Rijetka sorta ujedinjuje Bosnu i Hercegovinu u masliniku nade

Uzgoj maslina u Hercegovini, južnoj regiji Bosne i Hercegovine, razvija se velikim koracima. 

Prije otprilike deset godina bilo je samo 80 maslina, a danas se na 520 hektara uzgaja 116.000 stabala maslina. 

Nove plantaže se i dalje osnivaju, uključujući i neobičnu u samostanu franjevačkih sestara Kristova Kralja u Bijelo Polju, Potoci, sjeverno od Mostara, najvećeg grada u Hercegovini.

Bio je to događaj mnogo važniji od same sadnje. Prilika za razmišljanje o miru, povezanosti i ljubavi, svemu onome što nas ujedinjuje i čini jednakima. - Dajana Dujmović, samostan Franjevačkih sestara Kralja Krista

"Ovo je Maslinik nade", rekla je časna sestra Dajana Dujmović, ravnateljica tvrtke Paxa Dola (što u prijevodu znači Dolina mira), koja upravlja maslinicima samostana.

Uz 3.500 stabala sorti Oblica, istarska bjelica, Pendolino, Cipressino i Ascolana terra posađenih prije 13 godina na oko 14 hektara pod kapljevitim navodnjavanjem, samostan je također dom rijetke sorte Leucocarpa, koju se u narodu naziva "bijela maslina".

"Njezini plodovi izgledaju poput bisera, a njezino se ulje od davnina koristi za zaređenje svećenika", rekao je Dujmović. "Srebrna kruna i bijeli plodovi postali su znak čistoće, obnove i neuništivosti dobra."

Vidi također: Proizvođači u Hercegovini slave novu PDO

Ideja o stvaranju maslinika Nade od ove sorte nastala je spontano. Tijekom studijskog putovanja u Italiju, koje je organiziralo Hercegovačko udruženje maslinara i proizvođača maslinovog ulja (HUUM), spontano je nastao razgovor o rijetkosti bijelih sadnica maslina, poznatih i kao Leucolea. 

HUUM, koja ujedinjuje članove triju etničkih skupina – Hrvata, Srba i Bošnjaka – i triju vjera – katoličanstva, pravoslavlja i islama – olakšala je razmjenu među sudionicima, koji su primijetili koliko je teško nabaviti te sadnice.

Ovo je ostvarenje izazvalo neočekivanu reakciju – svi su izrazili želju nabaviti barem jednu sadnicu. 

Međutim, ova je priča bila još posebnija jer su sudionici putovanja bili ljudi triju različitih vjera koji su se bez oklijevanja pridružili projektu, povezani zajedničkom željom da doprinesu stvaranju nečeg vrijednog i trajnog.

Vjera je igrala značajnu ulogu u krvavom Bosanskom ratu, tijekom kojeg su se muslimanski Bošnjaci i katolički Hrvati borili protiv pravoslavnih Srba u Bosni za očuvanje neovisnosti Bosne i Hercegovine od Jugoslavije od 1992. do 1995. godine. 

Sukob je uključivao genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba sustavno ubile 8.000 bosanskih muškaraca i dječaka i prisilile 20.000 drugih da napuste svoje domove.

Sjećanje na taj događaj urezalo se u nacionalnu svijest, a napetost između različitih etničkih i vjerskih skupina nikada se u potpunosti nije smanjila.

Kako bi promicala nacionalno jedinstvo, skupina HUUM nabavila je 33 sadnice Leucolee, što odgovara dobi Isusa Krista u vrijeme razapinjanja. Potraga za prvih 15 stabala uspješno je završena na putovanju u Italiju. No priča se tu nije završila.

Poznati agronom i uzgajivač maslina Božo Mustapić iz Neuma prihvatio je izazov pronalaska donatora za preostalih 18 stabala.

"Bez obzira na to koliko još stabala treba kupiti, pronaći ću ljude koji to žele", rekao je Mustapić. 

Doista, sve se više ljudi uključilo u kupnju, a mnogi su podijelili troškove kako bi mogli sudjelovati. 

"Ali ovdje nije bilo samo riječ o novcu – najvažnija je bila zajedniština, susreti i povezivanje kroz plemeniti cilj", rekao je Dujmović.

Od samog početka, rekao je, bilo je jasno da ovaj projekt nadilazi sadnju maslina. Svatko tko je odlučio sudjelovati preuzeo je obvezu financirati kupnju bijelih maslina i posaditi ih.

Sadnja je održana 21^. veljače, a odaziv je nadmašio očekivanja. 

Osim časnih sestara, svećenika i maslinara iz Hercegovine, diplomata, u neobičnom događaju sudjelovali su diplomati, ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić, strane ambasadori i političari, uključujući predsjednika države i ministra poljoprivrede, koji su posadili stablo.

"Maslina nije samo poljoprivredna kultura, već simbol nade i ustrajnosti. Sadnja masline znači ulaganje u budućnost", rekao je ministar poljoprivrede, vodnog gospodarstva i šumarstva Kemal Hrnjić. "Ova maslinika trebala bi biti svjedočanstvo nade da možemo izgraditi bolju budućnost." 

