Dalmatinski par dijeli nagrađivanu Oblicu sa svijetom

Martina Radovčić i Marko Murtić osnovali su svoju maslinik prije osam godina. Počevši s naglaskom na lokalne sorte, par se nada pokazati svijetu okus Dalmacije.

Poduzetni hrvatski par Martina Radovčić i Marko Murtić bili su prvi u Dalmaciji koji su ove godine ubrali i preradili svoje masline.

Vlasnik Mate Ivas otvorio je vrata svoje mljekare u Pakoštanama poslijepodne 1. listopada.

Ne vidim svrhu nuditi turistima sorte koje nisu lokalne. – Martina Radovčić i Marko Murtić, suvlasnici, NU

"Masline su još bile zelene, ali sve zdrave, bez probušena ili oštećenja", rekao je Ivas, koji također pruža prijevozne usluge maslinarima.

Svake večeri tijekom šestodnevne berbe dolazio je sa svojim kamionom u maslinike Radovčić i Murtić, preuzimao kutije s ubranom maslinom i odmah ih preradio.

Vidi također: Profili proizvođača

"Beremo ručno u mreže, bez mehaničkih berača, pa plodovi u mlinu izgledaju savršeno", rekla je Radovčić. "Nemaju oštećenja koja nastaju ako se beru mehaničkim beračima, padajući na tlo s velike visine i pri tome oštećujući se i oksidirajući."

Berba se odvija u veseloj atmosferi jer uz vlasnike masline sudjeluju i rodbina i prijatelji. Razgovaraju, šale se, pa čak i pjevaju, ali svatko pojedinačno želi postići najbolji mogući rezultat – ubrati što je više moguće maslina.

"U šest dana ubrali smo oko 3,5 tona plodova i dobili 420 litara ulja", rekao je Murtić. To je dobar rezultat za ovu turbulentnu sezonu masline.

Klimatološke katastrofe desetkovale su urode maslina duž cijele jadranske obale, od Savudrije u Istri do Prevlake na krajnjem jugu Dalmacije.

Bilo je kao da je poremećen klimatski sat; toplo vrijeme stiglo je zimi, a mrazovi u proljeće. Tijekom hladnog vala početkom travnja noćne su temperature pale na –9 °C, oštetivši pupoljke u dolinama i maslinicima na nižim nadmorskim visinama.

Cijelo ljeto također je prošlo bez kiše. Suha vrućina isušila je tlo i krošnje maslina. Nažalost, vrućina je stigla iznenada, tijekom najosjetljivije faze vegetacije – cvatnje i oprašivanja.

Od malog broja plodova koji su preživjeli i ekstremnu hladnoću i vrućinu, mnogi su se "odlepili" i otpali. U maslinicima se pojavila i lokalna štetočina masline, poznata kao bušač.

Kao rezultat toga, procjenjuje se da je hrvatska berba maslina za dvije trećine manja od očekivane. U nekim će se maslinicima berba uopće ne održati.

Za razliku od mnogih kolega, Radovčića i Murtića poštedjele su najgore klimatske nedaće.

Njihova maslinika nalazi se između Vodica i Pirovca, uz jadransku obalu i na terasastom terenu na visini od oko 80 metara nadmorske visine.

Nije bilo značajnijih oštećenja od hladnog fronta. Dvojica su poljoprivrednika odmah proveli sve potrebne agrotehničke mjere te su na kraju uspjeli zaštititi masline od suše, bolesti i štetnika.

"Suša je bila jaka, pa smo masline folijarno prihranjivali [opskrbljivali stablo vodom i hranjivim tvarima kroz listove] otprilike svaka 15 dana", rekli su Radovčić i Murtić. "Nismo navodnjavali… i s vremenom su otpadali sve veći broj proklijanih plodova."

Olive trees scattered across a grassy landscape with harvesting equipment and storage crates nearby.

Murtić dodaje: "Zaštitili smo mladu stabljiku masline folijarnim prskanjem Oleafillom s dodatkom bora, a zatim Bio-algenom na bazi morskih algi."

Kao i obično, dvojica su poljoprivrednika proveli minimalne intervencije kako bi zaštitili stabla od bolesti i štetnika.

