Maslinovo ulje i soparnik su nezaobilazni za Hrvate na Uskrs.

Hrvat­ski kršćani ne mogu zamisliti najvažniji blagdan u godini, Uskrs, bez maslina i maslinovog ulja. Sveta sedmica započela je Cvjetnicom blagoslovom maslinovih grančica.

"Ulazeći u Jeruzalem, narod je pozdravljao Isusa, mašući grančicama masline i palme", rekao je Milan Zgrabljić, nadbiskup Zadra, petog najvećeg grada u Hrvatskoj.

Nakon blagoslova, Zgrabljić je predvodio procesiju do Katedrale svete Anastazije u središtu drevnog grada, za koji se smatra da je stariji od Rima. Svi su držali maslinove grančice u rukama.

Vidi također: Nagradom ovenčano EVOO i lokalna kuhinja oduševljavaju osjetila na Hvaru

"Nije dovoljno držati maslinove grančice u rukama; potrebno ih je pretvoriti u trofeje ljubavi, trofeje pobjede nad mržnjom, nemirom, svađama, netrpeljivošću, nemirom, svađama, nesuglasicama i svakim oblikom nemorala", rekao je Zgrabljić.

Sveto tjedno nastavlja se na Veliki četvrtak misom posvećenja maslinovih ulja koje su darovali maslinari iz Žmana na otoku Dugom Otoku. Maslinova ulja prevezena su u Zadar brac­era, tradicionalnim svinjskim kolima.

Biskup će blagosloviti tri ulja: ulje za bolesnike, koje se koristi za pomazanje bolesnih; ulje za katekumenate, koje se koristi za pomazanje krštenika; i krizma, mješavina maslinovog ulja i mirisa (uglavnom balzama), koja se koristi pri krštenjima, potvrdama te svećeničkim i biskupskim rukopoloženjima.

Na Veliki petak se obilježava Isusova muka, razapinje i smrt. Tog dana je post obavezan za vjernike.

U kontinentalnoj Hrvatskoj najčešće se jedu grah, suho voće, kompoti, sirni štrudli i tijesto s orasima i makom, uz slatkovodnu ribu poput šarana i smuđa.

U priobalnoj Hrvatskoj, uključujući Istru, Kvarner i Dalmaciju, mještani prekidaju post raznim vrstama plodova mora i slatkovodne ribe, uz dodatak ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Uz brojne delicije mediteranske prehrane, posebna je delicija soparnik.

"Nekada je to bila hrana siromašnih, ali danas se široko proizvodi i konzumira", rekao je Josip Roguljić iz Kučine, malog mjesta na južnim obroncima planine Mosor.

Kučine su predgrađe Solina, udaljeno oko deset kilometara od Splita, najvećeg grada u Dalmaciji i drugog najvećeg grada u Hrvatskoj.

"Proizvodnja soparnika je obiteljska tradicija", rekao je Roguljić. On je najmlađi član OPG-a Roguljić, obiteljske tvrtke koju čine njegova majka Mirjana, otac Marin i stariji brat Ivan, zajedno s njim i njegovom suprugom Antom.

Nastavljaju tradiciju svojih predaka, uzgajajući 500 maslina i brinući se o 180 košnica u Kučinama i na otoku Šolti.

Proizvode hladno prešan maslinov ekstra djevičanski maslac, med i druge pčelinje proizvode. U podnožju planine Mosor imaju staju s 30 grla stoke, krava i teladi. Autohtone sorte smokava Poljarica, Bilica i Mletkinje rastu na kučinskom polju zajedno s sezonskim povrćem.

"Poljoprivreda je tvornica na otvorenom", rekao je Roguljić. "Zato se bavimo s nekoliko djelatnosti. Nikad ne znate kad će neka od njih propasti. Ako masline ne urode godinu dana, imamo pčelinje proizvode i obrnuto. Naravno, najbolje je kad sve uspije."

