Vatikanska konferencija istražuje renesansu mediteranske prehrane u 21. stoljeću
Stručnjaci su se 14. veljače sastali u Papinskoj akademiji znanosti u Vatikanu kako bi pokrenuli raspravu o prehrambenim vrijednostima te ulozi i značaju mediteranske prehrane.
Govornici i gosti iz širokog spektra područja, uključujući znanstvenu zajednicu, medije, politiku i obrazovanje, sastali su se 14. veljače u Papinskoj akademiji znanosti u Vatikanu kako bi pokrenuli raspravu i raspravili 'Vrijednosti hrane' u kontekstu trenutačne uloge i značaja mediteranske prehrane.
Vidi također: Program konferencije "Vrijednosti hrane"Tradicionalna mediteranska prehrana (MedDiet) i način života sada se smatraju jednim od najzdravijih obrazaca prehrane i života. Ipak, kronične bolesti i pretilost su u porastu u društvima gdje troškovi i percipirana vrijednost hrane padaju uslijed sve veće dostupnosti i industrijalizacije.
Vrijednost prehrambenih tradicija poput MedDieta napokon se shvaća, a u toj renesansi leži prilika da se ponovno probudi odnos ljudi prema onome što jedu, prema okolišu u kojem žive i da se poboljša njihovo zdravlje, kako je izraženo u uvodu Paola Pasqualija i monsignora Marcela Sàncheza Sorondo, koji su istaknuli kako pridržavanje mediteranske prehrane jača korisnu vezu između kvalitete hrane, kulturnih tradicija, zdravlja, dobrobiti i održivosti.
Zapravo, prehrambeni obrasci na razini populacija također imaju velik utjecaj na svaki aspekt planetarnog zdravlja, od klime do bioraznolikosti, rekao je predsjednik inicijative The True Health Initiative David L. Katz. "Argument će biti da možemo uzvratiti ljubav hrani koja voli naše zdravlje i planet."
Među najnovijim istraživanjima, "krovni pregled" (umbrella review) koji je proveo Francesco Sofi s Sveučilišta u Firenci i Sveučilišne bolnice Careggi procijenio je korisnu povezanost između MedDieta i 34 različita zdravstvena ishoda, na temelju 12 meta-analiza opservacijskih studija i 14 meta-analiza randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT), za ukupnu populaciju od više od 12.700.000 ispitanika. "Rezultati su pokazali da MedDiet ima utjecaj na kronične bolesti i ukupnu smrtnost", potvrdio je Sofi.
"Štoviše, meta-analize randomiziranih kliničkih ispitivanja (RCT) pokazale su da su ispitanici raspoređeni u mediteransku prehranu imali, u usporedbi s ispitanicima koji su slijedili kontrolnu prehranu, bolje antropometrijske, metaboličke i upalne parametre rizika."
U tom smislu, pokazalo se da polifenoli i omega-3 masne kiseline djeluju protuupalno putem više mehanizama djelovanja, kako je pokazao Francesco Visioli s Odsjeka za molekularnu medicinu Sveučilišta u Padovi. Istaknuo je korisno djelovanje mikronutrijenata kao što su vitamini, minerali, polifenoli i esencijalne masne kiseline sadržani u ekstradjevičanskom maslinovom ulju, koje nije ograničeno samo na njihovu antioksidativnu aktivnost, već je povezano i s raznim, često međusobno povezanim mehanizmima.
Stefano Benedettelli s Odsjeka za poljoprivrednu proizvodnju i znanosti o okolišu Sveučilišta u Firenci skrenuo je pozornost na drevne vrste pšenice, koje imaju zdraviji i bolji nutritivni profil od moderne pšenice, pružajući više vitamina, minerala i nutraceutskih spojeva, te na organsku proizvodnju.
"Mediteranska prehrana potiče održivu poljoprivredu, doprinosi promicanju lokalne proizvodnje i potrošnje te čuva krajolike kao izvanredan resurs održivog razvoja", rekla je Antonia Trichopoulou iz Grčke zaklade za zdravlje i Centra za suradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom za prehranu i zdravlje Medicinskog fakulteta u Ateni. Mediteranska prehrana prepoznata je od strane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) kao primjer održive prehrane u kojoj su prehrana, bioraznolikost, lokalna proizvodnja hrane i lokalna kultura usko povezani.
