Poljoprivrednici prosvjeduju protiv europskih poljoprivrednih politika u Madridu
Prosvjednici zahtijevaju iznimke od europskih propisa o zaštiti okoliša, tvrdeći da njihovi proizvodi zbog njih postaju manje konkurentni na globalnom tržištu.
Tisuće španjolskih poljoprivrednika izišlo je na ulice u ožujku po drugi put u isto toliko mjeseci kako bi zatražili promjene u europskoj poljoprivrednoj politici i okončanje okolišnog programa Ujedinjenih naroda Agenda 2030.
Prema Luisu Cortézu, koordinatoru Saveza sindikata poljoprivrednika i stočara, koji je organizirao prosvjed, "bilo je prisutno oko 150 traktora i 2.000 prosvjednika".
Poljoprivrednici se suočavaju s mnoštvom borbi: pad prodajnih cijena, rastući troškovi, stroge regulative, moćni i dominantni trgovci na malo te poteškoće u natjecanju s jeftinijim uvozom izvan EU –
Traktori su se poredali ulicama Madrida, prolazeći rutu od Paseo del Prada, pored Ministarstva za ekološku tranziciju i demografski izazov, prema sjeveru kroz Paseo de la Castellanu do Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i prehrane. Prosvjed je bio miran.
"Sudjelovale su obitelji i djeca, penjali su se u traktore. Bio je to svečan dan", rekao je Cortés. "Naš je cilj bio pobijediti u ovom ratu s administracijama koje nas ne razumiju i ne žele nas razumjeti. Također nam je potrebna podrška građana koji su također potrošači."
Vidi također: Poljoprivredne skupine pozivaju španjolsku vladu da pojača odgovor na klimatske promjene"Željeli smo da znaju da je, kako bi konzumirali kvalitetne proizvode, ključno da podrže španjolsko selo i poljoprivrednike", dodao je. "Naš način života ugrožen je nestankom zbog neskladnih politika i riskiramo uvoz proizvoda iz drugih zemalja."
Poljoprivrednici i dalje zahtijevaju veću fleksibilnost, blaže stroge okolišne propise i manje birokracije od Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije, koja odlučuje o uvjetima za subvencije poljoprivrednicima.
"Poljoprivredni prosvjedi istaknuli su ključna pitanja u agro-prehrambenom lancu opskrbe i industriji", rekao je Gonzalo Urcolo, suosnivač i glavni izvršni direktor CrowdFarminga, platforme koja povezuje potrošače izravno s organskim poljoprivrednicima.
"Poljoprivrednici nisu frustrirani samo zato što EU nameće restriktivne mjere u poljoprivredi", dodao je. "Frustrirani su jer politika regulira samo dio lanca opskrbe."
"Europske vlade stvaraju sustav koji regulira kako bi poljoprivrednici trebali proizvoditi, ali ne i gdje te po kojoj cijeni veliki supermarketi trebaju kupovati", nastavio je Urcolo. "Kao rezultat toga, Europa sve manje može opskrbljivati svoje građane iz vlastite proizvodnje."
Frustracija poljoprivrednika mjesecima ključa, uz slične prosvjede u Francuskoj, Njemačkoj i Bruxellesu, administrativnoj prijestolnici EU-a.
Poljoprivrednici se suočavaju s mnoštvom poteškoća: pad prodajnih cijena, rastući troškovi, stroge regulative, moćni i dominantni trgovci na malo i poteškoća u natjecanju s jeftinijim uvozom izvan EU-a, sve to dok se suočavamo s klimatskim promjenama i nepredvidivim vremenom," rekao je Urcolo.
"Prosvjedi pokazuju svijetu da se stvari moraju promijeniti i da moramo preispitati odgovornost svakog dionika u ovoj transformaciji te mjesto poljoprivrednika u našem društvu", dodao je.
Urcolo je rekao da je osnovao CrowdFarming kao dio rješenja, omogućujući organskim poljoprivrednicima da izostave posrednike i prodaju izravno potrošačima koji dijele njihove vrijednosti.
Dodao je da mnogi od 280 poljoprivrednika koji koriste platformu imaju slične pritužbe kao i oni koji prosvjeduju u Madridu.