Službeno školovani agronom, Roguljić također priprema soparnik, tradicionalnu slasticu.

"Obitelji moje majke i oca proizvode soparnik od pamtivijeka", rekao je Roguljić. "Želja da sačuvamo tradiciju potaknula nas je da nastavimo putem naših predaka i spasimo stare recepte i metode proizvodnje od zaborava."

Vidi također: Ikonični libanonski doručak dobio UNESCO-ovo priznanje

Soparnik, koji se naziva i Uljenak ili Zeljanik, tradicionalno je jelo podrijetlom iz zaleđa Splita. Ovo jednostavno jelo pripremalo se od sastojaka koji su bili dostupni gotovo svakom kućanstvu: pšeničnog brašna, crvenog luka, maslinovog ulja i češnjaka.

Tijesto se umijesi od pšeničnog brašna i razvalja na sinijama, okruglim stolovima. Nadjev se priprema od blitve, koju se pere, sitno sjeckaju i soli kako bi omekšala. Dodaje se tanko narezani crveni luk, a zatim se rukom istisne višak tekućine kako ne bi bio previše mokar. Na kraju se dodaje maslinovo ulje.

Nadjev se razmazuje preko jedne razvučene kore i prekriva drugom. Tijesto se razvuče drvenim valjkom. Pita se peče na peći i prekriva žarom. Kada je pita gotova, premazuje se uljem i češnjakom.

U prošlosti se soparnik pripremao samo na dane posta. Međutim, od uvrštenja na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, postao je neizostavan na svakom dalmatinskom festivalu.

Iako su neki proizvođači hrane počeli masovno proizvoditi tu slasticu, obitelj Roguljić i dalje se drži tradicionalnog recepta i metode pripreme.

"Suština dobrog soparnika je u visokokvalitetnoj, prirodno uzgojenoj blitvi i ekstradjevičanskom maslinovom ulju", rekao je.

Najčešći način pripreme je poljički, slani. Međutim, postoje i dvije slatke verzije jela pod nazivima kučinski i žrnovački. Metoda pripreme je ista do završne faze, kada se dodaju mljevene orahe i grožđice pomiješane s maslinovim uljem. Za razliku od žrnovačkog, zaslađuje se šećerom i nasjeckanim bademima ili orasima.

"Primili smo rekordnu količinu narudžbi i one i dalje pristižu", rekao je Ivan Roguljić. Svježe pečena soparnika, maslinovo ulje, med i pčelinji proizvodi dostavljaju se na kućne adrese poznatih kupaca, a njihov broj raste.

Tradicionalni uskrsni stol u Hrvatskoj ne podnosi mnogo eksperimenata: za doručak se obično poslužuju pinca, kuglof, kuhana šunka, hren, mladi luk i kuhana jaja.

Za ručak se obično priprema pečeno jelo: teleći kare s krumpirom, rjeđe perad, svinjetina ili odresci, a najčešće mlado pečeno janje s mladim lukom i mladim krumpirom.

Nedavno imenovana veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, Nathalie Rayes, također nije mogla odoljeti tradicionalnom jelu tijekom nedavnog posjeta Slunju, u blizini Plitvičkih jezera u Lici. Naručila je ovu tradicionalnu deliciju u poznatom restoranu, koja je poslužena s neizostavnim mladim lukom.

"Mnogi od vas predložili su da probam janjetinu. I probala sam, ovdje u Slunju, i bila je apsolutno ukusna. Nije ni čudo što je toliko popularna", napisala je na društvenoj mreži X uz video u kojem prvi put kuša janjetinu.

Prema nedavnim istraživanjima, većina Hrvata namjerava potrošiti od 50 do 70 eura na pripremu uskrsnog ručka, što je 20 posto manje nego prošle godine. Međutim, maslinovo ulje, soparnik i janjetina nisu među sastojcima na kojima planiraju štedjeti.

---