Istraživači otkrili mikroplastiku u talijanskim maslinovim uljima pomoću nove slikovne tehnike

Nova studija objavljena u časopisu Food Chemistry otkrila je mikroplastiku u talijanskim ekstra djevičanskim maslinovim uljima, ističući razlike povezane s dužinom lanca opskrbe i praksama proizvodnje.

Tim istraživača sa Sveučilišta u Firenci otkrio je mikroplastiku u nekim talijanskim ekstra djevičanskim maslinovim uljima.

Analizom ograničenog broja proizvoda pomoću inovativne tehnike snimanja koja nikada prije nije primijenjena na maslinovo ulje, istraživači su uspjeli izmjeriti količinu, oblik i karakteristike mikroplastičnih čestica.

Iako smo pronašli mikroplastiku u maslinovom ulju, ti proizvodi nisu među namirnicama najizloženijima kontaminaciji mikroplastikom. - Patrizia Pinelli, izvanredna profesorica nauke o robama na Sveučilištu u Firenci

Ekstra djevičanska maslinova ulja prikupljena za studiju objavljenu u časopisu Food Chemistry sadržavala su mikroplastiku u svakom uzorku, iako su koncentracije znatno varirale. Toskana maslinova ulja iz lokalnih mlinova kretala su se od oko 10 do otprilike 1.700 čestica po litri, pri čemu je većina uzoraka imala manje od 350 čestica po litri.

Nasuprot tome, dva maslinova ulja iz supermarketa označena kao "proizvedeno u EU" pokazala su znatno više razine, u rasponu od oko 4.000 do više od 7.900 čestica po litri.

"Mikroplastika je svugdje prisutna; udisali smo je i unosili svakodnevno. Iako smo pronašli mikroplastiku u maslinovom ulju, ti proizvodi nisu među namirnicama najizloženijima kontaminaciji mikroplastikom," Patrizia Pinelli, izvanredna profesorica znanosti o robama na Sveučilištu u Firenci i koautorica studije, izjavila je za Olive Oil Times.

Istraživači su upozorili da zabilježene razlike ne predstavljaju statistički čvrst dokaz, budući da je početna studija analizirala samo mali broj uzoraka: deset s lokalnih mlinova i dva iz velikih maloprodajnih lanaca.

Iako će buduća istraživanja dodatno istražiti te razlike, istraživači su sugerirali da je duljina lanca opskrbe najvjerojatnije objašnjenje.

"U veleprodaji maslinova ulja označena podrijetlom iz EU-a, masline se mogu ubrati u jednoj zemlji, a prešati u drugoj, ili se skladištiti znatno duže. U Toskani se prerada maslina u maslinovo ulje obično odvija unutar 24 do 48 sati. Duži lanac opskrbe prirodno povećava mogućnosti kontaminacije," rekao je Pinelli.

U nekim slučajevima maslinova ulja iz istog mlina sadržavala su znatno različite razine mikroplastike. "Ova razlika najvjerojatnije je posljedica različitog podrijetla maslina", primijetio je Pinelli, dodavši da materijali koji se koriste tijekom mljevenja vjerojatno nisu primarni izvor kontaminacije.

"Polimer može imati više izvora, stoga su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo odakle potječu ti plastici duž lanca opskrbe. Mlin bi teoretski trebao biti najmanje kritična točka, ali to treba potvrditi," objasnio je Pinelli.

"Značajan dio kontaminacije vjerojatno potječe iz polja zbog sve veće upotrebe mehanizirane opreme, mreža i alata na bazi polimera", dodala je Chiara Vita.

Istraživači su očekivali pronaći mikroplastiku u maslinovom ulju, budući da su takve čestice sada raširene u zraku, vodi i poljoprivredi, a njihova prisutnost u hrani i pićima dobro je utvrđena.

"Glavna izloženost opće populacije mikroplastici vjerojatno dolazi iz izvora kao što su flaširana voda ili morski plodovi," Riccardo Gori, izvanredni profesor sanitarnog i okolišnog inženjerstva na Sveučilištu u Firenci i koautor studije, rekao je za Olive Oil Times.

Vita, znanstvena suradnica na kampusu Sveučilišta u Firenci u Pratu (Fondacija PIN), dodala je da "druga hrana pokazuje znatno više razine."

"Neki uzorci škampi pokazuju oko deset čestica po gramu, dok je kod maslinovog ulja riječ o 60 do 70 čestica po kilogramu. Stolna sol također sadrži značajne količine mikroplastike", rekla je.

Istraživači su također napomenuli da su količine potrošnje maslinovog ulja relativno male. "Preporučeni unos maslinovog ulja prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane iznosi 30 do 50 grama dnevno, što je znatno manje od unosa vode, što dodatno smanjuje stvarnu izloženost", rekla je Vita.

"U procjeni rizika koncentracija je samo jedan dio jednadžbe. Ono što je važno jest koliko se unese u odnosu na tjelesnu težinu", dodala je Gori.

Za otkrivanje i karakterizaciju mikroplastike tim je koristio spektroskopiju Laser Direct InfraRed (LDIR), tehniku koja kombinira tehnologiju kvantnih kaskadnih lasera s brzim optičkim skeniranjem radi stvaranja vidljivih i infracrvenih slika.

Metoda mjeri veličinu čestica, morfologiju i polimernu sastavnicu, omogućujući automatsko otkrivanje sitnih čestica u složenim lipidnim matricama poput ekstra djevičanskog maslinovog ulja i smanjujući subjektivni vizualni odabir.

Tehnologija može otkriti plastiku veličine otprilike 1/100 mm. Prema istraživačima, omogućuje pouzdanu analizu uz izbjegavanje kontaminacije iz laboratorijskih postupaka.

Neobrađeni uzorci bez maslinovog ulja sadržavali su samo 8 do 16 čestica po litri, što potvrđuje minimalnu pozadinsku kontaminaciju. Metoda je također postigla stopu oporavka blizu 96 posto.

Analizom je identificirano osam različitih polimera koji se obično koriste u ambalaži, poljoprivrednim alatima i opremi za kontakt s hranom. Većina čestica izmjerena je između 10 i 100 mikrometara, osobito u rasponu od 30 do 50 mikrometara, i bile su uglavnom nepravilni fragmenti, a ne vlakna ili peleti.

Oblik čestica daje naznake o izvorima kontaminacije, budući da nepravilni fragmenti obično nastaju uslijed abrazije ili loma plastičnih komponenti koje se koriste tijekom žetve, rukovanja ili obrade.

Značajno otkriće bila je prevalencija akrilonitril-butadien-stiren (ABS) u uljima dvaju velikih trgovačkih lanaca, koja su činila 49 posto, odnosno 93 posto detektiranih mikroplastika.

"ABS se rijetko navodi u prehrambenim istraživanjima, osim u referencama na njegovu upotrebu u sustavima za navodnjavanje. Ovo zaslužuje daljnju istragu", rekla je Vita.

Istraživači su naglasili da su nalazi preliminarni. Buduća istraživanja analizirat će širi raspon maslinovih ulja kako bi se utvrdilo utječe li duljina lanca opskrbe dosljedno na kontaminaciju mikroplastikom.

Mnogi proizvođači maslinovog ulja već rade na potpuno održivim i ekološki prihvatljivim lancima proizvodnje.

"Vjerojatno nikada neće biti moguće imati potpuno maslinovo ulje ekstra djevičansko bez mikroplastike. Mikroplastika je posvuda, čak i u laboratorijskim okruženjima. Međutim, možemo je smanjiti na vrlo nisku razinu", zaključila je Vita.