Debljina djece u Španjolskoj u porastu dok opada pridržavanje mediteranske prehrane
Izvješće organizacije Save the Children ističe krizu pretilosti djece u Španjolskoj i brz opadak mediteranske prehrane. Dobrotvorna organizacija poziva vladu na hitno djelovanje.
Save the Children, međunarodna nevladina organizacija, izdala je oštro upozorenje o budućnosti mediteranske prehrane i načina života, navodeći kao značajne pokretače njezina pada socioekonomsku nejednakost i pandemiju bolesti COVID-19.
"Zemlje Mediterana prešle su od prehrane koja je bila jedna od najzdravijih na svijetu na prehranu u kojoj su slatkiši, brza hrana i slatka pića istisnuli voće, povrće, maslinovo ulje i ribu", navodi se u izvješću od 64 stranice objavljenom prošlog mjeseca.
Autori izvješća izračunali su da Španjolska sada ima jednu od najviših stopa pretilosti djece u Europi, a nadmašuju je samo Cipar, pri čemu je gotovo 20 posto djece u dobi od sedam do osam godina klinički pretilo. To je znatno više od europskog prosjeka od približno 12,5 posto.
Vidi također: Novi zakon na Siciliji štiti i promiče mediteransku prehranuKao važan dio svog istraživanja, organizacija je provela novu anketu koristeći kriterije Nacionalne zdravstvene ankete Španjolske (ENSE) iz 2017. kako bi utvrdila opseg utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na ovo područje.
Njihova analiza rezultata pokazala je da je prije pandemije razina prekomjerne težine kod španjolske djece polako počela opadati u skladu s razinama u drugim mediteranskim zemljama poput Grčke i Portugala.
Međutim, pandemija, sa svojim posljedičnim ograničenjima kretanja u kombinaciji sa zatvaranjem škola i sportskih objekata, uzrokovala je preokret tog pozitivnog trenda s porastom prekomjerne težine od 0,9 posto među maloljetnicima do rujna 2021. godine.
Autori su upozorili da ovo povećanje može biti čak i podcijenjeno, s obzirom na to da su pandemijska ograničenja dovela i do dramatičnog smanjenja broja rutinskih pedijatrijskih pregleda na kojima se bilježe detaljnije i točnije informacije.
Iako je pandemija očito utjecala na aktivnost, prehranu i financije cjelokupnog stanovništva, ona objašnjava samo izolirani dio problema.
Životni stil i prehrambene navike mediteranskih maslinarskih regija doživjele su iznimno značajne promjene u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, s uvođenjem brze hrane, konzumacijom velikih količina crvenog mesa i drugim štetnim navikama.
Posljednjih godina taj se trend ubrzao. Na primjer, prosječna potrošnja ribe i morskih plodova u Španjolskoj smanjila se za otprilike 30 posto između 2000. i 2019. godine. Sve veća popularnost gaziranih pića također je promijenila prehrambeni profil stanovništva.
Prema studiji ANIBES iz 2019. godine, prosječni unos energije stanovništva Španjolske iznosio je 1810 kilokalorija dnevno, od čega je 12 posto dolazilo iz napitaka.
Međutim, druge populacijske skupine iz Francuske i Italije pokazale su niži udio energije koju osiguravaju napitci (8 posto, odnosno 6 posto). Osim toga, kod odraslih se dogodio značajan pomak prema većoj potrošnji piva umjesto tradicionalnijeg crnog vina.
Vidi također: Zdravstvene vijestiCatalina Perazzo, direktorica za društveno i političko zagovaranje organizacije Save the Children, izjavila je da su "djeca u Švedskoj [sada] najbliža mediteranskoj prehrani u Europi."
Iako je ovaj fenomen raširen, posebno je zastupljen među kućanstvima s nižim prihodima. Podaci iz ENSE-a iz 2017. otkrili su da su djeca nekvalificiranih radnika tri puta sklonija pretilosti od djece roditelja na rukovodećim položajima.
Ovo najnovije izvješće pružilo je značajnije uvide u temeljne uzroke ove nejednakosti analizom kvalitete prehrane, tjelesne aktivnosti, sna i vremena provedenog pred ekranima.
Istraživači su utvrdili da je socioekonomski status najznačajniji čimbenik u svim tim područjima, a osobito onima koja se odnose na tjelesnu aktivnost.
Više od 71 posto kućanstava s visokim prihodima navodno se redovito bavi tjelesnom aktivnošću ili sportom, u usporedbi s 41 posto kućanstava s niskim prihodima.
S druge strane, dok se za 46 posto djece iz kućanstava s niskim prihodima navodi da provode više od pet sati dnevno pred ekranom, podaci za kućanstva s visokim prihodima pokazuju da gotovo 80 posto djece na taj način provodi manje od sat vremena dnevno.
Sličan odnos pronađen je i u prehrambenim navikama, pri čemu 18 posto djece iz kućanstava s niskim prihodima svakodnevno konzumira slastice, 5 posto svakodnevno konzumira gazirana pića, a 2 posto svakodnevno jede brzu hranu.
Odgovarajući podaci za kućanstva s visokim prihodima bili su 10 posto, 0 posto i 0 posto, redom.
Autori su zaključili da su "u kućanstvima s nižim prihodima smanjene mogućnosti pristupa hrani potrebnoj za uravnoteženu prehranu [i] plaćanja izvannastavnih ili nesjedilačkih aktivnosti u slobodno vrijeme".
Kao rezultat toga, navode, potrebna je hitna vladina akcija na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se preokrenuli ovi trendovi i osiguralo zdravlje i dobrobit djece diljem zemlje.