Studija otkriva uvide u utjecaj masnoća maslinovog ulja na ključne stanične strukture
Studija je otkrila da su crvi koji su konzumirali oleinsku kiselinu živjeli duže od crva koji su jeli standardnu prehranu. Da bi se utvrdilo odnose li se ovi nalazi na ljude, potrebno je više istraživanja.
Nova studija koju su objavili istraživači sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta Stanford pronašla je dokaze koji povezuju konzumaciju najzastupljenijeg masnog spoja maslinovog ulja s dugovječnošću crva.
"Naše je zanimanje poteklo iz istraživanja starenja", izjavila je glavna istraživačica Katharina Papsdorf za Olive Oil Times. "Želimo razumjeti što potiče starenje i kako ga možemo regulirati."
Otkrili smo da konzumacija oleinske kiseline povećava broj lipidnih kapljica. Kada crva hranimo oleinskom kiselinom, smanjuje se oksidacija lipida. Općenito, oksidacija lipida šteti životnom vijeku i povećava se s godinama.
Budući da je dobro poznato da su prehrane bogate maslinovim uljem i orašastim plodovima, poput mediteranske prehrane, povezane s populacijama koje žive dulje, Papsdorf je željela proučiti stanične mehanizme koji stoje iza te veze kako bi se utvrdio odnos između vrste masti i dugovječnosti.
Studija se temeljila na prethodnim istraživanjima koja su otkrila da crvi s više mononezasićenih masnih kiselina (bilo stečenih samoprodukcijom ili prehranom) žive dulje od crva bez njih, pri čemu je najjači učinak zabilježen kod masne kiseline oleinske. Oko 70 posto ukupnog udjela masti u maslinovom ulju čini oleinska kiselina.
Vidi također: Novosti o istraživanjima maslinovog uljaPapsdorf i tim genetičkih istraživača otkrili su da crvi hranjeni prehranom bogatom oleinskom kiselinom žive 33 posto duže od crva hranjenih standardnom prehranom.
Također su primijetili da je konzumacija oleinske kiseline povećala broj peroksisoma i lipidnih kapljica u crijevima crva. Količina obje organele – "organa" stanice – veća je kod mlađih životinja i prirodno se smanjuje s vremenom.
Kapljice lipida, koje pohranjuju masnoće, pokazale su se prediktivnim čimbenikom dugovječnosti. Kapljice štite od oštećenja uzrokovanih oksidacijom lipida, što može dovesti do smrti stanice.
Oleinska kiselina
Oleinska kiselina je istaknuta mononezasićena masna kiselina koja se obilno nalazi u maslinovom ulju, što je čini ključnom komponentom njegovog nutritivnog profila. Poznata po svojim potencijalnim zdravstvenim prednostima, oleinska kiselina povezuje se s poticanjem kardiovaskularnog zdravlja snižavanjem razine LDL kolesterola i smanjenjem upale u tijelu. Njezino prisustvo u maslinovom ulju doprinosi reputaciji ulja kao zdravog izbora, osobito u kontekstu mediteranske prehrane.
Međutim, odnos između dugovječnosti i peroksisoma, koji imaju niz funkcija povezanih sa sintezom i razgradnjom lipida te detoksikacijom reaktivnih kisikovih vrsta, uvelike je nepoznat.
"Otkrili smo da konzumacija oleinske kiseline povećava broj lipidnih kapljica", rekla je Papsdorf. "Kada crva hranimo oleinskom kiselinom, oksidacija lipida je smanjena. A općenito, oksidacija lipida je loša za životni vijek i povećava se s dobi."
Dodala je da je broj lipidnih kapljica u pojedinačnim crvima omogućio istraživačima da predvide životinjin vijek trajanja; crvi s više lipidnih kapljica živjeli su dulje od onih s manje.
Za studiju je Papsdorf koristila populaciju genetski identičnih Caenorhabditis elegan, vrste okruglog crva kratkog vijeka, koji su živjeli na istom pladnju i u istom kontroliranom okruženju.
Rekla je da su crvci omogućili istraživačima praćenje molekularnih promjena koje su se dogodile s promjenom prehrane kako bi se utvrdilo kako te promjene utječu na životni vijek.
"U dva trenutka njihovog života razdvojila sam ih na populacije s velikim i malim brojem masnih kapljica", rekla je Papsdorf. "Uočila sam da su oni koji su imali više masnih kapljica živjeli znatno dulje. Dakle, postoji nešto korisno u pohrani više masnoće u crijevima."
Međutim, dodala je da je za razloge zbog kojih je povećani broj lipidnih kapljica rezultirao dužim životnim vijekom potrebno daljnje istraživanje. Papsdorf je postavila hipotezu da one mogu služiti kao energetski rezervoari ili biti korisne za hvatanje štetnih molekula.
Ovi najnoviji nalazi unose dodatnu nijansu u razumijevanje odnosa masnih kiselina i zdravlja. Prethodna istraživanja pokazuju da masne kapljice mogu biti štetne, ovisno o tome gdje se razvijaju.
Na primjer, nakupljanje lipidnih kapljica u mozgu povezano je s Alzheimerovom bolešću, dok je nakupljanje u mišićnom tkivu također povezano s pretilosti.
"Možda postoji nešto u vezi s tkivom ili organom u kojem se nalaze lipidne kapljice što ih čini korisnima u nekim slučajevima, a štetnima u drugima, ali još ne znamo zašto", rekla je Papsdorf.
Anne Brunet, profesorica genetike na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford i glavna autorica studije, izjavila je za novinski centar sveučilišta da "još uvijek treba provesti mnogo istraživanja kako bi se saznalo odnose li se ovi nalazi na ljude i na koji način".