Nova studija rangira područja u Grčkoj najpogodnija za uzgoj maslina

Istraživački tim Poljoprivrednog sveučilišta u Ateni objavio je prvu nacionalnu studiju u zemlji koja procjenjuje klimatsku prikladnost kopna i otoka Grčke za uzgoj masline.

Studija, objavljena u časopisu MDPI Agronomy Journal, kombinirala je klimatske i osnovne geomorfološke podatke kako bi mapirala regije najpogodnije za uzgoj maslina.

Istraživanje pokazuje da je otprilike 60 posto ukupne kopnene površine Grčke pogodno za uzgoj maslina, pri čemu je više regija sposobno podržati uzgoj maslina nego što ih je trenutno pod uzgojem.

"Model koji smo stvorili identificira područja u Grčkoj koja su najprikladnija za razvoj uzgoja maslina u zemlji," rekao je Ioannis Charalampopoulos, bioklimatolog s Odsjeka za znanost o usjevima Poljoprivrednog sveučilišta u Ateni, koji je vodio istraživanje.

Istraživači su koristili 11 klimatskih i geomorfoloških parametara kako bi izradili kartu pogodnosti za uzgoj masline diljem Grčke, dodjeljujući bodove od nule do deset, pri čemu više vrijednosti ukazuju na povoljnije uvjete.

"Geomorfološki parametri koje smo koristili, poput nadmorske visine i nagiba terena, ne mijenjaju se s vremenom", rekao je Charalampopoulos. "Što se tiče klimatskih parametara, oslanjali smo se na postojeće klimatske uvjete."

"Na primjer, znamo optimalnu količinu oborina potrebnu za masline tijekom određenih razdoblja", objasnio je. "Regije koje su zadovoljile taj prag dobile su najvišu ocjenu, dok su područja s manje oborina ocijenjena niže."

Koristeći istu metodologiju, istraživači su izradili vrijednosti za sve parametre na nacionalnoj razini.

"Koristili smo sve ključne čimbenike povezane s uzgojem maslina, osim kvalitete tla, praksi upravljanja tlom i kapaciteta navodnjavanja", napomenuo je Charalampopoulos.

Tim je također ispitivao primaju li masline u različitim regijama dovoljno sati zimskog hladnoća i rizik od proljetnih mrazova, što može značajno poremetiti cvatnju.

Prethodna istraživanja istaknula su važnost zahtjeva za zimskom hladnoćom za zdravu proizvodnju maslina u Grčkoj.

Svi su parametri ponovno klasificirani i kombinirani u konačni rasterni rezultat prikladnosti u rasponu od 0 do 10.

Prema konačnoj karti, mali dijelovi zemljišta na istočnoj Krfu i na nekoliko Egejskih otoka, uključujući Naksos i Amorgos, istaknuli su se kao najpogodnije lokacije za uzgoj maslina, dobivši savršenu ocjenu deset.

Ostale regije na jugu i sjeveroistoku Grčke također su identificirane kao vrlo pogodne za uzgoj maslina.

"Osim tradicionalnih područja uzgoja maslina poput velikih dijelova Peloponeza, koji su dobili ocjenu između osam i devet, naše istraživanje je pokazalo da je i sjeverna regija Kavala također vrlo pogodna te je dobila ocjenu devet", rekao je Charalampopoulos.

"Mnogi su se poljoprivrednici u ovom i okolnom području uspješno prebacili na uzgoj maslina, a njihova su maslinova ulja međunarodno priznata po kvaliteti", dodao je.

Istraživači sada rade na poboljšanju karte prikladnosti uključivanjem projekcija klimatskih promjena.

Znanstvenici su otkrili da se istočno Sredozemlje zagrijava brže od globalnog prosjeka, trend koji već utječe na uzgajivače maslina u Grčkoj, prema regionalnim procjenama klimatskih promjena.

Nedavne sezone pokazale su kako toplije zime mogu poremetiti oplodnju, kao što se vidjelo u slučajevima kada su blage zimske prilike smanjile prinose u sjevernoj Grčkoj.

"Sada znamo, na primjer, da se očekuje da će klimatske promjene značajno utjecati na uzgoj u sjevernoj grčkoj regiji Evros", rekao je Charalampopoulos.

"Smanjenom dostupnošću vode za navodnjavanje možemo poljoprivrednicima pružiti informacije koje će im pomoći da odluče hoće li prelazak s duhana na usjeve koji zahtijevaju manje vode, poput maslina ili vinograda, biti održiviji", dodao je.

Uključivanjem predviđenih temperaturnih fluktuacija u model, istraživači žele pomoći poljoprivrednicima da procijene hoće li masline biti održivija dugoročna opcija od njihove trenutne usjeva.

Karta prikladnosti mogla bi se pokazati korisnom i za sektor poljoprivrednog osiguranja.

"Uzgajivač maslina u sjeverozapadnoj Grčkoj suočio bi se s višim troškovima osiguranja nego onaj na Peloponezu zbog povećanog rizika povezanog s uzgojem u toj regiji", objasnio je Charalampopoulos.

Završna faza istraživanja dodat će podatke o kvaliteti tla, dostupnosti navodnjavanja i očekivanom riziku od zaraze voćnim muhama.

"Također dovršavamo klimatsku analizu rizika temeljenu na ekstremnim vremenskim događajima poput tuče i toplinskih valova", rekao je Charalampopoulos.

"Naš je cilj stvoriti jednostavan, modularan alat koji objedinjuje sve čimbenike relevantne za uzgoj maslina u Grčkoj i omogućuje testiranje budućih scenarija", dodao je.

"Poljoprivrednik će moći procijeniti razinu financijske investicije potrebne za uspostavu maslinika na temelju ocjene prikladnosti regije."

Charalampopoulos je rekao da bi model također mogao pomoći donositeljima politika da donose informirane odluke o organizaciji grčkog poljoprivrednog sektora.

"Grčka ne može imati učinkovitu poljoprivrednu strategiju bez znanstvenih podataka", rekao je.

"Našu kartu prikladnosti država bi mogla koristiti za identifikaciju regija najprikladnijih za uzgoj maslina u nadolazećim desetljećima i potaknuti poljoprivrednike na informirane tranzicije."