Protekle četiri godine bile su najtoplije zabilježene

Najnovije izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) otkriva da se utjecaji klimatskih promjena ubrzavaju.

U izvješću objavljenom 28. ožujka WMO upozorava da se "fizički znakovi i socioekonomski učinci klimatskih promjena ubrzavaju" te da rekordne razine stakleničkih plinova uzrokuju naglo porast globalnih temperatura na alarmantne razine.

Globalna temperatura porasla je za gotovo 1 stupanj Celzijevih iznad razine iz predindustrijskog razdoblja. Vrijeme koje je preostalo za ispunjenje obveza iz Pariškog sporazuma brzo istječe. - Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a

Podaci u dvadesetpetom izdanju godišnjeg klimatskog izvješća ilustriraju da je u protekle četiri godine planeta iskusila najviše zabilježene temperature, visoke temperature oceana i rekordni porast razine mora. Također upozorava da će se trend globalnog zatopljenja nastaviti.

Vidi također: Vijesti o klimatskim promjenama

"Podaci objavljeni u ovom izvješću daju povoda za veliku zabrinutost", napisao je glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres. "Prošle četiri godine bile su najtoplije zabilježene."

Neke od ključnih činjenica navedenih u izvješću uključuju:

• 2015. do 2018. bile su četiri najtoplije godine zabilježene, pri čemu su 2016. i 2017. bile najtoplije od te četiri.
• Prosječna svjetska temperatura iznosi 1,8 stupnjeva Fahrenheita (1 stupanj Celzijev) iznad predindustrijskih razina.
• Temperature oceana dosegle su rekordne razine.
• Razina mora nastavlja rasti, a arktičke i antarktičke ledenjake se otapaju.
• Razina ugljičnog dioksida također nastavlja rasti.
• U 2018. godini zabilježen je iznadprosječan broj tropskih oluja.
• U protekloj godini ekstremni vremenski događaji pogodili su 62 milijuna ljudi diljem svijeta. Neki od njih uključivali su uragan Florence i uragan Michael u Sjedinjenim Američkim Državama; supertajfun Mangkhut na Filipinima; toplinske valove i šumske požare u SAD-u, Europi i Japanu; te obilne kiše i poplave u južnoj indijskoj državi Kerala.

U predgovoru izvješća Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a, upozorava da se "globalna temperatura povećala za gotovo 1 stupanj Celzijevih iznad razine iz predindustrijskog razdoblja. Vrijeme koje je preostalo za ispunjenje obveza iz Pariškog sporazuma brzo istječe."

Izvješće također upozorava da ovi ekstremni klimatski obrasci imaju negativan učinak na poljoprivredu i predstavljaju stvarnu prijetnju prehrambenoj sigurnosti. Nakon napretka u okončanju gladi i suzbijanju pothranjenosti, broj pothranjenih ljudi porastao je 2017. godine na 821 milijun zbog sušnih uvjeta uzrokovanih fenomenom El Niño 2015. i 2016. godine te ekstremnih vremenskih događaja.

Također ističe da su posebno ranjivi ljudi čiji je opstanak vezan uz poljoprivredu i oni koji žive u zemljama podložnim suši i temperaturnim oscilacijama.

Hladni val zimi 2018. u Europi uzrokovao je neuobičajene snježne padaline u južnoj mediteranskoj regiji, a posebno na jugu Francuske i u južnoj Italiji. Iste regije pogodile su i obilne kiše, jaki vjetrovi i poplave krajem listopada, koje je donio intenzivan ciklonski sustav nad Sredozemnim morem, pri čemu je Italija pretrpjela najveću štetu.

Ekstremni vremenski uvjeti 2018. godine okrivljeni su za lošu žetvu s kojom su se suočili grčki proizvođači, rekordno nisku berbu maslinovog ulja u Italiji i slabu žetvu u Kaliforniji.

U nedavnoj anketi među poljoprivrednicima koju je proveo Olive Oil Times, postojala je suglasnost da će sve učestaliji klimatski ekstremni uvjeti zahtijevati budnost.

"Ovi podaci potvrđuju hitnost klimatske akcije", rekao je Guterres. "Više nema vremena za odgodu."

---

• WMO


• WMO izvješće

---