Očekuje se da će globalne temperature do 2030. porasti za 2 °C

Prema novom izvješću Svjetske meteorološke organizacije, predviđa se da će globalne temperature do kraja desetljeća porasti za gotovo 2 °C u odnosu na predindustrijsku razinu.

WMO predviđa da bi godišnje prosječne globalne površinske temperature za svaku godinu između 2025. i 2029. mogle porasti između 1,2 °C i 1,9 °C iznad prosjeka od 1850. do 1900. godine.

Izvješće nadalje predviđa da postoji 80-postotna vjerojatnost da će jedna od sljedećih pet godina nadmašiti 2024. kao najtopliju zabilježenu godinu te 86-postotna vjerojatnost da će barem jedna godina premašiti 1,5 °C iznad predindustrijske razine.

Vidi također: Vijeće za masline testira plan za pomoć maslinarima u prodaji emisijskih jedinica

Znanstvenici iz Copernicusa, jedinice za promatranje Zemlje u svemirskom programu Europske unije, potvrdili su u siječnju da je prosječna globalna površinska temperatura u 2024. godini dosegnula 1,6 °C iznad predindustrijskih razina.

Klima znanstvenici upozorili su da će se više prekretnica vjerojatno aktivirati zagrijanjem od 1,5 °C, uključujući kolaps ledenih ploča, promjene u oceanskim strujama, gubitak bioraznolikosti i otapanje permafrosta. 

"Ove najnovije prognoze upućuju na to da smo sada vrlo blizu toga da godine s 1,5 °C postanu uobičajene", rekao je Adam Scaife, voditelj dugoročnog prognoziranja u Met Officeu, nacionalnoj meteorološkoj i klimatskoj službi Ujedinjenog Kraljevstva.

"Jednu smo imali 2024., ali njihova učestalost raste i vidjet ćemo ih još više", dodao je. "Ovo su šokantne statistike i sada postoji čak i mogućnost, a to je prvi put da smo ikada vidjeli takav događaj u našim računalnim predviđanjima, da imamo godinu od 2 °C, što bi bilo potpuno neviđeno."

WMO je upozorio da svaki stupanj zagrijavanja potiče toplinske valove, obilne kišne padaline, intenzivne suše, otapanje leda i ledenjaka, zagrijavanje oceana i porast razine mora.

Vrućine u južnoj španjolskoj regiji Andaluziji u svibnju 2022. i 2023. uglavnom su odgovorne za uzastopne povijesno loše urode u najplodnijoj svjetskoj regiji za proizvodnju maslinovog ulja, doprinoseći rekordno visokim cijenama maslinovog ulja posljednjih nekoliko godina.

WMO je nadalje predvidio da će se Arktik, koji je dosegao rekordnu- rekordne temperature od 38 °C 2020. godine, zagrijat će se tri i pol puta brže od globalnog prosjeka tijekom sljedećih pet godina, uz značajno otapanje morskog leda u susjednim morima. 

Zasebno izvješće koje je u travnju objavila Usluga Copernicus za klimatske promjene utvrdilo je da se Europa zagrijava brže od globalnog prosjeka. 

"Ovo izvješće ističe da je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava i da doživljava ozbiljne posljedice ekstremnih vremenskih prilika i klimatskih promjena", rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

WMO je također prognozirao povećane ljetne oborine u nekim regijama, uključujući Sahel, sjevernu Europu, Aljasku i sjevernu Sibir, uz sušnije uvjete u amazonskom bazenu.

"Upravo smo doživjeli deset najtoplijih godina zabilježenih u povijesti," rekla je Ko Barrett, zamjenica glavnog tajnika WMO-a. "Nažalost, ovo izvješće WMO-a ne daje nikakvih naznaka predaha u nadolazećim godinama, a to znači da će negativan utjecaj na naše gospodarstvo, svakodnevni život, ekosustave i naš planet biti sve veći," 

"Nastavak praćenja i predviđanja klime od ključne je važnosti kako bismo donositeljima odluka osigurali znanstveno utemeljene alate i informacije koji će nam pomoći da se prilagodimo", dodala je.

---