Samo bogata, dobro obrazovana korist od mediteranske prehrane

Istraživanje grupe talijanskih istraživača objavljeno u časopisu International Journal of Epidemiology zaključio je da će oni koji su dobrostojeći ili visoko obrazovani vjerojatnije požnjeti zdravstvene prednosti mediteranske prehrane.

Kao dio studije, istraživači iz IRCCS Istituto Neurologico Mediterraneo Neuromed, talijanskog istraživačkog instituta, pratili su skupinu od 18,991 muškarca i žene starije od 35 godina tijekom razdoblja od četiri godine i četiri mjeseca.

Sredozemna prehrambena ocjena (MDS) korištena je za procjenu suglasnosti sudionika s prehranom, dok su podaci o njihovom godišnjem prihodu kućanstva i obrazovnoj razini prikupljeni kao pokazatelji njihovog socio-ekonomskog statusa. Svatko od sudionika studije također je praćen za ukupnu tjelesnu aktivnost, upotrebu duhana, indeks tjelesne mase, zdravstvenu povijest i učestalost kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka.

Istraživači su procijenili unos hrane sudionika, uzimajući u obzir hranu koju su konzumirali, kao i čimbenike koji određuju kakvoću hrane: na primjer, je li hrana organska ili ne, te je li konzumirani kruh bio cjelovit ili rafiniran. Istodobno su ispitivali korištene metode kuhanja i posebno je li se hrana pripremala kuhanjem, dinstanjem, prženjem, pečenjem ili roštiljem.

Rezultati su otkrili da za svaki porast MDS-a u dva boda postoji 15 posto smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, ovaj je rezultat bio očit samo kod onih s višim prihodima ili stupnjem obrazovanja u usporedbi sa sudionicima nižeg socioekonomskog statusa.

Prema analizi istraživanja, toj se razlici pripisuje â € <"različiti unosi antioksidansa i polifenoli, masne kiseline, mikroelementi, prehrambeni antioksidativni kapacitet, prehrambena raznolikost, konzumacija organskog povrća i kruha od cjelovitih žitarica. "

Marialaura Bonaccio, vodeća autorica studije rekla je za CNN da je skupina s višim prihodima konzumirala više ribe i kvalitetniju prehranu koja je uključivala organsku hranu i hranu od cjelovitih žitarica. Također je istaknula da kvaliteta proizvoda poput maslinovog ulja može učiniti razliku.

"Dajmo da dvije osobe slijede istu prehranu, to jest jednake količine povrća, voća, ribe, maslinovog ulja itd. Svaki dan, tako da prijave isti rezultat pridržavanja mediteranske prehrane ”, rekla je za CNN. â € <"Moguće je da, osim količine, mogu postojati razlike u kvaliteti. Na primjer, u maslinovom ulju ... naša je hipoteza da razlike u cijeni mogu dovesti do razlika u zdravim komponentama i budućim zdravstvenim ishodima. "

U razgovoru za Science Daily, Giovanni de Gaetano, još jedan član istraživačkog tima, naglasio je utjecaj socioekonomskog statusa na odabir zdrave hrane koji je studija otkrila:

"Naši bi rezultati trebali promicati ozbiljno razmatranje socioekonomskog scenarija zdravlja. Socioekonomske razlike u zdravlju rastu i u pristupu zdravoj prehrani. Tijekom posljednjih godina zabilježili smo brzi prelazak s mediteranske prehrane kod cijele populacije, ali moglo bi biti i da najslabiji građani imaju tendenciju da kupuju â € <'Mediteranska hrana s nižom hranjivom vrijednošću. Ne možemo [stalno ponavljati] da je mediteranska prehrana dobra za zdravlje ako joj ne možemo zajamčiti jednak pristup. "

Mediteransku prehranu karakterizira velika konzumacija voća, povrća, mahunarki, žitarica i orašastih plodova, umjereni unos ribe te male količine mesa, peradi i mliječnih proizvoda. Također, preferiraju se mononezasićene masti poput maslinovog ulja umjesto zasićenih poput maslaca i masti, a konzumacija alkohola je ograničena.

Ovo je bilo prvo istraživanje koje je zdravstvene prednosti mediteranske prehrane povezalo sa socijalno-ekonomskim statusom.

• International Journal of Epidemiology


• CNN