Europa najavljuje plan za sadnju 3 milijarde stabala do 2030. godine
EU se nada uvjeriti poljoprivrednike da budu jedna od pokretačkih snaga u nastojanju da se posade nova stabla.
Poljoprivrednici diljem Europe mogli bi odigrati ključnu ulogu u uspjehu nove Šumarske strategije Europske unije, koja od država članica traži da do 2030. na kontinentu posade još tri milijarde stabala.
"Države članice mogu poticati poljoprivrednike na uspostavu novih šuma određivanjem odgovarajućih razina potpore za isplate, nadoknađujući i troškove uspostave i održavanja", rekao je izvor iz Europske komisije za Olive Oil Times.
Strategija naglašava kako svaki građanin, privatna organizacija i javna ustanova mogu sudjelovati u naporima za pošumljavanje. Međutim, povjerenstvo je navelo da bi predanost poljoprivrednika strategiji mogla značajno povećati izglede za ostvarenje ambicioznog cilja s obzirom na njihovo poznavanje zemljišta.
Vidi također: Krčenje šuma i industrijska poljoprivreda potiču zoonotske bolesti, otkriva studijaU ovom scenariju, jedno od glavnih pitanja mogla bi biti potencijalni gubitak poljoprivrednog zemljišta u korist novih šumskih područja.
"Države članice mogu odrediti trajanje razdoblja obveze za godišnju premiju po hektaru kako bi se pokrili troškovi izgubljenih poljoprivrednih prihoda i održavanja", rekli su izvori iz Europske komisije. "U okviru trenutačnog programskog razdoblja ono iznosi 12 godina, a u ovom razdoblju obveze, pošumljeno zemljište ostaje podobno za izravnu plaću."
Prema Komisiji, mogućnosti za poljoprivrednike i upravitelje zemljišta povećat će se zahvaljujući inicijativi Carbon Farming, pomoću koje se Bruxelles nada potaknuti učinkovite i ekološki prihvatljive modele razvoja za zadržavanje ugljika.
Ova inicijativa, navodi komisija, "imati će za cilj dodatno promicati novi zeleni poslovni model koji nagrađuje prakse prijateljske prema klimi i okolišu kod upravitelja zemljišta, uključujući upravitelje i vlasnike šuma, na temelju klimatskih koristi koje pružaju."
"Naknada za ublažavanje posljedica putem poticajnih isplata ili stvaranje tržišnih certifikata o emisiji ugljika stvorit će novi poslovni model koji pruža novi izvor prihoda poljoprivrednicima, šumarskim gospodarima i upraviteljima zemljišta koji provode održive aktivnosti koje dovode do uklanjanja i skladištenja ugljika", dodala je komisija.
U dokumentu EU-a o inicijativi "Tri milijarde stabala" naglašava se ključna uloga šuma u održivosti ljudskih aktivnosti. Šume su ekosustavi koji osiguravaju regulaciju vodostaja, smanjenje rizika od katastrofa, stabilizaciju tla i kontrolu erozije, a istovremeno su i izvor pročišćavanja zraka i vode, hrane, lijekova, rekreacije i prihoda.
U inicijativi se nadalje navodi ključna uloga urbane vegetacije i stabala, čije će povećanje također biti provedeno kao strateški cilj.
Toskana, Italija
Značajan dio napora EU-a u području šumarstva bit će ostvaren putem nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), o kojoj su nedavno postigle suglasnost države članice EU-a.
"Novi model provedbe buduće Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) dat će državama članicama veću fleksibilnost i stoga će im omogućiti da bolje uzmu u obzir lokalne uvjete i potrebe", rekli su izvori iz Europske komisije.
Prema Komisiji, "osim mogućnosti tradicionalne pošumljavanja, potpora se može dobiti za uspostavu agrošumarskih sustava, kombinirajući uzgoj stabala s pastirskim ili ratarskim kulturama."
Rezultirajuće šumarsko upravljanje omogućit će poljoprivrednicima da sudjeluju u šumskoj inicijativi, a da i dalje budu podobni za naknade i isplate koje osigurava Zajednička poljoprivredna politika.
Iako se maslina smatra poljoprivrednom proizvodnjom i izvan je okvira Šumarske strategije EU-a, povjerenstvo je naglasilo kako se "konkretne mjere za potporu ovoj vrsti proizvodnje mogu uključiti u nove Nacionalne strateške planove koje države članice pripremaju u kontekstu nove KAP-a."
Ipak, cilj o tri milijarde stabala morat će uzeti u obzir i riješiti značajne probleme koji muče šume EU-a.
"Za razliku od gotovo svih kontinenata, u Europskoj uniji šume su rasle posljednjih desetljeća", rekao je za Olive Oil Times Leonardo Bianchini, suvlasnik savjetodavne tvrtke za arboristiku Urban Trees Management. "Ali ako se to događa, to je također zbog napuštanja poljoprivrednog zemljišta."
"Kolonizacija šuma na područjima bivših poljoprivrednih zemljišta stvara niz pojednostavljenih i osjetljivih šumskih ekosustava", dodao je. "Oni su podložni patogenima, nisu otporni i često su u opasnosti od poticanja šumskih požara."
