Mediteranska prehrana učinkovitija u prevenciji pretilosti od drugih dijeta, pokazalo je istraživanje
Pregled literature pokazao je da druželjubivost mediteranske prehrane i njezin naglasak na konzumaciji zdravih masti pomažu da bude učinkovitija od prehrana s niskim udjelom masti.
Opsežan pregled akademskih istraživanja bacio je novo svjetlo na značajnu ulogu mediteranske prehrane u prevenciji pretilosti.
Prema autorima studije objavljene u časopisu Experimental Gerontology, značajan broj ispitivanja, opažačkih studija i meta-analiza pokazao je veću redukciju tjelesne težine i indeksa tjelesne mase (BMI) u usporedbi s rezultatima postignutima usvajanjem drugih dijeta.
Osobe koje se pridržavaju mediteranske prehrane obično gube na težini tijekom dugog vremenskog razdoblja. Nadalje, pokazuju da pridržavanje mediteranske prehrane obično sprječava pretilost ili prekomjernu tjelesnu težinu.
Istraživači vjeruju da bi druge smjernice o prehrani mogle zanemariti neke od najutjecajnijih karakteristika mediteranske prehrane.
"Većinu vremena, kada govorimo o prehrani i prehrambenim navikama, skloni smo usredotočiti se na vrlo specifične aspekte, kao što su kalorije u određenoj namirnici", izjavila je za Olive Oil Times Ligia J. Dominguez, profesorica na Medicinskom i kirurškom fakultetu Sveučilišta u Enni i koautorica studije.
Pogledajte i: Zdravstvene vijesti"Mediteranska prehrana nas uči da zdrava prehrana podrazumijeva mnogo više od samog sadržaja hrane", dodala je. "Mediteranska prehrana podrazumijeva ne samo hranu, već i mediteranski stil života."
"Jedan od njegovih glavnih aspekata je druženje, što je ključan dio mediteranske prehrane", nastavila je Dominguez. "To znači zajedničko jelo, zajedničko kuhanje i dodavanje snažnog društvenog konteksta samom obroku, što se također može prevesti u manje jedenja i odabir kvalitetne hrane."
Prema istraživačici, studije pokazuju kako tjelesna aktivnost povezana s mediteranskom prehranom i društveni aspekti jedenja dodaju sloj pozitivnosti koji ima značajan utjecaj na pacijente.
"Mediteranski način života predstavlja višedimenzionalan pristup, protuotrov za mnoge najčešće okidače prekomjernog jedenja, kao što su emocionalne praznine ili specifične patologije", rekla je Dominguez.
"Unatoč tome, istraživanje masti, soli, kalorija i mnogih drugih sastojaka hrane, naravno, ključno je za razumijevanje prehrane", dodala je. "Na temelju takvih istraživanja, prehrambeni smjernice diljem svijeta predlagale su i još uvijek predlažu prehranu s niskim udjelom masti, budući da takve dijete smanjuju konzumaciju masti, koje su bogate kalorijama."
"Međutim, desetljećima nakon provedbe takvih smjernica, nema naznaka da se pandemija pretilosti suzbija", nastavila je Dominguez.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, više od milijardu ljudi je pretilo, što je trostruki porast u posljednjih 40 godina.
Godine 2016. oko 13 posto odraslog stanovništva na svijetu bilo je pretilo, stanje povezano s mnogim bolestima. Pretilost se smatra jednim od najrelevantnijih globalnih problema javnog zdravlja.
"Ovaj trend trebao bi nam reći da smjernice temeljene na prehrani s niskim udjelom masti ne funkcioniraju", rekla je Dominguez. "Ljudi diljem svijeta ne pokazuju nikakvo pridržavanje takvih strogih preporuka."
"Bilo da se radi o prehrani s niskim udjelom masti ili o prehrani koja isključuje ugljikohidrate, većina ljudi koji pokušavaju slijediti takve stroge prehrambene režime odustaje nakon kratkog vremena", dodala je.
Prema Dominguez, kada se rezultati prehrane razmatraju na dulje razdoblje, studije pokazuju kako se razlike između prehrane s niskim udjelom masti i one s niskim udjelom ugljikohidrata znatno smanjuju.
Nakon početnog uspjeha u gubitku tjelesne težine, većina pacijenata takvih prehrambenih režima vraća se prethodnim prehrambenim navikama.
"Ponekad čak postanu žrtve jatrogenog efekta kada odustanu od prehrambenog režima, pa na kraju jedu puno više nego prije", rekla je Dominguez.
"Istraživanja i dugoročne studije pokazale su da je postotak pacijenata koji odustaju od dijeta s niskim udjelom masti i dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata sličan", dodala je.
Istraživanja pokazuju da bi drugačiji pristup mogao donijeti drugačije rezultate.
"Zdravi obrazac prehrane koji je ujedno i ukusan te temeljen na svježim namirnicama strogo povezanima s lokalnim područjem, poput mediteranske prehrane, puno je privlačniji ljudima", rekla je Dominguez.
Prema istraživačici, jedan od razloga zbog kojih su mnogi nutricionisti mogli zanemariti mediteransku prehranu jest njezin neregulirani udio masti.
"Većina prehrambenih preporuka diljem svijeta određuje maksimalno prihvatljivi udio kalorija iz masti na oko 30 posto", rekla je Dominguez. "Mediteranska prehrana kreće se između 35 i 45 posto."
Naglasila je da je taj viši postotak preporučene konzumacije masti vjerojatno utjecao na globalno prihvaćanje mediteranske prehrane za mršavljenje.
"Ipak, sve studije koje smo istražile – meta-analize, randomizirana ispitivanja ili čak opservacijske studije – sve procjenjuju da mediteranska prehrana ne izaziva nikakvo povećanje tjelesne težine", rekla je Dominguez.
"Štoviše, sve te studije pokazuju da ljudi koji se pridržavaju mediteranske prehrane imaju tendenciju gubiti na težini tijekom dugog vremenskog razdoblja", dodala je. "Nadalje, pokazuju da pridržavanje mediteranske prehrane obično sprječava da osoba postane pretila ili gojazna."
Kao rezultat toga, Dominguez smatra da je važnije usredotočiti se na to koje se vrste masti konzumiraju u prehrani, a ne na to koliko se masti konzumira.
"Nisu sve masti iste", rekla je Dominguez. "Ekstra djevičansko maslinovo ulje i njegova jedinstvena svojstva igraju ključnu ulogu jer imaju vrlo blagotvoran učinak zahvaljujući mononezasićenoj oleinskoj kiselini i drugim ključnim sastojcima poput polifenola."
Međutim, dodala je da raste svijest o zdravstvenim učincima različitih vrsta masti u područjima prehrane i mršavljenja.
"Sve se više fokus pomiče s cilja brzog gubitka kilograma na ideju uspostavljanja zdravog obrasca prehrane, gdje gubitak težine može biti postignut tijekom dužeg vremenskog razdoblja", rekla je Dominguez.
"Ipak, ključ uspjeha takvog inovativnog pristupa pokazalo se da je predlaganje pacijentima zanimljivijeg i zadovoljavajućeg prehrambenog obrasca, osmišljenog za poticanje pridržavanja prehrane i postizanje rezultata", zaključila je.