Samo bogati i dobro obrazovani imaju koristi od mediteranske prehrane

Studija talijanske skupine istraživača objavljena u časopisu International Journal of Epidemiology zaključila je da su oni koji su imućni ili visokoobrazovani skloniji ostvariti zdravstvene dobrobiti mediteranske prehrane .

Ne možemo stalno ponavljati da je mediteranska prehrana dobra za zdravlje ako ne možemo osigurati jednak pristup njoj. - Giovanni de Gaetano

U sklopu studije, istraživači s IRCCS Istituto Neurologico Mediterraneo Neuromed, talijanskog istraživačkog instituta, pratili su skupinu od 18.991 muškarca i žena starijih od 35 godina tijekom četiri godine i četiri mjeseca.

Za procjenu pridržavanja sudionika prehrani korišten je Indeks mediteranske prehrane (MDS), dok su podaci o njihovim godišnjim kućnim prihodima i razini obrazovanja prikupljeni kao pokazatelji njihovog socioekonomskog statusa. Svaki je sudionik studije također praćen po pitanju ukupne tjelesne aktivnosti, pušenja, indeksa tjelesne mase, zdravstvene povijesti te učestalosti kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka.

Istraživači su procjenjivali prehranu sudionika, bilježeći hranu koju su konzumirali, kao i čimbenike koji određuju kvalitetu hrane: na primjer, jesu li namirnice bile organske ili ne te je li konzumirani kruh bio integralni ili rafinirani. Istovremeno su ispitivali i metode kuhanja te konkretno jesu li namirnice pripremljene kuhanjem, pirjenjem, prženjem, pečenjem ili roštiljanjem.

Rezultati su otkrili da je kod svakog porasta MDS-a za dva boda rizik od kardiovaskularnih bolesti smanjen za 15 posto. Međutim, taj je rezultat bio vidljiv samo kod osoba s višim prihodom ili razinom obrazovanja u usporedbi s sudionicima nižeg socioekonomskog statusa.

Prema analizi istraživanja, ta se razlika pripisuje "različitom unosu antioksidansa i polifenola, masnih kiselina, mikronutrijenata, antioksidativnom kapacitetu prehrane, prehrambenoj raznolikosti, konzumaciji organskog povrća i cjelovitog kruha."

Marialaura Bonaccio, glavna autorica studije, izjavila je za CNN da je skupina s višim prihodima konzumirala više ribe i kvalitetniju prehranu koja je uključivala organsku hranu i cjelovite žitarice. Također je istaknula da kvaliteta proizvoda poput maslinovog ulja može napraviti razliku.

"Recimo da dvije osobe slijede istu prehranu, odnosno svakodnevno unose jednake količine povrća, voća, ribe, maslinovog ulja itd., pa prijavljuju isti rezultat pridržavanja mediteranske prehrane", rekla je za CNN. "Moguće je da, osim količine, postoje i razlike u kvaliteti. Na primjer, kod maslinovog ulja... naša je hipoteza da razlike u cijeni mogu dovesti do razlika u zdravim sastojcima i budućim zdravstvenim ishodima."

U razgovoru za Science Daily, Giovanni de Gaetano, još jedan član istraživačkog tima, istaknuo je utjecaj socioekonomskog statusa na odabir zdrave hrane koji je studija razotkrila:

Naši rezultati trebali bi potaknuti ozbiljno razmatranje socioekonomskog scenarija zdravlja. Socioekonomske nejednakosti u zdravlju rastu, kao i nejednakost u pristupu zdravoj prehrani. Tijekom posljednjih nekoliko godina dokumentirali smo brzi odmak od mediteranske prehrane u cijeloj populaciji, ali također je moguće da najslabiji građani imaju tendenciju kupovati 'mediteransku' hranu niže nutritivne vrijednosti. Ne možemo stalno ponavljati da je mediteranska prehrana dobra za zdravlje ako ne možemo osigurati jednak pristup njoj."

Mediteranska prehrana odlikuje se visokom konzumacijom voća, povrća, mahunarki, žitarica i orašastih plodova, umjerenim unosom ribe te malim količinama mesa, peradi i mliječnih proizvoda. Također, preferiraju se mononezasićene masti poput maslinovog ulja umjesto zasićenih poput maslaca i svinjske masti, a konzumacija alkohola je ograničena.

Ovo je bila prva studija koja je povezala zdravstvene dobrobiti mediteranske prehrane s socioekonomskim statusom.

---

• Međunarodni časopis za epidemiologiju


• CNN