"Nadam se da će ovaj projekt potaknuti druge da se posvete poljoprivredi i uzgoju maslina", dodala je predsjednica Lidija Bradara.

Miljan Grgić-Porfirije, potpredsjednik HUUM-a i hieromonk (naslov u pravoslavnoj crkvi sličan monahu i svećeniku) u manastiru Tvrdoš kod Trebinja, grada udaljenog oko 30 kilometara sjeverno od hrvatskog grada Dubrovnika, također je posadio svoje stablo masline. 

Manastir je poznat po svojim vrhunskim vinima i nagrađivanom ekstra djevičanskom maslinovom ulju. "Ove godine, po prvi put, sudjelovat ćemo i na NYIOOC Svjetskom natjecanju maslinovog ulja", rekao je Grgić-Porfirije. 

Rekao je da je Tvrdoš jedan od najposjećenijih manastira Srpske pravoslavne crkve, kroz koji godišnje prođe 350.000 posjetitelja različitih vjeroispovijesti i nacionalnosti. "On spaja ljude iz cijelog svijeta kroz duhovnost i gostoprimstvo", rekao je.

Ramiz Zajmović, član upravnog odbora HUUM-a i direktor organske poljoprivredne tvrtke AgorHerc, također je posadio sadnicu Leucocarpe. 

Tvrtka je na 140 hektara na brdu iznad grada Gabele uzgojila 15.000 stabala masline, divljih ruža, smokava i lavande. 

"Sve je organsko i holističko, za što smo jedini u Bosni i Hercegovini koji imaju Demeter certifikat", rekao je Zajmović, musliman.

Pod sloganom "Jedinstvo u različitosti" svi su sudionici posadili 33 sadnice Leucocarpe. Fratar Svetozar Kraljević blagoslovio je novoosnovani maslinik i sve okupljene. 

"Bio je to događaj mnogo važniji od običnog sadnje", rekla je Dujmović. "Prilika za razmišljanje o miru, povezanosti i ljubavi, o svemu što nas ujedinjuje i čini jednakima."

Uvjerena je da će Maslinik nade postati mjesto susreta, molitve, promišljanja i nade, gdje svatko može pronaći svoje "mjesto" i "maslinu nade".

"Naša maslinika nije samo običan gospodarski pothvat, već simbol Božje prisutnosti i ljubavi", rekla je Dujmović. 

Mnogi posjetitelji također se tako osjećaju. Sestre svake godine organiziraju dan berbe maslina s volonterima i posjetiteljima.

Masline se potom melju u maslinovo ulje pod markom samostana Paxa Monastery. Prepoznatljiva etiketa prikazuje siluetu časne sestre i masline.

Bijela boja etikete simbolizira čistoću i mir, dok zlatne boje odražavaju božansko, stvarajući harmoniju koja odražava zajedništvo i kolektivnu povezanost. 

"Znak Alfa i Omega (početak i kraj) usmjerava naša srca prema stvarnosti odakle smo došli i kamo se vraćamo", rekao je Dujmović.

Prošlogodišnja berba maslina iznosila je približno 33.000 metričkih tona, što je oko 50 posto ispod početnih očekivanja zbog značajne štete od tuče u svibnju.

Prosječni prinos maslinovog ulja također je bio nešto niži nego prethodnih godina, iznoseći oko 10 posto, što je ispod uobičajenog raspona od 12 do 15 posto.

Budući da je ovo najsjevernija maslinika, iznad koje se obično zimi i u rano proljeće nalazi snijeg na planini Velež, vegetacija i sazrijevanje plodova kasne u usporedbi s južnim regijama zemlje. Ta je razlika bila još izraženija prošle sezone.

Međutim, kao i obično, časne sestre su obavile berbu od 10. do 20^. listopada i dobile visokokvalitetno maslinovo ulje s više od 250 miligrama polifenola po litri. To znači da ulje ispunjava Uredbu EU 432/2012 o zdravstvenim tvrdnjama za maslinova ulja.

S obzirom na utemeljenu proizvodnju maslinovog ulja i rastuće naknade uobičajenog mlinara, samostan planira kupiti maslinu kasnije ove godine ili 2026. i posaditi više maslina.

Dujmović je dodala da će kasnije tijekom godine u jednoj od starih zgrada samostana, obnovljenoj 2024. godine, također otvoriti degustacijsku salu i trgovinu.

Planovi također uključuju otvaranje muzeja, galerije i smještaja za goste u kompleksu, daljnji razvoj oleoturističkih djelatnosti samostana i promicanje lokalne tradicije uzgoja maslina.

Međutim, nacionalno jedinstvo u zemlji koja se još uvijek oporavlja od Bosanskog rata ostaje primarni cilj Maslinika nade, okupljajući kršćane i muslimane "bolje od Daytonskog sporazuma", sporazuma iz 1995. godine kojim je sukob okončan.

---