Donositelji politika i zagovaračke skupine raspravljaju o budućnosti europske hrane u Bruxellesu
Članovi Europskog odbora za poljoprivredu i hranu, uključujući Slow Food, rekli su da se politika mora promijeniti kako bi se podržala šira primjena zdravih i održivih prehrana.
Prvo zasjedanje Europskog odbora za poljoprivredu i hranu (EBAF) održano je ranije ovog mjeseca u Bruxellesu, pod predsjedanjem europskog povjerenika za poljoprivredu i hranu Christophea Hansena.
"Povjerenik Hansen istaknuo je da će se nadolazeći dokument "Vizija za poljoprivredu i hranu" usredotočiti na prioritetna područja: osigurati snažnu generacijsku obnovu, ponovno učiniti poljoprivredni sektor privlačnim i smanjiti ovisnost o vanjskim ulazima, uključujući ovisnost EU-a o Rusiji za gnojiva s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju," Marta Messa, glavna tajnica Slow Fooda, koji je jedan od članova EBAF-a, izjavila je za Olive Oil Times.
EBAF, savjetodavno tijelo sa 30 članova iz cijelog prehrambeno-poljoprivrednog lanca i civilnog društva, osnovano je u prosincu 2024. kao dio Strateškog dijaloga o budućnosti poljoprivrede EU-a. Cilj je poboljšati pristup sigurnoj, pristupačnoj i hranjivoj hrani za sve i riješiti rastuće nezadovoljstvo među poljoprivrednicima u EU-u.
Vidi također: Europa i južnoameričke zemlje potpisale kontroverzni sporazum o slobodnoj trgoviniSastanak se održava u kontekstu niske pridržavanosti mediteranskoj prehrani, za što zagovornici tvrde da je uzrokovano prevladavajućim politikama i neodrživim globalnim sustavima proizvodnje hrane.
Njezini zagovornici mediteransku prehranu vide kao logičan krajnji cilj za mnoge zemlje koje provode ono što je poznato kao Velika prehrambena transformacija, tj. "neviđen raspon mjera koje su poduzeli svi sektori prehrambenih sustava na svim razinama, a koje imaju za cilj normalizirati zdrave prehrane iz održivih prehrambenih sustava."
Godine 2024. neovisna Komisija za ekonomiku prehrambenih sustava objavila je izvješće o politici u kojem se ističe hitnost transformacije.
Izvješće detaljno opisuje izvedive putove za rješavanje globalnih klimatskih, prirodnih i zdravstvenih hitnih stanja kroz prehrambeni sustav koji poboljšava zdravlje i ekološki je održiv. Izdvaja goleme gospodarske koristi koje ova promjena u obrascima proizvodnje i potrošnje može ponuditi.
Prehrambeno-poljoprivredni sustavi i njihova preinaka prema održivim, otpornim i uključivim prehrambenim sustavima stoje u središtu Strategije "Od farme do stola" Europske unije, ključnog elementa europskog Zelenog dogovora.
Međutim, Messa je rekao da europske politike, poput Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), koja istječe krajem 2027., moraju biti revidirane kako bi se promicao održiviji prehrambeni sustav.
"Počinje rad na reviziji Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i nadamo se da će ići u smjeru podrške agroekološkoj tranziciji", rekla je.
Trenutačno su "eko-šeme način za poticanje pozitivnih praksi, rada na prepoznavanju potrebe za zaštitom i poticanjem agro-biodiverziteta, što se često zanemaruje u europskim politikama", dodala je Messa.
Rekla je da je Hansen dobio zadatak isplanirati novi Zajednički plan poljoprivrede (CAP) kako bi se uzela u obzir mogućnost pristupanja Ukrajine Europskoj uniji.
"U takvom scenariju trenutačne plaćanja po površini iz KAP-a više ne bi bila primjenjiva", rekla je. "Ali iznad svega, KAP treba revidirati kako bi se osigurala održivost poljoprivrede u Europi s vremenom."
