Vrućina i suša uzrokuju odumiranje šuma diljem svijeta
Šume imaju ključnu ulogu u stabilizaciji klime reguliranjem ekosustava i zaštitom bioraznolikosti, ali porast temperatura i sve sušnije vrijeme ugrožavaju ih.
Nova istraživanja pokazuju da porast globalnih temperatura i produljena razdoblja suše uzrokuju masovna odumiranja šuma diljem svijeta.
Tim međunarodnih znanstvenika proučavao je odumiranje šuma na 675 lokacija od 1970. godine.
Ono što smo otkrili jest da je na globalnoj razini postojao ovaj dosljedno sve topliji i sušniji obrazac… koji nam može pokazati koliko neuobičajeno vruće ili suho mora postati da bi šume bile u opasnosti od umiranja.
Analizom tih epizoda i usporedbom s postojećim klimatskim podacima znanstvenici su uspjeli identificirati lokalne uvjete temperature i suše koji su odredili događaje odumiranja drveća. Zatim je stvorena globalna georeferencirana baza podataka.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, istraživači su naveli da nedostaje podataka o tome kako će šumski ekosustavi preživjeti porast prosječnih temperatura povezan s antropogenim klimatskim promjenama.
Vidi također: Šumski požari postaju sve češći i intenzivniji diljem svijeta, otkrivaju istraživači"Nedostaje kvantitativna određenost zajedničkih elemenata u klimatskim anomalijama povezanima s valovima odumiranja stabala… što je potrebno za razumijevanje uloge ekstremnih klimatskih događaja u cjelokupnim globalnim obrascima odumiranja stabala", napisali su znanstvenici.
Široko rasprostranjena odumiranja stabala mogla bi se pokazati iznimno štetnima za globalne napore u ublažavanju utjecaja klimatskih promjena.
U najnovijem izvješću o stanju svjetskih šuma Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda i Programa Ujedinjenih naroda za okoliš navodi se da ti jedinstveni ekosustavi pokrivaju samo 30 posto kopnene površine svijeta, ali su dom velikoj većini kopnenih biljnih i životinjskih vrsta.
Šume imaju ključnu ulogu u stabilizaciji klime reguliranjem ekosustava i zaštitom bioraznolikosti. Osim što podržavaju životne uvjete velikih populacija, istraživači su naglasili kako su šume sastavljene od više od 60 000 vrsta drveća, pohranjuju gotovo polovicu kopnenog ugljika i sekvestriraju do trećine godišnjih antropogenih emisija ugljika.
Prema Međunarodnom vijeću za maslinarstvo, "hektar maslina poništava godišnji ugljični otisak jedne osobe."
"Naša analiza kvantificira globalni 'otisak prsta toplije suše' s ovih lokacija sa smrtnošću stabala, što je u biti signal klimatskih uvjeta toplije i sušnije klime za smrt stabala, na 675 lokacija koje obuhvaćaju 1.303 parcele", napisali su istraživači.
"Učestalost ovih opaženih klimatskih uvjeta u godinama sa smrtnošću stabala nelinearno se povećava pod utjecajem predviđenog zagrijavanja", dodali su. "Naša baza podataka također pruža početnu osnovu za daljnje kvantitativno praćenje na terenu, koje razvija zajednica, a odnosi se na globalnu smrtnost stabala."
"Ono što smo otkrili jest da je na globalnoj razini postojao ovaj dosljedno sve topliji i sušniji obrazac... koji nam može pokazati koliko neuobičajeno vruće ili suho mora postati da bi šume bile u opasnosti od umiranja", dodao je u bilješci William Hammond, koautor i ekofiziolog biljaka sa Sveučilišta na Floridi.
Znanstvenici su naglasili kako rastuće temperature ugrožavaju šume na nekoliko načina, uključujući pojačavanje atmosferske suše, intenziviranje suše u tlu i uzrokovanje toplinskog stresa kod biljaka. Kako temperatura raste, tla i drveće brže gube vodu.
Toplije okruženje također može na neočekivane načine pokrenuti smrtonosne događaje, prema Cuauhtémocu Sáenzu-Romeru, koautoru i istraživaču na Sveučilištu Michoacana de San Nicolás de Hidalgo u Meksiku.
"Posljednjih godina suha i topla sezona od ožujka do svibnja još je sušnija nego inače, ali i toplija nego ikad prije", rekao je. "Ta kombinacija uzrokuje velik stres stablima prije dolaska sljedeće kišne sezone od lipnja do listopada."
"Na primjer, 2021. godine više od 8000 zrelih stabala ubile su bube kore u Biosfernoj rezervi leptira monarha u središnjem Meksiku", dodao je Sáenz-Romero. "Učinak struje La Niña u Tihom oceanu rezultirao je sušnijim i toplijim uvjetima; smrtonosnom kombinacijom koja je pogodovala izbijanju štetočina."
Prema istraživačima, studija pokazuje opće ubrzanje razarajućih klimatskih uvjeta koji će se s vremenom pogoršavati kako temperature nastavljaju rasti.
"Povijesne šume Zemlje suočavaju se s izazovnom budućnošću, uključujući dramatične promjene u opsegu, sastavu, dobi i strukturi tih jedinstvenih i nenadomjestivih šuma, s posljedicama na razini planeta za bioraznolikost i kruženje vode i ugljika", napisali su autori.
U svojim zaključcima znanstvenici su naglasili koliko su šume ključne u naporima za ublažavanje utjecaja klimatske krize. Međutim, njihova sposobnost da služe kao zalihe ugljika strogo je povezana s njihovom sposobnošću preživljavanja.
"Biljke obavljaju fenomenalan posao hvatanja i skladištenja ugljika", rekao je Hammond. "No, smrt biljaka ne samo da sprječava da one obavljaju ovu ključnu ulogu hvatanja ugljika, već biljke također počinju otpuštati ugljik dok se razgrađuju."
"Naši rezultati pokazuju da bi ograničavanje zagrijavanja na 2 °C iznad predindustrijskih razina moglo smanjiti učestalost ovih klimatskih uvjeta povezanih s opaženim događajima umiranja stabala na manje od polovice onoga što se predviđa pri 4 °C", napisali su istraživači.
"Napori da se zaštiti svjetska klima od pretjeranog zagrijavanja vjerojatno će biti presudni za buduće opstajanje mnogih Zemljinih šuma", dodali su.
Baza podataka koju su sastavili istraživači sada je dostupna na mrežnoj stranici Međunarodne mreže za mortalitet stabala (International Tree Mortality Network), gdje znanstvenici suradnici također mogu dodavati podatke kako bi pružili širu sliku i dublje razumijevanje događaja pomora šuma.