EU poduzima mjere za blokadu uvoza dobivenog krčenjem šuma, uključujući i neke vrste palminog ulja
Novi prijedlog Europske komisije ima za cilj značajno smanjiti uvoz roba povezanih s krčenjem šuma, osobito u Brazilu, Indoneziji i Maleziji.
Europska unija uskoro bi mogla zaustaviti uvoz robe povezane s krčenjem šuma.
Novi prijedlog Europske komisije usmjeren je na proizvode koji su doprinijeli alarmantnom fenomenu globalnog gubitka šuma, uključujući soju, govedinu, palmino ulje, kakao, kavu, kožu i namještaj.
Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), između 1990. i 2020. godine zbog krčenja šuma izgubljeno je 420 milijuna hektara šuma diljem svijeta, što je površina otprilike veličine Europske unije.
Vidi također: Izvještavanje o klimiFAO je dodao da je u istom razdoblju razlika između površine posječene šume i novo posađene ili regenerirane šume iznosila oko 178 milijuna hektara, što je površina otprilike tri puta veća od Francuske.
Prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC), gotovo 11 posto svih emisija stakleničkih plinova povezano je s krčenjem šuma.
Povjerenstvo je navelo da prijedlog nadograđuje prethodne inicijative EU-a usmjerene na zaštitu šuma i konzultacije europskih građana na razini cijele Unije, koji uglavnom podržavaju mjere za suzbijanje degradacije šuma.
Osim toga, Europska komisija je uvjerena da će nova pravila poslužiti kao primjer za ostatak svijeta.
"Doista, ovim prijedlogom uredbe EU preuzima odgovornost za alarmantan gubitak šuma diljem svijeta i predvodi u rješavanju tog problema", rekli su za Olive Oil Times izvori iz Odjela Europske komisije za okoliš, pomorske poslove i ribarstvo.
"Inicijativa je revolucionarna i pokazuje da EU želi voditi primjerom", rekla je Komisija. "Predstavlja odlučan korak naprijed jer se ne zaustavlja na ilegalnom krčenju šuma, već rješava svako krčenje šuma uzrokovano poljoprivrednom ekspanzijom radi proizvodnje roba."
"Također želimo potaknuti i druge na djelovanje", dodali su izvori. "Željeli bismo vidjeti obveze velikih tržišta, poput Sjedinjenih Država i Kine, da očiste svoje lance opskrbe, a mi smo spremni podržati zemlje proizvođače u njihovoj tranziciji prema održivosti."
Popis roba kojima se uređuje novim prijedlogom bit će pod stalnim nadzorom Komisije. Kako bi nastavili izvoziti svoje proizvode u EU, trgovci i proizvođači morat će provesti dužnu skrb kako bi pružili sigurnost o podrijetlu proizvoda.
Prema novim pravilima, tvrtke će morati dobrovoljno certificirati i omogućiti potpuni pristup informacijama kao što su vrsta robe, obujam proizvodnje, uključeni dobavljači i zemlja proizvodnje.
Izvoznici će morati navesti točne geografske koordinate mjesta proizvodnje i potvrditi da njihov lanac opskrbe proizvoda poštuje lokalne zakone.
"Budući da je krčenje šuma povezano s promjenom namjene zemljišta, praćenje krčenja šuma zahtijeva preciznu vezu između robe ili proizvoda stavljenog na tržište EU-a i zemljišne čestice na kojoj je uzgojen", navela je komisija.
"Korištenje geolokacijskih koordinata najjednostavniji je i najisplativiji način dobivanja potrebnih geografskih informacija kako bi nadležna tijela bila u mogućnosti provjeriti jesu li proizvodi i robe bez uništavanja šuma", dodala je komisija. "Očekuje se da će kombinacija geolokacije s daljinskim nadzorom putem satelitskih snimki povećati učinkovitost propisa."
Sustav referentnih vrijednosti omogućit će Bruxellesu da identificira zemlje koje predstavljaju veći rizik od izvoza povezanog s krčenjem šuma, kako bi se za zemlje niskog rizika mogli ubrzati birokratski postupci i mjere duжне pažnje.
Komisija procjenjuje da bi provedba nove uredbe smanjila emisije ugljika povezane s potrošnjom u EU za gotovo 32 milijuna metričkih tona.
