Istraživači razmatraju prednosti mediteranske prehrane za smanjenje pretilosti
Nakon opsežnog pregleda znanstvene literature, istraživači su otkrili da pridržavanje mediteranske prehrane donosi brojne koristi za pretile osobe i one s rizikom od pretilosti.
Neka od najčešćih stanja uzrokovanih pretilosti mogu se ublažiti ili spriječiti usvajanjem mediteranske prehrane, pokazala je nova meta-studija.
Istraživači su proveli sveobuhvatan pregled trenutačne znanstvene literature. Otkrili su da pridržavanje mediteranske prehrane može donijeti brojne koristi osobama s pretilosti i onima pod rizikom od pretilosti.
Autori meta-studije, objavljene u časopisu Current Obesity Reports, naveli su da su hipertenzija, dijabetes melitus tipa 2, nekoliko vrsta raka ili dislipidemija, neravnoteža lipida koja često prethodi kardiovaskularnim bolestima, među mnogim bolestima koje se često dijagnosticiraju kod pretilih osoba.
Vidi također: Zdravstvene vijestiPregledom trenutačne znanstvene literature autori su otkrili da usvajanje mediteranske prehrane može smanjiti oksidativni stres, upalu, trombozu i endotelnu disfunkciju.
Slijedjenje prehrane također je povezano s gubitkom tjelesne težine, moduliranjem crijevnog mikrobioma te poboljšanjem lipidnog profila, imunološkog sustava i osjetljivosti na inzulin.
Ograničavanjem upale i reguliranjem kolesterola, mediteranska prehrana također se pokazala praktičnim korakom u prevenciji raka i smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 650 milijuna odraslih bilo je pretilo 2016. godine. Procjenjuje se da bolesti povezane s pretilosti ubijaju više ljudi nego one povezane s pothranjenosti u većini zemalja. Osim toga, podaci SZO-a pokazuju da je 39 milijuna djece mlađe od pet godina pretilo ili im je prekomjerna tjelesna težina, što je dvostruko više u odnosu na 1980. godinu.
Istraživači su mediteransku prehranu opisali kao prehranu koju odlikuje "visoka konzumacija povrća, voća, orašastih plodova, žitarica, cjelovitih žitarica i ekstradjevičanskog maslinovog ulja, kao i umjerena konzumacija ribe i peradi te ograničen unos slastica, crvenog mesa i mliječnih proizvoda."
U meta-analizi istraživači su analizirali dokazane učinke pridržavanja mediteranske prehrane na najčešće stanja povezana s pretilosti.
Otkrili su da mediteranska prehrana nije povezana s dobivanjem na težini, čak i bez energetskih ograničenja. Mediteranska prehrana s visokim udjelom masti i neograničenim brojem kalorija također je dugoročno povezana s malim promjenama u težini i manjom središnjom adipozitetom u usporedbi s prehranom niskog udjela masti.
"Mediteranska prehrana ima potencijal smanjiti trbušnu masnoću, posebice metabolički štetnu visceralnu masnoću, neovisno o gubitku težine, te se može preporučiti kao zdrav izbor prehrane osobama s pretilosti i prekomjernom tjelesnom težinom, osobito onima pod rizikom od kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti", napisali su istraživači.
"Mediteranska prehrana može biti učinkovitija u južnoeuropskim populacijama zbog bolje dostupnosti određenih prehrambenih proizvoda, kao i kulturnih i drugih čimbenika", dodali su.
Još jedan ključan zdravstveni čimbenik mediteranske prehrane je sastav njezinih polifenola.
Prema istraživačima, "biljne komponente mediteranske prehrane sadrže polifenole za koje je dokazano da smanjuju inzulinsku rezistenciju i poboljšavaju kardiometaboličke čimbenike rizika."
"Osim toga, maslinovo ulje i umjerena konzumacija alkohola (posebno crnog vina) također doprinose dobrobitima mediteranske prehrane putem svog sadržaja polifenola", dodali su.
Rezultati meta-studije vjerojatno će biti proglašeni dobrim vijestima u borbi protiv globalne pandemije pretilosti. Pretilost je povezana s visokim rizikom od morbiditeta i mortaliteta od različitih nezaraznih bolesti.
"Zanimljivo je da se negativni učinci pretilosti djelomično poništavaju značajnim gubitkom tjelesne težine", napisali su istraživači. "Sastav mediteranske prehrane povezan je s izvrsnim učinkom u smanjenju dislipidemije."
"Osim toga, [prehrana] pozitivno modulira crijevnu mikrobiotu i imunološki sustav, značajno smanjujući medijatore upale, zajedničku osnovu za mnoge poremećaje povezane s pretilosti", zaključili su. "Mediteranska prehrana najzdraviji je prehrambeni obrazac dostupan za prevenciju nekoliko nezaraznih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2."