Jedan od najstarijih primjera uzgoja neautohtone masline otkriven u Jordanskoj dolini
Arheološki ostaci u središnjem Jordanskom dolini pokazuju dokaze o najstarijem primjeru uzgoja maslina izvan njihovog prirodnog areala.
Pojavili su se novi dokazi o uzgajanim maslinicima starih 7.000 godina u središnjem Jordanskom dolini, oko 32 kilometra južno od Galilejskog mora u današnjem Izraelu.
Nova studija istražila je drevna naselja i njihove ostatke na području poznatom kao Tel Tsaf te utvrdila da je tada postojao prosperitetan i cvjetajući društveni sustav posvećen uzgoju pšenice, ječma i maslina.
To je najraniji poznati dokaz uzgoja maslina izvan njihovog prirodnog areala.
Prema arheolozima koji su radili na istraživanju objavljenom u časopisu Scientific Report, to je jedan od najranijih primjera uzgoja maslina od strane ljudi.
"Da bismo to opisali, [mogli bismo reći] da je to najraniji poznati dokaz uzgoja maslina izvan njihovog prirodnog areala", izjavila je za Olive Oil Times Dafna Langgout s Instituta za arheologiju Sveučilišta u Tel Avivu i koautorica studije.
Vidi također: Otkrivena 2300 godina stara lampa za ulje na Zapadnoj obaliMeđu stotinama uzoraka ugljenisane drvene građe prikupljenih na nalazištu, arheolozi su identificirali brojne ostatke maslina.
Iako sjemenke i plodovi pronađeni na određenoj lokaciji mogu potjecati iz drugih regija, vjeruje se da pronalazak ostataka drva masline znači da je biljka morala rasti u blizini, objasnili su istraživači u radu.
"Značajno je da se središnji jordanski dolac nalazi izvan prirodnog areala divljeg maslina", napisali su. "Slijedom toga, pronalazak ugljenisanih ostataka maslinovog drveta u Tel Tsafu pruža snažan dokaz o maslinicima u blizini nalazišta. U prethodnim su studijama također zabilježeni i ostaci maslinovog ugljena te neke masline."
U susjednim regijama divlje masline su uspijevale zajedno s mnogim drugim vrstama, kao što su hrastovi, tamarisci, bijela akacija i pistaci. U Tel Tsafu su, međutim, masline unijeli lokalni stanovnici, što je fenomen koji također pokazuje da je znanje o sadnji maslina bilo uspostavljeno.
Studija se usredotočuje na arheološke i botaničke dokaze, koji "upučuju na to da je uzgoj masline započeo u sjevernom Izraelu (obala Karmeľa i Galileja) prije gotovo 8000 godina."
Znanstvenici vjeruju da se to uglavnom odnosilo na divlje vrste masline.
"Nekoliko stoljeća kasnije, na početku srednjeg bakrenog doba… doseljenici Tel Tsafa bavili su se punokrvnim uzgojem masline, što je naznačeno njihovom lokacijom izvan prirodnog areala vrste Olea europaea", napisali su istraživači. "Da bi se postigao taj geografski pomak, morao se dogoditi prijenos i znanja i genetskog materijala masline iz sjevernog Izraela u središnji jordanski dolini."
Istraživanje je pokazalo da je lokalno stanovništvo bilo duboko uključeno u poljoprivredu te je izgradilo velike strukture za skladištenje hrane, uglavnom žitarica. Autori studije objasnili su da je svaka zgrada naselja imala četiri do pet zaobljenih silosa, što je iznosilo kapacitet skladištenja od 20 do 30 tona.
"Značajno su premašivali potrebe stanovništva, što ukazuje na djelovanje složenog gospodarskog sustava viška i akumulacije bogatstva", napisali su istraživači.
Vidi također: Sjevernoafričani su jeli masline prije 100.000 godina, sugeriraju dokaziTakva složenost posljedica je "složenog sustava proizvodnje, koji je možda uključivao gnojiva, sustave za navodnjavanje i prakse upravljanja poljima, poput uvođenja mirovanja zemljišta u plodored", dodali su.
To također pokazuje društvo koje je moglo saditi nove usjeve, poput maslina, čiji bi prinosi razvili tek nakon mnogo godina.
Prema Langgoutu, društvo iz Tel Tsafa bilo je neuobičajeno bogato u usporedbi s drugima, "živeći u načinu preživljavanja".
"Imali su vremena ulagati u nešto s dugoročnom investicijom i relativno odgođenim povratom", napisali su istraživači. "Moguće je da plantaža voćaka ne bi dosegla svoj puni potencijal prinosa unutar kratkog odraslog života osobe koja ju je posadila prije 7000 godina, zbog dugog razdoblja rasta nekih vrsta voćaka."
Istraživači vjeruju da su masline bile jedna od luksuznih roba koja je mogla igrati ulogu u trgovini s drugim populacijama.
"Uzgojene masline i stabljike smokve proizvodile su proizvode s dugim rokom trajanja, poput stolnih maslina, maslinovog ulja i suhih smokava, te su stoga vrlo pogodne za dalekosežnu trgovinu i oporezivanje, što je na kraju dovelo do akumulacije bogatstva i složenije društveno-ekonomske organizacije", rekao je Langgout.
Iako su ranija istraživanja provedena u susjednim područjima regije pokazala postojanje drevnih mlinova za masline iz tog razdoblja, istraživači ne mogu reći jesu li u Tel Tsafu postojale preše za masline.
Iako bi proizvodnja maslinovog ulja tada bila moguća u Tel Tsafu, ne postoji sigurnost niti ikakav trag o tome kako bi se proizvod pohranjivao.
"Nemamo dokaza o proizvodnji maslinovog ulja na nalazištu Tel Tsaf", rekao je Langgout, napominjući da arheolozi tada nisu pronašli maslinine ostatke niti preše za masline.