Na temelju novog pristupa EU-a prema krčenju šuma, promjenjivih potrošačkih prioriteta i novih istraživanja, nekoliko velikih europskih trgovačkih lanaca, uključujući Carrefour, Auchan i Lidl, obećalo je zaustaviti uvoz brazilskog govedine za koju se sumnja da potječe od stoke uzgojene u Amazoniji ili Pantanalu.
Izvori iz Komisije umanjili su rizik da bi nova uredba mogla utjecati na dostupnost ili cijenu govedine ili drugih pogođenih proizvoda za potrošače.
Analiza procjene utjecaja "zaključila je da bi utjecaj na cijene bio iznimno ograničen. Međutim, u prijedlog smo uključili klauzulu o preispitivanju kako bismo procijenili moguće učinke nakon njegova stupanja na snagu", rekli su.
Komisija je također napomenula kako nove odredbe omogućuju dionicima da se usklade s novim zahtjevima tijekom "dugih razdoblja prilagodbe", koja će biti rezervirana za najmanje sudionike na tržištu.
Vidi također: Svjetski čelnici obećavaju milijarde za obnovu šuma na ZemljiProizvođači palminog ulja također su pogođeni novim pravilima jer je izvoz palminog ulja u Europsku uniju u posljednjim desetljećima naglo porastao. EU je već odlučio postupno ukinuti upotrebu palminog ulja za proizvodnju energije do 2030. godine.
Prema podacima OilWorlda, 65 posto ukupnog palminog ulja uvezenog u EU 2018. godine korišteno je za proizvodnju biodizela, dok su manji postotci bili namijenjeni za grijanje. U proizvodnji hrane za ljude i životinje, upotreba palminog ulja također je pala na 11 posto.
"Palmovo ulje je bilo i ostaje glavni pokretač krčenja šuma u nekim od najraznolikijih šuma na svijetu, uništavajući staništa već ugroženih vrsta", priopćio je Svjetski fond za prirodu.
"S ekološkog stajališta neosporno je da je proširenje plantaža palme na štetu prašuma i tresetišta u prošlosti", dodao je Giuseppe Allocca, predsjednik Talijanske unije za održivo ulje palme.
Rekao je da je to dovelo do gubitka prirodnih staništa i zaliha ugljika u šumama, stvorilo emisije stakleničkih plinova, ugrozilo bioraznolikost i izazvalo sukobe s lokalnim zajednicama.
"No, jednako je istina da su mnoge plantaže nastale na tlima koja su već bila degradirana ili prethodno namijenjena uzgoju drugih kultura, poput gume ili kave", rekao je Allocca za Olive Oil Times. "Posljednjih nekoliko godina lanac proizvodnje palminog ulja intenzivno radi na održivosti."
U posljednjih 40 godina, svjetska proizvodnja palminog ulja porasla je s pet na 70 milijuna tona. "To je najraširenije biljno ulje na svijetu", rekao je Allocca.
Palma može ploditi tijekom cijele godine, a novo posađene palme ulaze u punu proizvodnju u roku od tri do četiri godine.
Zajedno s rastućom potražnjom, brzina kojom ploduju dovela je Indoneziju i Maleziju – najveće svjetske proizvođače palminog ulja – da ulažu u nove plantaže.
"To predstavlja 35 posto cjelokupne proizvodnje biljnih ulja, a slijede sojino ulje (28 posto), ulje repice (12 posto) i suncokretovo ulje (9 posto)", rekao je Allocca. "Ipak, plantaže palminog ulja pokrivaju manje od 10 posto cjelokupne globalne površine namijenjene proizvodnji ulja."
Dana 21. prosinca, Stalni odbor za održivo palmino ulje (RSPO), organizacija dionika u industriji palminog ulja, certificirao je četiri milijuna hektara plantaža palme kao održive, što čini 17,6 milijuna tona palminog ulja ili 19 posto svjetske proizvodnje.
Allocca je dodao da je RSPO 2020. godine certificirao 90 posto palminog ulja izvoženog u Europu kao održivo.
"Neće biti zabrane nijedne zemlje niti nijedne robe. Održivi proizvođači i dalje će moći prodavati svoju robu EU-u", priopćila je Europska komisija. "Također će se posvetiti pozornost povećanju transparentnosti opskrbnih lanaca, uzimajući u obzir prava zajednica ovisnih o šumama i autohtonih naroda, kao i potrebe malih poljoprivrednika."
"Osim toga, Komisija će se uključiti u bilateralne i multilateralne rasprave o politikama i mjerama za zaustavljanje krčenja šuma i degradacije šuma", zaključila je Komisija.