim neće pomoći Maldivima da se na vrijeme prilagode. Za Maldive će biti prekasno."

Njezina kolegica iz Madagaskara, Vahinala Raharinirina, dodala je da su "zemlje u razvoju igrale igru kako se proces ne bi zaustavio. Ali, recimo, postoji razočaranje zbog pitanja klimatskog financiranja za prilagodbu. Recimo, zaboravljeno je."

Međutim, Pakt je pozdravila Europska komisija, koja je izjavila da se globalna zajednica i dalje kreće u pravom smjeru, ali je dodala da je pred nama još mnogo napornog rada.

"Postigli smo napredak u tri cilja koja smo postavili na početku COP26-a", rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. "Prvo, dobiti obveze za smanjenje emisija kako bismo ostali unutar dosega ograničenja globalnog zatopljenja od 1,5 °C. Drugo, doseći cilj od 100 milijardi dolara godišnje za klimatsko financiranje zemalja u razvoju i ranjivih zemalja."

"I treće, postići dogovor o pariškom pravilniku", dodala je. "To nam ulijeva povjerenje da možemo osigurati siguran i prosperitetan prostor za čovječanstvo na ovoj planeti. No, neće biti vremena za opuštanje: pred nama je još naporan posao."

Prema riječima izvršne tajnice Ujedinjenih naroda Patricije Espinose, sporazum je "vrlo cjelovit paket odluka" koji bi mogao održati svijet na putu prema ciljevima Pariškog sporazuma.

Ipak, upozorila je da je "ovo desetljeće apsolutno ključno. Moramo do 2030. postići smanjenje od najmanje 45 posto."