Prema Bianchiniju, novi projekti sadnje morat će se pažljivo procijeniti odabirom prikladnih lokacija i pravih vrsta, uzimajući u obzir sljedeće radove na održavanju, njihove troškove i usvajanje odgovarajućih mjera za sprječavanje šumskih požara.
"Nova stabla mogu apsorbirati i zadržati ugljični dioksid, to je istina, ali samo ako ostanu zdrava i pronađu prave uvjete za rast", rekao je.
Iako je cilj europskog projekta pridonijeti rješavanju izazova koje donosi klimatske promjene, sama sadnja stabala ne jamči uspjeh.
Vidi također: Europa planira utrostručiti poljoprivredno zemljište namijenjeno organskoj poljoprivredi do 2030. godine"Ono što sada vidimo jest da klimatska nestabilnost snažno utječe na vegetaciju i drveće, stavljajući ih pod veliki stres koji izravno utječe na njihovo zdravlje", rekao je Bianchini.
Dodao je da će rasadnici drveća odigrati značajnu ulogu u uspjehu inicijative.
"Bit će vrlo važno odabrati visokokvalitetni materijal iz rasadnika; specijalizirani rasadnici šumskog drveća trebali bi dobiti poticaje za proizvodnju materijala sa specifičnim genetskim karakteristikama koji je uzgojen i prema specifičnim protokolima", rekao je Bianchini.
Jedan od glavnih problema bit će zaštita novih europskih šuma od brojnih stranih patogena koji se šire kontinentom.
"Sada se suočavamo s bakterijama i štetočinama koje dolaze iz inozemstva", rekao je Bianchini. "Vjerojatno bismo trebali učiniti mnogo više nego što trenutno činimo u Europskoj uniji kako bismo ograničili uvoz organskog biljnog materijala ili čak drvenih artefakata."
Iako dokument EU-a o Šumskoj strategiji ne spominje takvu mjeru, potvrđuje važnost pažljivog planiranja šumarstva.
"Obećanje o dodatnih tri milijarde stabala bit će provedeno uz dugoročni plan i praćenje", priopćila je komisija. "To će osigurati da stabla ne budu samo posađena, već da im se dopusti da s vremenom rastu i napreduju u promjenjivoj klimi."
Većinu inicijativa provodit će lokalno udruge građana, tvrtke i javna tijela. Ipak, Europska komisija namjerava "brojati i pratiti" napredak kako se projekt sadnje bude odvijao.
"Pružit će političku i tehničku potporu, komunikaciju i označavanje te će surađivati s Europskom agencijom za okoliš na platformi za brojanje i praćenje prilagođenoj korisnicima", priopćila je komisija.
Brisel je primijetio da ovo obećanje "samo po sebi neće riješiti klimatsku niti krizu bioraznolikosti". Ipak, cilj mu je "povećati šumsko pokrivanje u EU uz poštivanje ekoloških načela i poboljšati otpornost šuma u EU".
"To uključuje obveze stroge zaštite preostalih primarnih i starih šuma u EU, osiguravanja održive uprave šumama i poboljšanja nadzora nad šumama u EU", dodala je komisija.
Sadnja drveća za borbu protiv klimatskih promjena postaje važna tema u mnogim zemljama diljem svijeta.
U Etiopiji je vlada zatražila od građana da sade drveće, a u posljednje dvije godine 27 milijuna stanovnika posadilo je zapanjujućih 10 milijardi stabala. Prema Euronewsu, Addis Abeba se nada udvostručiti taj broj do kraja sljedeće godine.
Prije nekoliko mjeseci južnokorejska vlada pokrenula je vlastitu inicijativu "Tri milijarde stabala" i planira ostvariti taj cilj u sljedećih 30 godina.
U međuvremenu, u Pakistanu se pojavljuju nove inicijative za povećanje mangrovskih šuma u zemlji. U nedavnom televizijskom govoru premijer Imran Khan rekao je: "Od 2013. do 2018. posadili smo milijardu stabala, a sada ciljamo na 10 milijardi stabala."
Mnoge druge zemlje, poput Kine i Brazila, također rade na planovima za pošumljavanje.
Međutim, u nedavnom radu objavljenom na Yale School of Environment, Adam Welz je priznao kako neki ljudi strahuju da bi trenutačni fokus na inicijative sadnje drveća diljem svijeta mogao odvratiti pozornost od zaštite postojećih šuma i smanjenja upotrebe fosilnih goriva.
Ipak, stručnjaci poput Bianchinija i Wesa Swaffara iz američke organizacije za očuvanje prirode American Forests vjeruju da sadnja "prave vrste drveća na pravom mjestu" i dalje može pomoći u sekvestraciji ugljika.
"Šume su najbolje rješenje temeljeno na prirodi za klimatske promjene", rekao je Swaffar. "Drveće također pruža mnoge koristi ljudima, poput poboljšanja zdravlja i stvaranja radnih mjesta [vezanih uz šumarstvo]."