Neki učinci klimatskih promjena su već nepovratni, upozorava UN.
Više od tri milijarde ljudi gura se izvan njihove sposobnosti prilagodbe, upozorava izvješće. Međutim, još uvijek ima vremena spriječiti najgore scenarije.
Mnogi učinci klimatskih promjena sada su "nepovratni", prema najnovijem izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC)
Panel Ujedinjenih naroda upozorio je da je 40 posto svjetske populacije – više od 3,1 milijarde ljudi – pod visokim rizikom zbog posljedica klimatskih promjena.
Ovo je zaista ključan trenutak. Naš izvještaj vrlo jasno ističe: ovo je desetljeće djelovanja ako želimo preokrenuti situaciju.
U izvješću se dodaje da klimatske promjene gurnu ljude izvan njihove sposobnosti prilagodbe unatoč usmjerenim naporima za ublažavanje njihovih posljedica.
"Ovo izvješće je strašan upozoravajući znak o posljedicama nedjelovanja", rekao je Hoesung Lee, predsjednik IPCC-a. "Pokazuje da je klimatska promjena ozbiljna i sve veća prijetnja našem dobrobiti i zdravlju planeta. Naši današnji postupci oblikovat će način na koji će se ljudi prilagođavati i kako će priroda odgovoriti na sve veće klimatske rizike."
Vidi također: Prelazak na prehranu temeljenu na biljkama može smanjiti globalne emisije i apsorbirati CO2, navodi se u studijiPrema izvješću IPCC-a, svijet se u sljedeća dva desetljeća suočava s više nepovratnih klimatskih opasnosti ako prosječna globalna temperatura poraste za 1,5 °C iznad razine iz predindustrijskog razdoblja.
Čak i kratkoročno, prekoračenje ove razine zatopljenja vjerojatno će imati teške posljedice za nizinska obalna područja i infrastrukturu.
Zmjenu klime već se povezuje s ponavljajućim sušama, šumskim požarima i poplavama koje pogađaju različite regije diljem svijeta.
Ti događaji gurnuli su biljke i životinje na rub njihove razine podnošljivosti i uzrokovali masovnu smrt koralja i nekih vrsta drveća.
Budući da se te ekstremne vremenske promjene događaju istovremeno, one imaju prelijevajuće učinke kojima je teško upravljati.
Trenutačno su ekstremne vremenske promjene izložile milijune ljudi teškoj nesigurnosti u opskrbi hranom i vodom u Aziji, Africi i dijelovima Srednje i Južne Amerike.
Prema studiji koju je 2021. provela Nacionalna uprava za zrakoplovstvo i svemirske aktivnosti (NASA), klimatske promjene vjerojatno će do kraja desetljeća smanjiti proizvodnju pšenice i kukuruza za oko 20 posto.
Vidi također: Trenutni klimatski ciljevi neće spriječiti nepopravljive posljedice globalnog zatopljenja"Naše izvješće jasno ukazuje na to da mjesta u kojima ljudi žive i rade mogu prestati postojati, da ekosustavi i vrste s kojima smo svi odrasli i koji su središnji za naše kulture i oblikuju naše jezike mogu nestati", rekla je Debra Roberts, kopredsjednica IPCC-a.
Međutim, postoji nada da stvari neće izmaknuti kontroli ako se porast temperature zadrži ispod 1,5 °C.
"Dakle, ovo je zaista ključan trenutak", rekla je Roberts. "Naš izvještaj vrlo jasno ističe: ovo je desetljeće djelovanja ako želimo preokrenuti situaciju."
Sagorijevanje fosilnih goriva čini 70 posto stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu. Poljoprivreda je također odgovorna za 14 posto emisija stakleničkih plinova.
Moderne metode poljoprivrede također se krive za krčenje šuma, gubitak bioraznolikosti i eroziju tla.
Kao rezultat toga, nadnacionalni subjekti poput Europske unije nastoje prijeći na održive sustave proizvodnje hrane i obnoviti prirodno okruženje kontinenta.
Među tim naporima su i sadnja te obnova tradicionalnih maslinika. Nedavna studija Sveučilišta u Jaénu otkrila je da tradicionalni maslinici sekuestriraju do 5,5 kilograma ugljičnog dioksida po kilogramu proizvedenog ulja.
Međunarodno vijeće za maslinu ranije je utvrdilo da svaki proizvedeni litar maslinovog ulja (čija je gustoća nešto manja od kilograma) uklanja 10 kilograma ugljičnog dioksida iz atmosfere.