Slow Food je globalni pokret za hranu koji uključuje poljoprivrednike, ribare, kuhare, prehrambene obrtnike, edukatore, mlade, građane i sve koji vjeruju u dobru, čistu i pravednu hranu za sve.
"Ključ je uključiti sve dionike prehrambenog sustava u prijelaz na agroekologiju, primjenjujući holistički pristup" i "agroekološki pristup kao glavni element za 'Viziju poljoprivrede i hrane' imao bi važne posljedice na razini proizvodnje, distribucije i potrošnje," rekla je Messa.
Principe agroekologije primjenjuje mnogo proizvođača, a promiču ih mnoge organizacije i znanstvenici.
Godine 2024. pregled više od 13.000 publikacija donio je vrijedne uvide u znanstvene dokaze povezane s agroekološkim praksama i njihovim socioekonomskim učinkom.
"Agroekologija je ono što nam je potrebno za postizanje promjene u prehrambenim sustavima", rekla je Messa. Štoviše, "preraspodjela proizvodnje utjecala bi i na preraspodjelu prehrane, što je pristup koji bi osigurao održivost prehrambenih sustava sada i u budućnosti."
Što se tiče maslinovog ulja, "fokus bi trebao biti na agroekološkoj proizvodnji maslinovog ulja u agroekološkim prehrambenim sustavima koji su i ekološki održivi", dodala je, uzimajući u obzir i "utjecaj klimatske krize i njezin utjecaj na proizvodnju maslinovog ulja i mnogih drugih usjeva".
Doista, "znanstveni dokazi koji su u osnovi potrebe za ponovnim uravnoteženjem proizvodnje (između životinjskog i biljnog podrijetla) i potrošnje također su raspravljeni tijekom strateškog dijaloga", primijetila je Messa.
Naglasila je da se agroekološke prakse mogu provoditi na lokalnim i regionalnim razinama kako bi se osigurala održiva proizvodnja maslinovog ulja te kako bi se izbjegla ili smanjila ranjivost usjeva na štetočine i bolesti, kao što je Xylella fastidiosa.
Do sada su se projekti Slow Fooda za maslinova ulja usredotočili na tri zemlje: Italiju, Španjolsku i Tursku.
Pokrenuli smo inicijativu Slow Food Farms, utemeljenu na agroekološkim načelima, kako bismo uzdigli i podržali poljoprivrednike koji su uključeni u agroekološki prijelaz, kako bi imali priliku promovirati i prodavati svoje proizvode putem postojeće Slow Food mreže," Messa je rekao: "Razvoj mreže Slow Food Farms naš je trenutni prioritet, kako bismo podržali sve koji su uključeni u agroekološki prijelaz."
Slow Food je već razvio uspješne koalicije Slow Coffee i Slow Wine, suradničke mreže za poticanje održivih agroekoloških poljoprivrednih praksi unutar međunarodnih lanaca kave i vina.
Messa je rekla da bi razvoj koalicije za maslinovo ulje bio "divan" dodatak ciljevima Slow Fooda.
"Uspostavljanje partnerstva s akterima koji dijele zajedničku viziju, međutim, bilo bi preduvjet", rekla je, naglašavajući vrijednost i održivost kreativnog kolektivnog djelovanja.
Istraživači tvrde da, unatoč otporu promjenama, agro-prehrambeni sustav treba biti rekonfiguriran kako bi se prešao na održiv i otporan sustav nakon rasta.
Pronalaženje zajedničkog jezika među različitim akterima pri rješavanju složenih i temeljnih pitanja kao dio procesa donošenja odluka-proces donošenja odluka koji će oblikovati buduće smjernice poljoprivredne politike EU-a također će značiti uzimanje u obzir promicanja pristupačnih, zdravih prehrambenih obrazaca kao izraza lokalnog kulturnog identiteta.
EBAF može ponuditi jedinstvenu priliku da se upravo to učini.