Izvješće: Ekstremni vremenski događaji se pogoršavaju i utječu na dostupnost hrane
Svjetska meteorološka organizacija upozorila je da vrijeme istječe kako bi se spriječilo da klimatske promjene dodatno negativno utječu na globalnu sigurnost hrane.
Rjeđi ekstremni vremenski događaji i klimatske promjene, koje utječu na poljoprivredu i prehrambenu sigurnost na svakom kontinentu, sve su gori, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO).
Podaci koje je prikupila WMO i objavila u izvješću Stanje globalne klime 2021. pokazuju kako su ljudske aktivnosti u 2021. otpustile rekordne razine stakleničkih plinova, jednog od glavnih pokretača porasta prosječne površinske temperature.
Do 2050. godine možda ćemo morati hraniti gotovo 10 milijardi ljudi, a osiguravanje adekvatne prehrambene sigurnosti za sve uz istovremeno smanjenje emisija stakleničkih plinova i zaštitu okoliša jedan je od najvećih izazova s kojima se suočavamo.
Porast prosječnih temperatura oceana također se ubrzao 2021. godine. WMO je procijenio da je razina oceana porasla za 10 centimetara u posljednja tri desetljeća.
Uz porast temperatura i razine mora, istraživači WMO-a dodali su da ocean postaje sve kiseliji, dosegnuvši najvišu razinu u posljednjih 26.000 godina.
Vidi također: Studija otkriva utjecaje klimatskih promjena na španjolski sektor maslinarstvaIzvješće je nadalje utvrdilo da se snježni pokrivač, morski led i ledenjaci također smanjuju alarmantnom brzinom. Osim toga, WMO je upozorio da su posljednjih sedam godina bile najtoplije zabilježene.
Antonio Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, nazvao je izvješće "mračnom liturđijom o neuspjehu čovječanstva da se uhvati u koštac s klimatskim poremećajima."
Upozorio je da vrijeme istječe za promjenu smjera i ublažavanje barem najgorih posljedica klimatskih promjena.
U svojoj video poruci Guterres se usredotočio na hitne mjere koje bi se mogle poduzeti u proizvodnji energije, koja se smatra najvećim doprinositeljem klimatskim promjenama.
Te mjere zahtijevaju promjenu paradigme, pri čemu tehnologije obnovljive energije postaju ključne globalne javne dobrobiti te se lakše trguju i razmjenjuju.
Čelnik UN-a također je zatražio raznolikiji i otvoreniji lanac opskrbe obnovljivim izvorima energije i naglasio potrebu za prestankom subvencioniranja fosilnih goriva. Povrh toga, Guterres je zatražio da se javna i privatna ulaganja u obnovljivu energiju utrostruče "prije nego što bude prekasno".
Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a, rekao je: "Staklenički plinovi koje je čovjek stvorio zagrijavat će planetu još mnogo generacija."
"Porast razine mora, zagrijavanje oceana i zakiseljavanje nastavit će se stotinama godina, osim ako se ne izumiju načini za uklanjanje ugljika iz atmosfere", dodao je.
Prema Taalasu, ključni pokazatelji pokazuju rastući utjecaj klimatskih promjena na stanovništvo.
"Prijavljeni su gubici i štete veći od 100 milijardi dolara (93 milijarde eura), kao i teške posljedice na sigurnost hrane i humanitarne aspekte zbog vremenskih i klimatskih događaja velikog intenziteta", rekao je.
Lev Neretin, viši službenik za prirodne resurse u Uredu za klimatske promjene, bioraznolikost i okoliš (OCB) pri Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), rekao je za Olive Oil Times da su "vremenske ekstreme jedan od najvećih pokretača prehrambenih kriza, zajedno s gospodarskim šokovima, sukobima i nesigurnošću."
"Proizvođači malih razmjera, uključujući poljoprivrednike, ribare, šumare i stočare, okosnica su prehrambene sigurnosti, ali su i najranjiviji na klimatske promjene i ekstremne vremenske događaje", dodao je.
