Zalihe europskog maslinovog ulja na desetogodišnjem minimumu

Pad proizvodnje i niske zalihe održali su cijene visokima, prigušujući potražnju.

Unatoč potvrdi umjerenog povećanja proizvodnje maslinovog ulja u Europskoj uniji za sezonu 2023./24., Europska komisija upozorila je da su ostali ključni pokazatelji za sektor i dalje vrlo loši.

Prema njezinom najnovijem izvješću o kratkoročnim izgledima za poljoprivredni sektor, proizvodnja maslinovog ulja u EU-u trebala bi porasti za sedam posto u usporedbi s 2022./23., dosegnuvši 1.489.000 tona. Unatoč povećanju, trenutni prinos i dalje je 28 posto ispod prosjeka posljednjih pet godina.

Dostupnost maslinovog ulja – kombinacija proizvodnje, zaliha i uvoza umanjenih za izvoz i potrošnju – također je nizak, s predviđenim padom od pet posto u usporedbi s prethodnom godinom i oštrim smanjenjem od 28 posto u usporedbi s petogodišnjim prosjekom.

Vidi također: Globalna proizvodnja mogla bi premašiti očekivanja, ali ne dovoljno da bi utjecala na cijene

Početne zalihe iznosile su 406.000 tona, a očekuje se da će završne zalihe pasti na 365.000 tona zbog oživljenog uvoza od tradicionalnih trgovinskih partnera, kao što su Turska i Tunis, te proizvođača s južne hemisfere, uključujući Argentinu i Čile.

"Iako razina početnih zaliha može izgledati ugodno, to je uglavnom posljedica smanjene potražnje, kako u EU-u, tako i na globalnoj razini", napisala je komisija.

Kako su cijene maslinovog ulja značajno porasle u posljednje dvije godine, Bruxelles je izvijestio da su se mnogi potrošači okrenuli jeftinijim jestivim uljima ili smanjili potrošnju maslinovog ulja.

Očekuje se da će potrošnja u EU-u pasti na 1.189.000 tona, što je 18,6 posto ispod prosjeka prethodnih pet godina.

Očekuje se da će Španjolska, Italija, Portugal i Grčka, gdje je maslinovo ulje osnovna namirnica, doživjeti znatno strmiji pad potrošnje. Komisija procjenjuje da će potrošnja pasti ispod 900.000 tona, što označava značajan pad od 19,9 posto u usporedbi s prosjekom posljednjih pet godina.

Očekuje se i da će se potrošnja maslinovog ulja po stanovniku u Europskoj uniji smanjiti u razdoblju 2023./24., na 2,6 kilograma, što je smanjenje od 19,2 posto u usporedbi s petogodišnjim prosjekom.

Iako su cijene maslinovog ulja na podrijetlu pale s rekordnih razina dosez­nutih sredinom siječnja, i dalje su znatno iznad prosjeka prethodnih pet godina.

U izvješću je naveden primjer cijena ekstra djevičanskog maslinovog ulja u Jaénu, španjolskom tržištu referentnom za tu vrstu ulja. Krajem ožujka cijene ekstra djevičanskog maslinovog ulja bile su 2,5 do 2,7 puta više od prosjeka posljednjih pet godina.

Prema povjerenstvu, smanjena dostupnost za tekuću godinu berbe znači da će cijene u kratkom i srednjem roku ostati iznad petogodišnjeg prosjeka.

"U razdoblju 2023./24. vjerojatno će doći do dodatnog smanjenja [potražnje za maslinovim uljem], budući da prijenos s proizvođačkih cijena na potrošače (posebno ako se potvrde povoljniji rezultati berbe) zahtijeva vrijeme", napisala je Komisija.

Ovaj bi scenarij mogao dodatno smanjiti potražnju za maslinovim uljem u Europskoj uniji za tri posto.

Komisija je napomenula da je i globalna potražnja slaba, navodeći pad izvoza u Kinu i Japan od 14 posto u prva četiri mjeseca berbe.

Cijene također utječu na izvoz i potražnju iz inozemstva, pri čemu se očekuje pad izvoznih količina od 10 posto.

"S druge strane, EU će ostati atraktivno tržište za uvoz, i to zbog manje domaće dostupnosti i viših cijena", navodi se u izvješću. Očekuje se da će uvoz na kraju tekuće berbe doseći 200.000 tona.