Znanstvenici osmislili "planetarnu prehranu za zdravlje" za borbu protiv klimatskih promjena
Skupina međunarodnih znanstvenika osmislila je globalnu prehranu namijenjenu ograničavanju klimatskih promjena uz promicanje ljudskog zdravlja. Prilično je slična mediteranskoj prehrani.
Skupina međunarodnih znanstvenika izdala je smjernice za prehranu osmišljenu da bude ekološki održiva, a istovremeno promiče dobro zdravlje.
Radikalna transformacija globalnog prehrambenog sustava hitno je potrebna. Bez djelovanja, svijet riskira da ne ispuni Ciljeve održivog razvoja UN-a i Pariški sporazum. –
Komisija EAT-Lancet za hranu, planet i zdravlje, sastavljena od 37 znanstvenika iz 16 zemalja, osnovana je kako bi se postigao znanstveni konsenzus o prehrani korisnoj za ljudsko zdravlje, uz cilj postizanja Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i usklađenosti s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama.
Vidi također: Klimatske promjeneIzvješće komisije, "Hrana u antropocenu: Komisija EAT–Lancet o zdravoj prehrani iz održivih prehrambenih sustava", objavljeno je 16. siječnja u britanskom medicinskom časopisu The Lancet. Slijedilo je njegovo službeno predstavljanje sljedeći dan u Oslu u Norveškoj, a nakon toga će uslijediti niz drugih događaja u gradovima diljem svijeta.
Međunarodna komisija proučavala je ulogu prehrane i prehrambenih sustava na klimatske promjene te kako hraniti rastuću svjetsku populaciju uz istovremeno ublažavanje štete nanesene planetu. S obzirom na to da ne postoji globalni konsenzus o tome kako bi zdrava i ekološki održiva prehrana trebala izgledati, ovo je prva znanstveno utemeljena prehrana koja pokušava preporučiti onu koja se može primijeniti globalno.
Podijeljeni u pet radnih skupina, članovi komisije proučavali su pet glavnih tema pri izradi izvješća. Temeljito su ispitali što čini zdravu prehranu, parametre održivog prehrambenog sustava, trendove koji oblikuju prehrane diljem svijeta, potencijalne učinke ekološki održive prehrane na zdravlje te izradu smjernica za politike i mjere osmišljene za postizanje ciljeva u području zdravlja i održivosti.
Na temelju pregleda postojećih znanstvenih dokaza o tome kako prehrambene navike utječu na okoliš i utjecaju stočarstva na klimatske promjene, izvješće podržava prijelaz na pretežno biljnu prehranu. Također preporučuje smanjenje otpada od hrane za najmanje 50 posto i poboljšanje metoda proizvodnje hrane.
Predložene smjernice o prehrani preporučuju prehranu koja se uglavnom sastoji od biljnih namirnica s malim količinama mesa i mliječnih proizvoda, slično mediteranskoj prehrani. Konkretno, izvješće preporučuje više nego udvostručenje konzumacije voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica i orašastih plodova te smanjenje konzumacije crvenog mesa, rafiniranih žitarica i slatkih namirnica za više od 50 posto.
Komisija je također postavila specifične znanstvene ciljeve koji navode količinu određene hrane koju treba konzumirati svakodnevno za optimalno zdravlje. Što se tiče proizvodnje hrane, preporučeni ciljevi ukazuju na čimbenike kao što su količina korištene zemlje i vode te ograničenja emisija stakleničkih plinova i onečišćenja fosforom.
Istraživači zaključuju da bi sveopće usvajanje ove planetarne prehrane za zdravlje ograničilo daljnju degradaciju okoliša i godišnje spasilo 11 milijuna ljudi od smrti uzrokovanih nezdravim prehrambenim navikama.
"Globalna proizvodnja hrane ugrožava klimatsku stabilnost i otpornost ekosustava", rekao je dr. Johan Rockström, ravnatelj Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Potsdamu i jedan od autora izvješća.
"To je najveći pojedinačni pokretač degradacije okoliša i kršenja planetarnih granica", dodao je. "Sveukupno, ishod je strašan. Potrebna je hitna radikalna transformacija globalnog prehrambenog sustava. Bez djelovanja, svijet riskira da ne ispuni Ciljeve održivog razvoja UN-a i Pariški sporazum."