Prema FAO-u, povećanje klimatske otpornosti glavni je prioritet koji se oslanja na mnoge različite mjere kao što su "širenje proizvodnje hrane putem klimatski pametne agroekologije i drugih uključivih pristupa, jačanje sigurnosnih mreža, diverzifikacija sredstava za život, osiguravanje ključnih ulaznih sredstava za proizvodnju žitarica i povrća, kao i zaštita stoke tretmanima, cijepljenjem, krmivom i vodom."
Takav je pristup još relevantniji ondje gdje je dostupnost hrane ograničena, a pristup hrani pogođen rastućim cijenama.
Vidi također: Globalna poljoprivreda gubi milijarde radnih sati zbog vrućine, navodi se u studiji"Izgradnja otpornosti također zahtijeva svijest o klimatskim i okolišnim rizicima te učinkovito i pravovremeno upravljanje tim rizicima, ne samo na razini gospodarstava, već i kroz prehrambeno-poljoprivredne lance vrijednosti", rekao je Neretin.
"Proaktivno djelovanje ključni je stup FAO-ova rada na izgradnji otpornosti, što je veliki korak u prelasku s odgovora na katastrofe na preventivne i adaptivne mjere", dodao je.
"Do 2050. godine možda ćemo morati hraniti gotovo 10 milijardi ljudi, a osiguravanje adekvatne prehrambene sigurnosti za sve uz istovremeno smanjenje emisija stakleničkih plinova i zaštitu okoliša jedan je od najvećih izazova s kojima se suočavamo", nastavio je Neretin.
Nadalje je objasnio kako "sigurnost hrane nije samo pitanje količine, već i kvalitete. Čovječanstvo se danas oslanja na tri glavne kulture: kukuruz, rižu i pšenicu."
"To ima niz implikacija. Jedna od zabrinutosti je kontinuirani gubitak agrobiodiverziteta, koji osigurava zdravu i raznoliku prehranu", dodao je Neretin. "Druga je mogućnost sve većih prehrambenih kriza uzrokovanih tržišnom volatilnošću i sukobima."
Istraživači OCB-a također smatraju da su gubitak i rasipanje hrane globalni izazov uz rastuću potražnju za životinjskim proteinima i drugom hranom koja zahtijeva mnogo resursa.
"Postojeći visoki obujam gubitka i otpada hrane mogao bi hraniti oko 1,26 milijardi ljudi godišnje", rekao je Neretin.
Trenutačno nesigurnost hrane najčešće proizlazi iz sukoba. Između 2018. i 2021. godine, broj ljudi u kriznim situacijama u zemljama u kojima je sukob bio glavni pokretač akutne nesigurnosti hrane porastao je za 88 posto, na nešto više od 139 milijuna.
"Agroprehrambeni sustavi i ruralno gospodarstvo igraju temeljnu ulogu u miru i sigurnosti, što zauzvrat osigurava trajne učinke na ljudski razvoj", rekao je Neriten.
Istraživači FAO-a smatraju da bi zemlje trebale ulagati u strategije prilagodbe i ublažavanja te razvijati mehanizme za rano upozoravanje i djelovanje kako bi se ograničila ili izbjegla šteta i gubici od katastrofa.
"Transformacija agro-prehrambenih sustava kako bi postali učinkovitiji, uključiviji, otporniji i održiviji ključno je rješenje za globalne krize: glad, pothranjenost, klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i degradaciju ekosustava, čime se osigurava sigurnija, pristupačnija i zdravija prehrana za rastuću svjetsku populaciju", rekao je Neriten.
"Iskorištavanjem snage znanosti, tehnologije, inovacija, bioekonomije i tradicionalnog znanja možemo ući u novu paradigmu kako bismo osigurali da poljoprivredno-prehrambeni sustavi diljem svijeta budu zeleni i otporni na klimatske promjene", dodao je.
"Ali ova će transformacija propasti ako ne bude ravnopravna i uključiva", zaključio je Neriten. "Mali poljoprivrednici, ribari i šumari te njihove zajednice, uključujući žene, mlade i autohtone narode, ključni su akteri i korisnici naših agro-prehrambenih sustava."