Što se tiče prehrambene tradicije i kulturnog naslijeđa, chef i vlasnik Locande Locatelli u Londonu, Giorgio Locatelli, istaknuo je vrijednost druženja uz hranu i koristi koje to donosi dobrobiti. "Mediteranska prehrana ne odnosi se samo na hranu i okoliš, već i na okolnosti i okruženje u kojima se hrana konzumira. Naše blagostanje može biti pod utjecajem načina na koji jedemo", istaknuo je, naglašavajući "faktor dobrog osjećaja" ovog prehrambenog obrasca.
Zatim je inicijativu Menus of Change predstavio Greg Drescher, potpredsjednik za strateške inicijative i vodstvo u industriji na Kulinarskom institutu Amerike. Osmišljena je kako bi integrirala znanstvene dokaze o optimalno zdravim prehrambenim izborima i ekološkoj održivosti, zajedno s kulinarskim i poslovnim uvidima.
Profesor i znanstvenik za osjetila sa Sveučilišta Davis u Kaliforniji, Jean-Xavier Guinard, predložio je osjetilne strategije za promjene u prehrani u sklopu Istraživačke inicijative za zdrave okuse (Healthy Flavors Research Initiative). Izrađene u suradnji s Kulinarskim institutom Amerike i službom za prehranu Sveučilišta Davis, razvijene su osjetilne pretrage i kulinarske strategije za zdravije recepte s nekompromisnom osjetilnom privlačnošću.
Sara Baer-Sinnott, predsjednica organizacije Oldways, koja ima za cilj poboljšati javno zdravlje promicanjem kulturnih prehrambenih tradicija i načina života, ukazala je na široki globalni konsenzus među stručnjacima iz različitih područja o osnovama prehrane koje pogoduju i ljudskom i planetarnom blagostanju. "Kako saznajemo da su glavni potrošački trendovi za 2017. godinu autentičnost i zdrav život, postoji veliki potencijal za promjenu kroz renesansu MedDieta u nadolazećim godinama."
Kako bi se to postiglo, postoji hitna potreba za novim pristupom, osobito u pogledu obrazovanja i komunikacije o prehrani i nutricionizmu, prema riječima Daniele Del Rio s Odjela za hranu i lijekove Sveučilišta u Parmi i Globalnog centra za prehranu i zdravlje NNEdProa u inovacijskom centru St John's u Cambridgeu.
Osnovna i primijenjena istraživanja u području prehrane i nutricionizma trebala bi biti podvrgnuta rigoroznijoj kontroli kvalitete, kao što je slučaj u medicinskim i farmaceutskim istraživanjima, rekao je Del Rio. Potrebno je više ulaganja u obrazovanje o hrani i prehrani utemeljeno na dokazima, koje pruža visokokvalitetno znanje i vještine o hrani i prehrani, s prioritetom za djecu. A znatno bolja briga o komunikaciji prehrambenih preporuka, kao i prijenos znanja temeljen na novim otkrićima i najnovijim dokazima, temeljni je korak kako bi se stanovništvo više osvijestilo o nevjerojatnom utjecaju njihovih prehrambenih izbora na njihovo osobno zdravlje.
"Transformacija prehrambenih sustava nameće se kao značajan prostor za rješenja koji je jedinstven po svojoj sposobnosti da potakne promjenu, od pojedinca do globalne razine", istaknuo je Fabrice DeClerck, znanstveni direktor Zaklade EAT i Stockholmskog centra za otpornost te viši znanstvenik u organizaciji Bioversity International iz Rima. "Globalni održivi razvoj ostvariv je putem hrane, a ova će se transformacija postići samo sustavnim, društvenim odmakom od uobičajenog poslovanja prema inovativnoj i koordiniranoj akciji oko načina na koji se hrana proizvodi i konzumira. Ova je transformacija, iako izazovna, moguća", dodao je.
"Potrebno je imati prosvjetljeniji pogled na potencijalnu štetu koja proizlazi iz modernih metoda prerade hrane i bolje razumijevanje prednosti pridavanja veće vrijednosti onome što i kako jedemo", potvrdio je liječnik i autor Simon Poole.
"Oni od nas koji imaju privilegiju razumjeti hitnu potrebu za novom paradigmom u pitanjima prehrane i načina života imaju dužnost širiti ovu poruku."
Poole je smatrao da se mnogo toga može naučiti iz načina na koji je klimatske promjene postao politički imperativ, i to dosad zbog pritiska znanstvene zajednice i promicanja potrebe za promjenom. "Potrebna je hitna renesansa vrijednosti koju pridajemo hrani kako bismo preokrenuli rastuću zdravstvenu krizu u mnogim dijelovima svijeta", zaključio je.