Većina poljoprivrednih potrošnji nanosi više štete nego koristi, tvrdi izvješće UN-a
Veliki dio od 540 milijardi dolara koji se svake godine izdvaja za poljoprivredni sektor šteti okolišu, šteti ranjivim skupinama i stvara tržišne nejednakosti.
Značajan dio globalnih javnih sredstava za poljoprivredu šteti zdravlju ljudi, degradira okoliš, iskrivljuje cijene hrane i izrazito je neefikasan, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda.
Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) navodi da su ti fondovi često nepravedni, favorizirajući velike agro-korporacije umjesto malih poljoprivrednika. Cilj izvješća je lobirati za nove politike financiranja poljoprivrede diljem svijeta.
Reforma poljoprivrednih politika ne znači oduzimanje potpore poljoprivrednicima, već njezinu preradu kako bi se nagradile dobre prakse.
Izvješće je utvrdilo da 87 posto tih 540 milijardi dolara (457 milijardi eura) globalnih javnih sredstava čini više štete nego koristi. Ta globalna sredstva predstavljaju 15 posto ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.
Vidi također: 100 milijardi eura potrošenih u EU-u ne uspijeva smanjiti emisije u poljoprivrednom sektoru, utvrđuje revizijaOd tog iznosa, oko 294 milijarde dolara (249 milijardi eura) osigurano je u obliku poticaja vezanih uz cijenu, a oko 245 milijardi dolara (207 milijardi eura) za fiskalne subvencije poljoprivrednicima. U međuvremenu, 70 posto je vezano uz proizvodnju određene robe.
"Samo je 110 milijardi dolara (93 milijarde eura) iskorišteno za financiranje prijenosa sektoru poljoprivrede kolektivno, u obliku općih usluga ili javnih dobara", navodi se u izvješću.
FAO, Program Ujedinjenih naroda za razvoj i Program Ujedinjenih naroda za okoliš naglasili su da izvješće ne traži prestanak javnog financiranja, već njegovu promjenu.
Projekcije UN-a pokazuju da bi prema trenutačnim politikama globalna javna sredstva za poljoprivredu do 2030. godine premašila 1,8 bilijuna dolara (1,5 bilijuna eura), što bi, kako tvrde, uzrokovalo daljnju štetu ako se ne postavi jasan put prema reformi.
"Oko 73 posto toga, 1,3 bilijuna dolara (1,1 bilijuna eura), bilo bi u obliku graničnih mjera koje utječu na trgovinu i cijene na domaćem tržištu", stoji u izvješću. "Preostalih 27 posto, 475 milijardi dolara (402 milijarde eura), bilo bi u obliku fiskalnih subvencija koje podržavaju poljoprivredne proizvođače i mogle bi nastaviti poticati prekomjernu upotrebu ulaznih sredstava i prekomjernu proizvodnju."
Trenutačna javna potpora poljoprivredi ne funkcionira, napisali su istraživači. Nedostatna prehrana i dalje pogađa 9,9 posto svjetske populacije. U 2020. godini više od 720 milijuna ljudi u svijetu suočilo se s glađu, a 2,37 milijarde ljudi – otprilike trećina svjetske populacije – nije imalo pristup adekvatnoj hrani.
Istraživači su također istaknuli da je zdrava prehrana 2019. godine bila izvan dosega najmanje tri milijarde ljudi na svakom kontinentu.
"Istovremeno, rast stanovništva dovodi do sve veće potražnje za hranom", priopćila je FAO. "Ove su izazove pogoršala pandemija bolesti COVID-19, koja prijeti preopterećenjem prehrambenih sustava."
Nadalje, izvješće navodi nalaze Izvješća o stanju planeta za 2020. godinu, koje je izradio Svjetski fond za prirodu, a koje je pokazalo da je "pretvorba zemljišta u poljoprivredno zemljište dovela do 70 posto gubitka globalne bioraznolikosti i polovice gubitka cjelokupnog šumskog pokrova."
"Procjenjuje se da je zbog pretvaranja zemljišta u poljoprivredno zemljište izgubljeno 1,9 milijuna četvornih kilometara divljeg i neizgrađenog zemljišta", dodao je WWF. "Od 1980. do 2000. godine više od polovice novog zemljišta za poljoprivredu u tropskim područjima potjecalo je iz krčenja netaknutih šuma. Slično tome, za razdoblje od 2000. do 2010. godine procjenjuje se da je 80 posto krčenja šuma u tim područjima bilo rezultat pretvaranja u poljoprivredno zemljište i pašnjake."
Novi izvještaj UN-a objavljen je uoči nekoliko međunarodnih samita, kao što je COP26, i vlade i institucije poziva da promijene smjer djelovanja te im nudi šest savjeta.
Istraživači vjeruju da, ako se pravilno osmisli i primijeni, javno financiranje poljoprivrede može "doprinijeti okončanju siromaštva, pobjedi gladi i postizanju prehrambene sigurnosti uz istovremeno poboljšanje prehrane, promicanje održive poljoprivrede, potrošnje i proizvodnje, ublažavanje klimatske krize, obnovu prirode, ograničavanje onečišćenja i smanjenje nejednakosti."
"Transparentan pristup sa sudjelovanjem više dionika sastavni je dio procesa preoblikovanja u šest koraka", stoji u izvješću. "Transparentnost i uključivo savjetovanje ključni su za rješavanje institucionalnih prepreka i uskih grla te vlastitih interesa koji bi mogli ometati reformu i učinkovitu provedbu strategije."
"Reformiranje potpore poljoprivredi izaziva zabrinutost zbog smanjenih prihoda i pristupačnosti hrane te će se vjerojatno na nju protiviti poljoprivrednici koji imaju koristi od postojećeg sustava", dodaje se u izvješću. "Stoga je ključno poručiti da reformiranje poljoprivrednih politika ne znači oduzimanje potpore poljoprivrednicima, već njezinu preradu kako bi se nagradile dobre prakse, a ne održavale one koje ugrožavaju stabilnost prehrambenih sustava, dobrobit poljoprivrednika i okoliš."
"Pozivamo zemlje da iskoriste ovu priliku i razmotre opcije za preusmjeravanje poljoprivredne potpore", napisali su ravnatelji uključenih agencija UN-a za hranu u uvodu izvješća.
"Parlamentarci, donositelji odluka, poljoprivrednici, proizvođači, distributeri, potrošači i svi ostali dionici agro-prehrambenih sustava, uključujući žene, mlade, autohtone narode i lokalne zajednice – svi se moramo organizirati kako bismo preusmjerili našu poljoprivrednu potporu s njezinog trenutnog smjera", zaključili su ravnatelji.