Kvaliteta redefinira proizvodnju maslinovog ulja u Crnoj Gori

Obnovljeni fokus na kvalitetu pokreće novu eru u proizvodnji maslinovog ulja u Crnoj Gori.

"U posljednjem desetljeću značajna ulaganja omogućila su proizvođačima nabavu opreme za proizvodnju maslinovog ulja u skladu s najsuvremenijim tehnološkim standardima," rekla je Marija Markoč, biotehnološka istraživačica, proizvođačica maslinovog ulja i direktorica tvrtke Kuća Maslina – House of Olives.

"Uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva nabavljene su pogonske mljekovnice, jedinice za pakiranje i spremnici od nehrđajućeg čelika za sigurno skladištenje pod inertnim plinom", rekla je za Olive Oil Times.

Smješten na Balkanu na Jadranskom moru između Bosne i Albanije, Crna Gora je otprilike veličine Connecticuta i dom je srednjovjekovnih obalnih gradova, dramatičnih planina, netaknutih jezera i drevnih maslinika.

Crnogorski uzgajivači godišnje proizvedu oko 500 tona maslinovog ulja, a tekuća berba izgleda obećavajuće. "Nekoliko crnogorskih uzgajivača maslina počelo je s ranom berbom – u optimalnoj fazi zrelosti ploda masline", rekao je Markoč. "Plodovi se beru ručno i električnim vibracijskim tresalicama te se prerađuju unutar dvanaest sati."

Prema procjenama Kuće masline, većina maslinika u zemlji ove je sezone u dobrom stanju i očekuje se obilna berba. "Ovi rezultati ukazuju na pozitivnu primjenu agrotehničkih mjera u maslinicima tijekom cijele godine", dodao je Markoč.

Uzgajivači i mlinaši u Crnoj Gori sve su više povezani sa svojim kolegama u Hrvatskoj, Grčkoj, Albaniji i Italiji, razmjenjujući dragocjeno znanje o proizvodnji i preradi.

Ovogodišnja kampanja donosi posebno, ograničeno izdanje maslinovog ulja proizvedenog od masline Stare Masline u Mirovici, u blizini obalnog grada Bara, jedne od najstarijih maslina na svijetu. Zaštićeno državnim zakonom od 1957. godine, procjenjuje se da ovo spomeničko stablo ima 2.250 godina.

"Ponosni smo što smo proizveli ovo posebno maslinovo ulje u godini u kojoj slavimo jubilej stabla", rekao je Markoč.

Kuća masline služi kao središte koje povezuje poljoprivredni i turistički sektor Crne Gore, podržavajući ruralni razvoj i obrazovanje poljoprivrednika. Inicijativa, pokrenuta u suradnji nacionalnih i lokalnih vlasti te Uprave za kapitalne projekte, uključuje novi laboratorij za kemijsku i organoleptičku analizu kvalitete maslinovog ulja.

"Tim je posvećen očuvanju autohtonih sorata i genetskih resursa karakterističnih za crnogorsko tlo", rekao je Markoč. U grupu su uključeni agronomi, biotehnolozi, ekonomisti, inženjeri i somelijeri specijalizirani za kvalitetu i ocjenjivanje maslinovog ulja.

Osim tradicionalne proizvodnje, crnogorski stručnjaci istražuju kako proširiti uzgoj kao odgovor na klimatske promjene. "Prepoznaju priliku da prošire maslinike u središnje, kontinentalne dijelove zemlje", objasnio je Markoč. "Moderna uzgoja maslina više nije izbor – to je obveza."

Iako prihvaćaju inovacije, crnogorski proizvođači ne primjenjuju sustave visoke gustoće ili superintenzivne sustave. "Ovdje to jednostavno ne bi bilo moguće zbog našeg jedinstvenog krajolika i planinskog terena", rekao je Markoč. Umjesto toga, uzgajivači se usredotočuju na prilagodbu tradicionalnih metoda i diversifikaciju uvoznim sortama kako bi poboljšali plodnost i produktivnost.

Markoč je naglasila važnost obrazovanja i podizanja svijesti među uzgajivačima. "Visokokvalitetne mješavine više sorti ne dobivaju se miješanjem svih sorti iz maslinika", rekla je. "Slaganje zahtijeva znanje i preciznost."

Napomenula je da mnogi uzgajivači nisu svjesni brojnih autohtonih sorti maslina u Crnoj Gori izvan popularne Žutice. To uključuje Barkinju, Drobnicu, Gloginju, Lumbardinu, Lumbardešu, Sitnicu i Šarulju, kao i strane sorte poput Frantoia, Leccina, Arbequine, Koroneikija, Maurina i Pendolina.

"Posebno cijenim Coratinu među talijanskim sortama, koja ima mnogo sličnosti s našom domaćom Žuticom", rekla je. Uzgajivači također eksperimentiraju s hrvatskim sortama poput Oble, Istarske bjelice i Buže.

Trenutne inicijative uključuju identificiranje drevnih stabala i klonova s prirodno visokim udjelom polifenola. "Akademska zajednica trebala bi intenzivirati te napore, jer su takve sorte ključne za očuvanje genetske baštine masline", rekao je Markoč.

Dodala je da bi sljedeći koraci sektora trebali uključivati proširenje uzgoja i razvoj tercijarne industrije — od prerade i pakiranja nusproizvoda do marketinga, edukaciju i upravljanje otpadom.

Markoč je naveo prethodni projekt peletiranja otpada iz proizvodnje maslina kao "savršen način za reguliranje otpada na ekološki prihvatljiv način."

Na kraju, smatra da se veća pozornost mora posvetiti tisućljetnim stablima i povijesnim nasadima Crne Gore. "To je blago koje ne cijenimo dovoljno", rekla je. "Moramo prepoznati obvezu da ih očuvamo – i potencijal koji u sebi nose."

Istraživanja pokazuju da maslinovo ulje proizvedeno od ručno ubrane plodove s tih starih plantaža ima viši udio polifenola i snažnija antioksidativna svojstva. "Ova ulja ne samo da pružaju veće zdravstvene koristi, već imaju i prepoznatljiv senzorni profil – skladnu ravnotežu voćnosti, gorčine i izražene pikantnosti", rekao je Markoč. "Predstavljaju najbolji izraz crnogorske baštine uzgoja maslina."