Talijanski i hrvatski maslinari testiraju novi projekt emisijskih kredita
Tijekom trogodišnjeg trajanja projekta, 160 poljoprivrednika na 1.877 hektara vezalo je 6.500 tona emisija stakleničkih plinova.
Trodogodišnji projekt financiran od strane Europske unije pokazao je da uzgajivači maslina, voća i vinove loze mogu učinkovito doprinijeti razvoju tržišta karbonskih kredita usmjerenog na poljoprivredu, stvarajući nove prilike za poljoprivrednike i ostvarujući korisne učinke za okoliš.
Eksperimentalno tržište koje je uspostavio projekt Zeleni gospodarstvo i CO2 (GECO2) omogućilo je poljoprivrednim partnerima da izmjere svoje sposobnosti sekvestracije ugljika i prodaju emisijske jedinice.
Zahvaljujući projektu GECO2, provjerili smo da sudjelujući talijanski i hrvatski uzgajivači u prosjeku sekuestriraju oko tri tone ugljika po hektaru.
S druge strane, kupci iz sektora prehrane mogli su kompenzirati dio svojih emisija stakleničkih plinova kupnjom tih kredita.
Koordinirali su ga talijanski i hrvatski dužnosnici, a u programu je sudjelovalo stotine poljoprivrednika i poduzetnika s obje strane Jadrana, što je poticalo usvajanje mnogih najboljih poljoprivrednih praksi.
Vidi također: Zašto SAD zaostaje za drugim zapadnim zemljama po pitanju poreza na ugljik"Zahvaljujući najboljim praksama u upravljanju svojim područjem i biomasom, poljoprivrednici koji su sudjelovali u projektu naučili su da pravilan pristup može dovesti do stvaranja emisijskih jedinica ugljika", rekli su za Olive Oil Times Giulia Villani i Antonio Volta, istraživači na Klimatskom opservatoriju Talijanske agencije za energiju i okoliš regije Emilia-Romagna i članovi koordinacijskog tima GECO2.
"Zahvaljujući GECO2, provjerili smo da sudjelujući talijanski i hrvatski uzgajivači u prosjeku sekuestriraju oko tri tone ugljika po hektaru", dodali su.
U bilješci koju je objavio Legacoop, jedan od partnera na projektu, predsjednik zadruge Cristian Maretti istaknuo je kako "ovaj projekt pokazuje da je hvatanje ugljičnog dioksida moguće u poljoprivredi te da generira zanimljive prihode i emisijske jedinice za poljoprivrednike."
"Postoji interes za podršku održivijim poljoprivrednim lancima opskrbe, a stoga postoji potencijal da dobrovoljno tržište funkcionira", dodao je.
Sposobnosti sekvestracije ugljika svakog uključenog poljoprivrednika unijete su u algoritam GECO2, koji je izračunao kako se ti volumeni prevode u odgovarajuće kredite.
"Prvi alat koji je projekt osmislio bio je kalkulator ugljika potreban za stvaranje karbonskih kredita proizvedenih u poljoprivredi", rekli su Villani i Volta.
"Nakon toga razvijen je još jedan kalkulator za procjenu emisija ugljika koje proizvode kupci GECO2-a", dodali su. "U pilot-projektu smo se posebno usredotočili na emisije povezane s potrošnjom energije sudjelujućih tvrtki."
U trećem koraku razvojnog projekta partneri GECO2-a stvorili su platformu na kojoj se odvija stvarna trgovina kreditima za ugljik.
Popunjavanjem upitnika, poljoprivrednici koji sudjeluju dostavljaju kalkulatoru ugljika relevantne podatke, kao što su nagib zemljišta, svojstva drenaže i tekstura tla te godišnja količina oborina.
Također su morali navesti vrste i broj trajnih nasada i stabala na svojim poljima, starost nasada te visinu stabala. Drugi podaci zatraženi za kalkulator ugljika uključivali su količinu šumskih nasada i drugu vegetaciju poput grmlja ili živica.
Poljoprivrednici su također morali navesti vrlo precizno tretmane korištene na poljima, kao što su upotreba gnojiva i drugih kemikalija, način njihove uporabe i primjene te količine u kojima se primjenjuju.
Također su morali detaljno opisati upravljanje kompostnim materijalima, navodeći njihovo podrijetlo, vrstu i način uporabe. Istovremeno su poljoprivrednici morali izmjeriti svoju potrošnju goriva i energije.
"Jedan od nedostataka na koje smo naišli pri korištenju upitnika jest činjenica da je možda previše detaljan, u smislu da bi mogao na kraju koštati poljoprivrednike ako ga treba ispuniti za svako njihovo polje", rekli su Villani i Volta.
Vidi također: Održiva proizvodnja maslinovog ulja pomaže ublažiti klimatske promjene"Drugi je limit taj što ne posjeduju svi poljoprivrednici sve te podatke, niti su ikada istraživali specifične karakteristike svoje djelatnosti", dodali su.
S jedne strane, to znači da neki proizvođači u kalkulator unose procjene umjesto točnih podataka, iskrivljujući stvarnu količinu pohranjenog ugljika i pripadajućih kredita.
Međutim, to je također omogućilo poljoprivrednicima da temeljito pregledaju i razumiju utjecaje svojih poljoprivrednih djelatnosti na okoliš.
Među podacima koje je obrađivao algoritam, posebna je pozornost posvećena najboljim poljoprivrednim praksama.
To je uključivalo organsko upravljanje farmom, primjenu očuvne obrade tla, uporabu pokrovnih usjeva, upravljanje farmom s živicama, redovima i šumskim otocima integriranim u poljoprivredne kulture, ponovnu uporabu drvnih ostataka za poboljšanje tla, smanjenu upotrebu pesticida i zabranu spaljivanja biomase.
Poljoprivrednike su također pitali koje najbolje prakse namjeravaju usvojiti kako bi sudjelovali u projektu.
Tijekom tri godine trajanja projekta, koji završava 31. svibnja, u GECO2 je bilo uključeno oko 160 poljoprivrednika koji su obuhvatili 1.877 hektara i doprinijeli s 205 eksperimentalnih polja.
U cjelini i tijekom trajanja projekta, uključene poljoprivredne aktivnosti pohranile su više od 6.500 tona stakleničkih plinova.
Faza obuke također je uključivala 42 seminara namijenjena poljoprivrednicima, poduzećima, javnim upravama i građanima.
"GECO2 je ostvario stvarne transakcije, što je značajno postignuće", rekli su Villani i Volta. "Kao i svi projekti financirani od strane EU-a, GECO2 je otvoren i dostupan, tako da se cijeli mehanizam koji je projekt uspostavio može proučiti, proširiti i primijeniti u drugim kontekstima."
"Jedan od zahtjeva koji dolaze iz EU-a je replicabilnost, odnosno mogućnost da drugi unutar Europske unije provedu projekt i prošire ga", dodali su.
Partneri projekta nadaju se da će GECO2 utrti put za izgradnju sveobuhvatnog tržišta emisijskih jedinica temeljenog na poljoprivredi i doprinijeti razvoju projekata na razini cijele Europske unije.
"Do kraja godine Europska komisija trebala bi objaviti službenu metodologiju za izračunavanje emisija ugljika koju će države članice potom moći usvojiti", zaključili su Villani i Volta.