"Prskamo samo jednom protiv masline maslinine," rekao je. "Ove godine nije bilo potrebe za prskanjem protiv masline maslinine mušice, najvećeg štetnika, jer ona ne voli visoke ljetne temperature, a u rujnu nije bilo kišnih dana kada napada plodove."

Kada su u listopadu uslijedile jake kiše, u maslinicima Radovčića i Murtića nije ostalo plodova. Ubrani su i prerađeni na vrijeme, a ulje se skladišti u spremnicima od nehrđajućeg čelika na idealnoj temperaturi.

"Uzgoj maslina posao je za Murtića i mene, ali i velika strast", rekla je Radovčić. "On je arhitekt u Zagrebu, a ja živim i radim u Splitu kao voditeljica logističkih projekata u brodogradnji."

Kaže da je njezina ljubav prema Dalmaciji imala ulogu u odluci da se počne baviti uzgojem maslina.

"Uvijek smo znali da ćemo zajedno stvoriti nešto u Dalmaciji", rekla je Radovčić. Prije osam godina par je kupio 3,5 hektara zemljišta zasađenog maslinama.

"Imamo 160 stabala starih od 30 do 70 godina, koja su sva u punom cvatu", rekla je. Velika većina stabala su Oblica, autohtona sorta pomiješana s nekoliko oprašivača.

"Kupci našeg maslinovog ulja uglavnom su strani turisti", dodala je Radovčić. "Ne vidim svrhu nuditi turistima sorte koje nisu lokalne. Turisti su došli ovamo i platit će koliko god trebaju za lokalni proizvod, za lokalnu deliciju."

"Baš kao što u Istri ili Italiji ne očekujem da mi ponude dalmatinsko vino i dalmatinsko maslinovo ulje, tako i mi vjerujemo da bi se gostima u Dalmaciji trebali nuditi samo originalni, autohtoni proizvodi s ovog područja", dodala je Radovčić.

Oblica je i dalje najzastupljenija sorta u dalmatinskim maslinicima, s više od 2000 godina uzgoja u regiji. Međutim, lokalni maslinari su je nedavno napustili ili ponovno cijepili na sorte Leccino, Pendolino, Coratina i druge talijanske ili čak španjolske sorte.

Masline sorte Oblica dobro podnose hladnoću, udare vjetra i sušu. Ta sorta također manje pati od prirodnog, naizmjeničnog rađanja kod mnogih drugih sorti maslina i manje je osjetljiva na bolest 'peacock eye'.

Olive trees grow among green grass and wildflowers, with stone walls marking the landscape.

Masline sorte Oblica također dobro uspijevaju na siromašnijim i plićim tlima, kao što su u maslinicima Radovčić i Murtić te na sličnim područjima na dalmatinskim otocima i obali.

Osim u Hrvatskoj, masline sorte Oblica uzgajaju se i u susjednom Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini te Sloveniji. Sorta također uspijeva u Kaliforniji, gdje su je doveli hrvatski imigranti. Do 1908. godine masline sorte Oblica stigle su čak i u Japan, prešavši Tihi ocean iz Kalifornije.

Radovčić i Murtić kupili su svoje maslinike u Vrstovici prije osam godina. Zemlja je bila savršeno mjesto za njihovo odmaranje i meditaciju, ali bili su oduševljeni i maslinama.

Odlučili su se posvetiti novom pothvatu – berbi maslina sorte Oblica. Koristeći moderne tehnike, počeli su proizvoditi butično ekstra djevičansko maslinovo ulje.

Stvorili su brend maslinovog ulja jednostavno nazvan NU, za koji su osvojili Srebrnu nagradu na svjetskom natjecanju NYIOOC 2021. godine.

Radovčić i Murtić rekli su da su odabrali ime NU jer je kratko, pamtljivo i dvosmisleno.

Nakon što je berba završena, a ulje sigurno pohranjeno, par planira ponovno prijaviti svoju Oblicu na nadolazeće izdanje NYIOOC-a.

"Očekujemo zlato", rekli su Radovčić i Murtić. "Biti među najboljima na najprestižnijem svjetskom natjecanju naš je cilj i velika želja."

