Globalni uvoz maslinovog ulja opada
Najnoviji podaci Međunarodnog vijeća za maslinovo ulje pokazuju da su uvozi maslinovog ulja globalno smanjeni, dok uvozi stolnih maslina rastu.
Uvoz djevičanskih i nedjevičanskih maslinovih ulja na globalnoj razini značajno se smanjio tijekom 2020./21. berbe, prema podacima Međunarodnog vijeća za maslinu (IOC).
Između listopada 2020. i kolovoza 2021. ukupni uvoz maslinovog ulja dosegao je 813.476 tona, što predstavlja pad od osam posto u usporedbi s prethodnom sezonom.
Djevičanska maslinova ulja činila su 76 posto ukupnog uvoza, zatim slijede rafinirana maslinova ulja s 19 posto i ulja od maslinovih šljiva s šest posto.
Vidi također: Vijesti o trgovini maslinovim uljemBerba 2020./21. bila je teško pogođena posljedicama pandemije bolesti COVID-19 na komercijalizaciju maslinovog ulja, zalihe, cijenu i potrošnju.
Uvoz iz Rusije porastao je za 12 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne berbe.
U međuvremenu, zabilježen je skromniji porast od šest posto u kanadskom uvozu i porast od četiri posto u uvozu brazilskog maslinovog ulja.
Ipak, uvoz maslinovog ulja u Europsku uniju iz zemalja izvan bloka pao je za 31 posto. Značajni padovi zabilježeni su i u Japanu (–16 posto) i Kini (–6 posto). Uvoz u Sjedinjene Države također je smanjen za jedan posto, na 314.791 tonu.
S druge strane, zemlje EU potvrdile su svoju ključnu ulogu u opskrbi svjetskog tržišta maslinovim uljem. Španjolska i dalje osigurava 29 posto svih svjetskih uvoza, što je smanjenje od 0,7 posto. U međuvremenu, talijanski udio pao je na 21 posto, što je nešto manji pad od 0,4 posto.
Portugal je bila jedina velika zemlja proizvođač maslinovog ulja koja je zabilježila značajan pad, pri čemu su uvozi iz te Iberijske zemlje pali za 11 posto i dosegli 88.751 tonu.
Izvan Europske unije, Tunis je također zabilježio značajan pad, pri čemu su uvozi od sjevernoafričkog proizvođača smanjeni za 22 posto. Ipak, Tunis ostaje jedna od najznačajnijih zemalja proizvođača maslinovog ulja, s 218.261 tonu maslinovog ulja uvezenog iz te zemlje, što čini 27 posto udjela na globalnom tržištu uvoza.
Zabilježen je značajan rast za Čile, s uvozom maslinovog ulja iz te zapadne južnoameričke zemlje koji je porastao za 16 posto i sada čini 1,6 posto svjetskog tržišta. Udio Argentine također je porastao za 11 posto, dosegnuvši 2,5 posto ukupnog svjetskog uvoza.
Vidi također: Očekuje se oporavak europskog izvoza maslinovog ulja kako troškovi rastu"Osam tržišta čini oko 81 posto uvoza maslinovih ulja i djevičanskih maslinovih ulja diljem svijeta: Sjedinjene Američke Države s 36 posto, Europska unija s 15 posto, Brazil s osam posto, Japan sa sedam posto, Kanada s pet posto, Kina s četiri posto, Australija s tri posto i Rusija s tri posto", stoji u izvješću IOC-a.
U istom razdoblju – od listopada 2020. do kolovoza 2021. – podaci IOC-a potvrdili su porast uvoza stolnih maslina, koji je porastao za 7,5 posto u odnosu na prethodnu sezonu.
"Pet tržišta predstavlja oko 64 posto uvoza diljem svijeta: Sjedinjene Američke Države s 23 posto, Brazil s 17 posto, Europska unija s 16 posto, Kanada s pet posto i Australija s tri posto", navodi se u izvješću.
Najznačajnije varijacije u uvozu stolnih maslina zabilježene su u Kanadi, čiji su se obujmi polako povećavali u prethodnim godinama, a u sezoni 2020./21. porasli su za 23 posto.
U Argentini, gdje je rast uvoza slijedio sličan trend, uvoz je porastao za 21 posto u usporedbi s prethodnom sezonom. Sjedinjene Države, daleko najvažniji uvoznik stolnih maslina, zabilježile su porast količina od devet posto u posljednjoj sezoni.
Španjolska je zadržala vodeću poziciju kao najveći dobavljač stolnih maslina na međunarodnom tržištu s udjelom od 20 posto globalnih volumena. Ipak, ti su se brojevi smanjili za 6,5 posto u usporedbi s prethodnom sezonom.
Drugi glavni izvor stolnih maslina bio je Egipat, koji ne samo da je učvrstio svoju ulogu, već mu je tržišni udio porastao za 27 posto, na 70.124 tone.
S porastom od 26 posto, Grčka je dosegnula 13 posto globalnih količina, odmah iza Argentine i Maroka. Najznačajnija varijacija za razdoblje zabilježena je u Albaniji, koja je zabilježila porast od 55 posto na 9.136 tona, što je jednako dva posto globalne trgovine.