"Zbog teških okolnosti sve više poljoprivrednika pokazuje interes za alternativne prodajne kanale", rekao je Urcolo.
Iako se ne slaže s naporima za ukidanje zahtjeva održivosti utvrđenih u najnovijoj verziji Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), Urcolo smatra da bi se prijelaz mogao provesti drugačije.
"Mi nismo protiv pravila EU-a; naprotiv, većina poljoprivrednika u CrowdFarmingu bavi se organskom poljoprivredom ili je u procesu prelaska na organsku poljoprivredu i stoga su usklađeni s prijelazom prema održivijem agro-prehrambenom sustavu", rekao je.
"Ako se dobro provedu, mogu biti vrlo korisne u poticanju zelene tranzicije", dodao je. "Samo moramo osigurati da potiču poljoprivrednike umjesto da ih guše i da im pružaju potporu koja im je potrebna kako bismo bili sigurni da se krećemo u pravom smjeru."
Urcolo smatra da dio te potpore mora doći iz strukturiranja sporazuma o slobodnoj trgovini s trećim zemljama koji ne stavljaju europske poljoprivrednike u nepovoljan položaj.
"Ako je proizvodnja izvan Europe jeftinija, onda moramo nastaviti uvoziti naše proizvode iz trećih zemalja kako obitelji s nižim prihodima u Europi ne bi izgubile kupovnu moć i mogle bi priuštiti hranu", rekao je.
Međutim, prosvjednici na demonstracijama u Irskoj i Francuskoj izrazili su zabrinutost da europske regulative povećavaju troškove proizvodnje za proizvode koji su, kao rezultat toga, jeftiniji za uvoz iz drugih zemalja.
Posebno su prosvjedovali protiv predloženog sporazuma o slobodnoj trgovini EU-Mercosur, kojim bi se ukinule carine na poljoprivredni izvoz iz Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja u EU i obrnuto.
Europski poljoprivrednici tvrde da se pridržavaju strožih okolišnih kontrola od svojih južnoameričkih konkurenata i posebno su zabrinuti zbog priljeva jeftinijeg goveđeg mesa, mliječnih proizvoda i soje.
"Moramo početi razvijati mjere usmjerene na okoliš kako bismo koegzistirali s financijskim mjerama", rekao je Urcolo.
Istaknuo je potrebu za europskim pravilima koja bi favorizirala europske proizvođače kada su određeno voće ili povrće u sezoni, čak i ako bi jeftiniji uvoz mogao doći iz inozemstva.
"To bi moglo biti jeftinije na kratki rok, ali ima ogroman utjecaj na okoliš, ne samo zbog dugotrajnog prijevoza i otpada hrane tijekom transporta, već i zbog gubitka europske proizvodnje koja ne bi bila ubrana", rekao je Urcolo.
Dodao je da trgovinski sporazumi također trebaju uzeti u obzir zabrane EU-a na određene vrste fito-sanitarnih proizvoda, tvrdeći da, ako oni nisu dopušteni u bloku, tada bi i izvoznicima u Europu trebalo biti zabranjeno njihovo korištenje.
"Odluke usmjerene na klimu trebale bi biti usklađene s odlukama usmjerenima na monetarnu politiku jer će negativni učinci klimatskih promjena neizbježno utjecati i na financijski svijet", rekao je.
Urcolo je kao glavni primjer naveo maslinovo ulje. Nakon uzastopnih loših uroda uzrokovanih ekstremnim vremenskim uvjetima i dugotrajnom sušom u mediteranskom bazenu, cijene maslinovog ulja dosegle su povijesno visoke razine. Iako je dio toga prirodno tržišno ponašanje, Urcolo je upozorio da sve češće dolazi do špekulacija.
"Proizvodnja maslinovog ulja suočila se s nekim teškim izazovima u posljednjih nekoliko godina", rekao je. "U CrowdFarming-u, zajedno s našim poljoprivrednicima, morali smo se prilagoditi trenutnoj situaciji, u kojoj je proizvodnja maslinovog ulja znatno smanjena, a tržišne cijene su naglo porasle. Industrija je počela postajati sve spekulativnija, gubeći dio svoje prave vrijednosti."