Zlatne nagrade ističu ambicije Crne Gore za kvalitetnim maslinovim uljem

Maslinovo ulje rođeno među tisućljetnim maslinama i ukorijenjeno u lokalnoj povijesti donosi jedinstveni crnogorski identitet na svjetsku scenu s Mirovicom, monovarietalom iz Crne Gore.

Mi smo mala zemlja. Nikada nećemo moći konkurirati drugim zemljama po pitanju količine. Ali svakako možemo konkurirati po pitanju kvalitete. – Marija Markoč, Kuća Maslina

U priobalnom gradu Baru, u srcu crnogorske proizvodnje maslinovog ulja, javno poduzeće mlin i proizvođač Kuća Maslina slavi svoju prvu zlatnu nagradu na natjecanju NYIOOC World Olive Oil Competition 2026.

"Mirovica je vrlo posebno maslinovo ulje", rekla je za Olive Oil Times Marija Markoč, agronomkinja, biotehnološka istraživačica, somelijerka maslinovih ulja i glavna izvršna direktorica Kuće Maslina. "To je ime mjesta u našem gradu gdje možete razgledati najstarije od naših tisućljetnih maslina sorte Žutica, stablo koje je doslovno bilo donositelj mira u povijesti naše nacije."

Markoč je rekao da se maslina Mirovica, lokalno poznata kao Stara Maslina ili "staro maslinovo stablo", smatra prirodnim spomenikom. Prema lokalnoj tradiciji, stablo je staro 2.250 godina, a ove godine Bar obilježava njegovo trajno mjesto u kulturi i društvenom životu tog područja.

Prema široko dokumentiranoj lokalnoj tradiciji, obitelji i plemena u sukobu nekada su se okupljala pod krošnjom stabla kako bi riješila sporove. Naziv Mirovica potječe od slavenskog korijena "mir", što znači mir, a to mjesto se odavno opisuje kao mjesto gdje su se sporovi rješavali i gdje je obnavljano suživot.

Vidi također: Najbolja maslinova ulja iz Crne Gore

Gotovo 90 posto maslinovog ulja proizvedenog u tom području potječe od sorte Žutica. U Baru i njegovoj neposrednoj okolici raste oko 100.000 stabala masline, a mnogi se poljoprivrednici obraćaju Kući masline za pristup najnovijim tehnologijama u uzgoju i preradi. U ustanovi je također smještena lokalna udruga maslinara.

"Mi smo mala zemlja. Nikada nećemo moći konkurirati drugim zemljama po pitanju količine", rekao je Markoč. "Ali svakako možemo konkurirati po pitanju kvalitete."

Prema Markoči, ustanova koristi najsuvremeniju opremu za preradu uvezenu iz Toskane i primjenjuje napredne standarde u preradi i skladištenju, kombinirajući lokalnu tradiciju s modernim metodama proizvodnje.

"Kada je riječ o tradiciji, trebamo sačuvati našu autohtonu sortu. To nas doista razlikuje", rekla je. "Ali kada je riječ o proizvodnji i inovativnim praksama, to je ono za što se trebamo zalagati."

Proces proizvodnje u Mirovici strogo je kontroliran od berbe do skladištenja. Masline se beru ručno i melju unutar nekoliko minuta od dolaska. Markoč je rekao da se ulje proizvodi na niskim temperaturama te da je proces mljeljenja postavljen tako da nikada ne prelazi 22,5 °C, što je znatno ispod gornje granice koja se obično povezuje s hladnim ekstrahiranjem.

Nakon mljevenja ulje se skladišti u čeličnim spremnicima pod inertnom atmosferom pomoću argona i dušika. House of Olives ne koristi vertikalne separatore, a ulje se filtrira dvaput, odmah nakon proizvodnje i ponovno prije punjenja u boce.

Tehnologija se također sve više širi u nasadima oko Bara. Markoč je rekao da je cilj postići kontinuirano i detaljno praćenje stanja tla kako bi se podržale preciznije agronomske odluke.

"Posebnu pozornost posvećujemo tlu", rekla je. "Svaka šest mjeseci ili svake godine provodimo potpunu analizu tla." Ti testovi uključuju biljne ostatke, podzemne vode i kemijska i fizička svojstva tla.

Prenosivi uređaji također se koriste za praćenje parametara poput vlažnosti tla i razina hranjivih tvari, što operaterima omogućuje brzu reakciju na promjenjive uvjete. Dnevni podaci s lokalne meteorološke postaje dodatno informiraju odluke u nasadima.

Taj pristup vođen podacima također usmjerava ciljane intervencije, uključujući primjenu bora tijekom faze prije cvatnje i ranog razvoja ploda, faza koje, prema riječima Markoča, poboljšavaju oprašivanje i ukupni prinos. "Naučili smo da naše masline vrlo dobro reagiraju kada im se da bor, osobito u ta dva trenutka sezone", rekla je.

Markoč je rekla da je Žutica, čije ime podsjeća na zlatno-žutu boju ploda tijekom zrenja, često kritizirana zbog sklonosti naizmjeničnom rađanju. No tvrdila je da pažljivo agronomsko upravljanje može značajno smanjiti tu varijabilnost.

"Neki će istaknuti da možda neće roditi plodove čak ni dvije ili tri godine zaredom", rekla je. "Ali to nije točno. Kada primijenite odgovarajuće agrotehničke prakse, svake ćete godine ostvariti značajan prinos."

Čelnici Kuće Maslina nisu očekivali osvojiti zlato na NYIOOC-u. Markoč je rekao da je tim vjerovao da je ulje dovoljno kvalitetno da zasluži priznanje, ali glavna nagrada došla je kao iznenađenje, osobito zato što je proizvođač odlučio prijaviti se samo na najveće svjetsko natjecanje maslinovih ulja.

U svojoj prvoj godini Kuća maslina nudila je svoje usluge besplatno, djelujući praktički kao subvencija za ubrzanje poboljšanja kvalitete diljem regije. Institut također organizira nacionalno natjecanje, održava edukativne radionice i radi na povezivanju turizma, obrazovanja i proizvodnje.

"Obrazovanje je ključno", rekla je Markoč, ne samo za poljoprivrednike i potrošače, već i za stručno osoblje koje upravlja mlinovima za masline. Prisjetila se primjera mlinova s skupom opremom koji i dalje nisu uspjeli osvojiti nagrade zbog nedostatka znanja i tehnike.

Kako bi pomogla premostiti taj jaz, napisala je tehničku knjigu od 300 stranica o proizvodnji maslinovog ulja namijenjenu proizvođačima i studentima. Širi cilj, rekla je, jest ojačati ideju da kvaliteta maslinovog ulja ne ovisi o jednoj intervenciji, već o znanju koje se dosljedno primjenjuje u cijelom sektoru.

Iako Kuća Maslina nije primarno usmjerena na izvoz, istražuje načine kako doći do ljudi crnogorskog podrijetla koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadnoj Europi. Markoč je rekao da dijaspora zemlje održava bliske veze s domovinom, njezinim tradicijama i poljoprivrednim proizvodima.

S obzirom na to da Crna Gora ima nešto više od 600.000 stanovnika, njena dijaspora, oblikovana valovima iseljavanja od kraja 19^. stoljeća do balkanskih sukoba 1990-ih, procjenjuje se na između 250.000 i 350.000 ljudi.

Za Markoć tu zajednicu predstavlja prirodnu publiku za masline poput Mirovice. "Jako bih im voljela pokloniti maslinovo ulje, jer je to sjajna veza s njihovom domovinom", rekla je.

---