Mediteranska prehrana mogla bi smanjiti prenatalne stresore i poboljšati zdravstvene ishode djece
Nova istraživanja sugeriraju da mediteranska prehrana može značajno smanjiti upalu, pretilost i kronične bolesti kod trudnica i njihove djece.
Novo objavljeno istraživanje u časopisu Current Developments in Nutrition potvrdilo je da pridržavanje mediteranske prehrane tijekom trudnoće može donijeti značajne koristi. Također je utvrđeno kako takav odabir može poboljšati zdravstvene ishode kod male djece različitih etničkih pripadnosti.
Prema studiji, prebacivanje na mediteransku prehranu tijekom trudnoće može smanjiti vjerojatnost da majka razvije depresivni poremećaj raspoloženja ili prekomjernu tjelesnu težinu prije trudnoće. Nadalje, mediteranska prehrana također bi mogla smanjiti pretilost kod djece.
Cilj projekta bio je istražiti kako mediteranska prehrana može utjecati na psihosocijalne i fiziološke stresore povezane s trudnoćom. Oni često uzrokuju upalne stanja koja bi mogla stvoriti buduće zdravstvene probleme i za majku i za dijete.
Vidi također: Zdravstvene vijestiAutori rada koristili su uzorak stanovništva SAD-a kako bi istražili prijavljene zdravstvene dobrobiti mediteranske prehrane u mediteranskim i nemediteranskim zemljama.
"Posebno je prehrambeni obrazac mediteranskog tipa povezan s brojnim pozitivnim zdravstvenim ishodima, uključujući niže razine kardiovaskularnih bolesti, raka i upala te veću dugovječnost", napisali su.
Istraživači su objasnili da otprilike jedna od deset žena reproduktivne dobi pati od depresije, a 29 posto žena u reproduktivnoj dobi je pretilo. Ti su uvjeti povezani s pretilosti u djetinjstvu, neuro razvojnim problemima kod djece i kroničnim bolestima kod majke i djeteta kasnije u životu.
U studiji je sudjelovalo 929 majka-dijete iz prospektivne kohortne studije Newborn Epigenetic Study (NEST). Epigenetika istražuje interakciju ekspresije gena s okolinom i ponašanjem osobe. Sudionicima studije NEST podijeljeni su upitnici o učestalosti konzumacije hrane kako bi se procijenile njihove prehrambene navike i korelacija između tih navika i zdravstvenih ishoda.
Istraživači su napomenuli da su druge studije temeljene na NEST-u pokazale kako majčine prehrambene navike utječu na ponašanje potomstva do 24 mjeseca nakon rođenja te sugeriraju vezu s epigenetskim mehanizmima.
"Cilj nam je bio procijeniti odnose između pridržavanja majčine mediteranske prehrane (MDA) i majčinih te ishoda kod potomstva tijekom prvog desetljeća života kod Afroamerikanaca, Hispanoamerikanaca i bijelaca", napisali su znanstvenici.
"Budući da postoje rasne/etničke razlike u ishodima od interesa, procijenili smo povezanost prehrane s rasom", dodali su, nagovještavajući brojne smjerove istraživanja. Istraživači su ispitivali učestalost depresije, pretilosti prije trudnoće i povećanja tjelesne težine tijekom trudnoće kod majki. Podaci o težini pri rođenju i povećanju tjelesne težine u ranoj dječjoj dobi prikupljeni su od djece.
Od 929 dijada, 341 crna/afroamerička i 225 hispanska žena bile su u prosjeku mlađe od 317 sudionica bijelkinja. Crne/afroameričke i hispanske žene također su češće bile pretile prije trudnoće.
"Prevalencija depresivnih simptoma iznosila je 26 posto u cjelini, a crnkinje/afroameričke žene također su prijavile višu razinu depresivnih simptoma od bijelih i hispano ženskih sudionica", naveli su istraživači u svojim rezultatima.
Približno 49 posto ispitanica dobilo je više na težini nego što je preporučeno tijekom trudnoće.
Ipak, istraživači su otkrili da je pridržavanje mediteranske prehrane povezano s nižim rizikom od prekomjerne tjelesne težine prije trudnoće, čak i ako se činilo da ne utječe na dobivanje tjelesne težine tijekom trudnoće. Među različitim etničkim skupinama, hispanske žene imale su najveći zaštitni učinak mediteranske prehrane protiv depresije. Kod svih žena, bolje pridržavanje mediteranske prehrane rezultiralo je poboljšanim ishodima.
Autori studije su napomenuli da njihovi rezultati pokazuju pozitivne poveznice između pridržavanja mediteranske prehrane od začeća i niže tjelesne težine prije trudnoće, niže razine depresije te poboljšanih omjera tjelesne težine i visine kod djece u dobi od tri do osam godina. Međutim, takvi se učinci znatno razlikuju među uključenim etničkim skupinama.
"Ovi podaci podupiru podatke iz europskih kliničkih ispitivanja koji sugeriraju da je mediteranska prehrana možda snažan način za sprječavanje nepovoljnih prenatalnih i ranih postnatalnih ishoda za majku i potomstvo, uključujući prenatalno depresivno raspoloženje i pretilost u djetinjstvu, koje nerazmjerno pogađaju crnce/Afroamerikance. U našoj studiji, MDA se znatno razlikovao ovisno o rasi/etničkoj pripadnosti, pri čemu su majke bijelkinje ne-španjolskog podrijetla prijavile najvišu razinu MDA, a majke crnkinje ne-španjolskog podrijetla najnižu. Ove oštre razlike u MDA prema rasi/etničkoj pripadnosti pokazuju potrebu za intervencijama za poticanje zdrave prehrane među obojenim populacijama u Sjedinjenim Državama", napisali su istraživači.
U svom zaključku znanstvenici su napisali kako se čini da pridržavanje mediteranske prehrane od najranijih faza trudnoće "donosi psihosocijalne i fiziološke zdravstvene koristi majkama i njihovoj nerođenoj djeci, iako postoje rasne/etničke razlike u prehrambenom unosu. Rasne/etničke razlike u obrascu prehrane ukorijenjene su u nejednakostima povezanim sa socijalnim determinantama zdravlja." Također su pozvali na opsežnija istraživanja koja obuhvaćaju šire, heterogenije uzorke stanovništva.
"S obzirom na brojne prednosti pridržavanja mediteranskog prehrambenog obrasca, potrebne su intervencije koje se bave tim pitanjima, uz studije mehanizama i rasno-etničkih razlika u ishodima", zaključili su.