Mediteranska prehrana s ekstradjevičanskim maslinovim uljem nadmašuje prehranu s niskim udjelom masti za gubitak težine

Masti su dugo smatrane zlim neprijateljem u ljudskoj prehrani. U velikoj mjeri zato što se smatraju uzročnim čimbenikom u rastućoj epidemiji pretilosti. Budući da imaju veću gustoću hranjivih tvari u usporedbi s proteinima i ugljikohidratima – jedan gram masti jednako je devet kalorija, dok protein i ugljikohidrati daju samo četiri kalorije po gramu – lako je donijeti takav zaključak.

Međutim, posljednjih godina istraživači su postali svjesni da kalorija nije kalorija. To znači da kalorije iz nezdrave hrane neće imati isti učinak na ljudsku biokemiju kao kalorije iz voća, povrća i druge hranjive hrane, uključujući masti. Unatoč povećanju znanja o prehrani, prevladavajući zapadni prehrambeni savjeti i dalje su ukorijenjeni u ideji da je prehrana s niskim udjelom masti preporučeni izbor za većinu ljudi, osobito kada je riječ o gubitku težine.
Vidi također: Zdravstvene prednosti
maslinovog ulja Međutim, mnoge nove studije pokazuju da bi moglo biti posve suprotno, osobito kada zdrave biljne masti – mononezasićene i polinezasićene – čine velik dio unosa masti. Mediteranska prehrana (MedDiet) dugo se smatrala jednim od najzdravijih prehrambenih obrazaca, a brojna istraživanja podupiru njezinu konzumaciju i uključivanje ekstradjevičanskog maslinovog ulja zbog širokog spektra zdravstvenih dobrobiti. Nova istraživanja sada su pokazala da visokomasna mediteranska prehrana (MedDiet) bogata ekstradjevičanskim maslinovim uljem nadmašuje niskomasnu prehranu za gubitak težine kod populacije koja boluje od kroničnih zdravstvenih stanja.

Analiza sekundarnih ishoda iz randomizirane kontrolirane studije PREDIMED, nedavno objavljena u časopisu The Lancet, obuhvatila je 7.447 sudionika, muškaraca i žena u dobi od 55 do 80 godina, od kojih je 90 posto imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili bilo pretilo te je imalo ili dijabetes tipa 2 ili više kardiovaskularnih čimbenika rizika. Studija je procjenjivala promjene tjelesne težine i opsega struka tijekom petogodišnjeg razdoblja ispitivanja i usporedila tri intervencije: MedDiet s EVOO-om, MedDiet obogaćen orašastim plodovima i kontrolnu (niskomasnu) prehranu. Nije bilo preporuka niti ograničenja za dnevni unos energije/kalorija ili tjelesnu aktivnost.

Sudionicima u dvjema MedDiet skupinama dijetetičari su savjetovali da povećaju unos masti za 40 posto, dok je kontrolnoj (niskomasnoj) skupini bilo preporučeno da ne unosi više od 30 posto svojih dnevnih energetskih potreba iz masti. Iako ograničenje unosa energije nije bilo potrebno, ono se smanjilo u svim skupinama, pri čemu je najveće smanjenje zabilježeno u kontrolnoj (niskomasnoj) skupini. Sve su skupine na početku imale prosječan udio masti od 40 posto. Unos masti smanjen je za 2,6 posto u kontrolnoj (niskomasnoj) skupini, a povećan za 1,8 posto, uglavnom iz jednostruko i višestruko nezasićenih masti, u obje MedDiet skupine.

Rezultati su pokazali da je grupa MedDiet+EVOO izgubila 0,88 kg u usporedbi s 0,60 kg u kontrolnoj grupi i 0,40 kg u grupi MedDiet+orašasti plodovi. Opseg struka blago se povećao u sve tri skupine, ali manje u obje MedDiet skupine (0,85 cm u skupini MedDiet+EVOO i 0,37 cm u skupini MedDiet+Nuts), dok je u kontrolnoj (niskomasnoj) skupini zabilježen veći porast od 1,2 cm.

Ovi rezultati analize istaknuli su činjenicu da visokokalorična prehrana bogata mastima bez ograničenja unosa kalorija ne povećava dobivanje na težini niti nakupljanje visceralne masti (trbušne masti). Nadalje potvrđuju da na praktičnoj razini preporuka većeg unosa prehrambenih masti unutar zdravog prehrambenog obrasca poput mediteranske prehrane (MedDiet) ne dovodi do dodatnih zdravstvenih posljedica te da takav prehrambeni obrazac često može biti lakši za održavanje od niskomasne prehrane s ograničenim unosom kalorija.

---

• The Lancet