Murtić je dodao: "Sudeći po izgledu plodova i okusu prvog ulja, mislim da će se to i ostvariti."

Ovaj par svoje NU ulje skladišti u spremnicima od nehrđajućeg čelika u kontroliranim uvjetima dok ne dobiju narudžbu od svojih partnera. Tek tada se ulje flašira i šalje na prodaju.

Ovaj je način skuplji i zahtjevniji, ali par inzistira da je nužan.

"Rok trajanja našeg proizvoda na polici je kratak jer imamo prozirno stakleno pakiranje", rekla je Radovčić.

Martina Radovčić

Martina Radovčić

Za razliku od većine drugih koji maslinovo ulje čuvaju u tamnim bocama, njihove boce jasno pokazuju njihov sadržaj. Prozirne staklene boce također su relativno male, slične onima iz starih ljekarni, što čuva okus i svjež miris neokrznutim što je dulje moguće nakon otvaranja.

Paru se sviđa ta posveta starim farmaceutskim bocama jer vjeruju da je maslinovo ulje prirodni lijek za mnoge bolesti.

Kako bi zaštitili svoje maslinovo ulje od oštećenja uzrokovanih toplinom i svjetlom, ne dopuštaju svojim partnerima i distributerima da ulje u svojim skladištima čuvaju u nekontroliranim uvjetima.

Također šalju svojim klijentima male količine koje se prodaju unutar mjesec dana. Na taj način maslinovo ulje zadržava svoju kvalitetu što je dulje moguće u bačvama od nehrđajućeg čelika i stiže do kupca u najkraćem mogućem roku.

Radovčić i Murtić svoj proizvod opisuju kao butik jer je dostupan u ograničenim količinama. Proizvode onoliko boca koliko ih mogu napuniti i ne šire prodaju prema potražnji.

Turisti su dio njihove ciljne skupine potrošača, stoga je ulje pakirano u manje boce od 250 mililitara, što stranim posjetiteljima omogućuje da ulja ponesu sa sobom na letovima.

Trenutačno par prodaje tri različita proizvoda od maslinovog ulja: nefiltrirano ekstra djevičansko maslinovo ulje, filtrirano i ekstra djevičansko maslinovo ulje s čilijem.

"Planiramo proširiti asortiman proizvoda za još dvije ili tri vrste ulja", rekli su Radovčić i Murtić.

U nadolazećim godinama namjeravaju izgraditi mali pogon za preradu, objekt unutar maslinika u kojem će razvijati seriju aromatiziranih ulja koristeći razne aromatične biljke koje prirodno rastu uz masline.

"Naravno, željeli bismo izgraditi prostor za piknik i degustacijsku salu uz objekt kako bismo mogli primati goste i ponuditi im kušanje maslinovog ulja u našem prekrasnom masliniku, koji je prava oaza za opuštanje i uživanje u prirodi", rekli su Radovčić i Murtić.

"Osim toga, planiramo posaditi još maslina jer su dvije trećine našeg zemljišta još uvijek neobrađene", dodali su. "Osim sorte Oblica, zanima nas i druge dalmatinske sorte poput Levantinke ili Drobnice."

"Na kraju bismo Radovčić i Murtić željeli proširiti poslovanje i početi izvoziti svoja maslinova ulja. Prvo, međutim, vjeruju da je za to sektoru potrebna državna potpora.

"Od maslinovog ulja moglo bi se živjeti da država pomogne u njegovoj prodaji izvan Hrvatske", rekli su supružnici. "Zbog nešto više cijene proizvoda, naše je tržište u ostatku svijeta, a ne u Hrvatskoj."

"Za sada prodajemo vrlo dobro turistima koji dolaze u Hrvatsku, ali svi se pitaju zašto se ovo ulje ne može nabaviti u njihovim matičnim zemljama", dodali su. "Kad tražite pomoć od državnih institucija, ni veleposlanstva, ni Ministarstvo vanjskih poslova, ni Hrvatska gospodarska komora nemaju pravu strategiju i plan kako najbolje plasirati hrvatske delicije na svjetsko tržište."

"Tužno je", zaključila su njih dvoje. "Susjedna Italija to desetljećima vrlo dobro radi za sve svoje proizvođače iz prehrambene industrije."