Maslinovo ulje ključno za promicanje biljno-orijentiranih prehrana, navodi se u izvješću
Bijela knjiga, koju su objavili Kulinarski institut Amerike i Međunarodno vijeće za maslinovo ulje, također navodi da je prijelaz na prehranu s naglaskom na biljne namirnice nužan za postizanje globalnih klimatskih ciljeva i promicanje zdrave prehrane.
Kulinarski institut Amerike (CIA), u suradnji s Međunarodnim vijećem za maslinovo ulje (IOC), objavio je bijelu knjigu u kojoj iznosi niz strategija za promicanje potrošnje maslinovog ulja i biljno orijentiranih prehrana diljem svijeta.
Publikacija je predstavljena na konferenciji ranije ovog ljeta, a Greg Drescher, potpredsjednik za strateške inicijative i vodstvo u industriji pri CIA-i, rekao je za Olive Oil Times da su je drugi stručnjaci iz industrije dobro prihvatili.
Moramo biti u stanju bolje artikulirati što maslinovo ulje i mediteranska prehrana mogu ponuditi.
"Postojao je osjećaj da je ovo značajan doprinos produbljivanju našeg razumijevanja mogućnosti koje kuhinja s maslinovim uljem nudi unutar trenutnih zabrinutosti vezanih uz zdravlje i okoliš te potrebe za prelazom na više biljnih prehrambenih proizvoda", rekao je.
Prema CIA-i, dva glavna cilja kuhanja usmjerenog na biljne namirnice su poboljšanje ekološke održivosti prehrambenog lanca i poticanje zdravijih prehrambenih navika.
Vidi također: Vijesti o mediteranskoj prehrani"Osim čiste energije, prehrane usmjerene na biljne namirnice bit će ključne za rješavanje naših klimatskih izazova", rekao je Drescher.
Mediteranska prehrana – koja naglašava konzumaciju voća i povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki te maslinovog ulja – izvrstan je primjer prehrane usmjerene na biljne namirnice koja je stoljećima funkcionirala.
"Ne moramo nužno izmišljati novu hranu ili nove prehrambene obrasce", rekla je Drescher. "Možemo se nadahnuti onim što već postoji i što je ukorijenjeno u kulturama."
CIA i IOC smatraju da je povećanje konzumacije maslinovog ulja komplementarni cilj promicanju prelaska na kuhanje usmjereno na biljne namirnice. Dvije su organizacije u beloj knjizi iznijele strategije za postizanje tog cilja.
"Mnogi ljudi razumiju opći koncept, a da ne razumiju nužno mnoge pojedinosti koje stoje iza koncepata mediteranske prehrane, koja je zapravo ukorijenjena u kuhinji s maslinovim uljem", rekao je Drescher. "Moramo biti u stanju bolje artikulirati što maslinovo ulje i mediteranska prehrana imaju za ponuditi."
"Bijela knjiga doista se bavi mnogim kulinarskim strategijama i područjima specifičnog razvoja unutar mediteranske i maslinovo-uljne kuhinje koja će biti vrijedna stručnjacima za javno zdravstvo i klimu dok preporučuju kulturno utemeljene modele za održivo prehranjivanje", dodao je.
Među tim kulinarskim strategijama je i sve veća upotreba začinskog bilja za aromatiziranje hrane, za razliku od oslanjanja isključivo na meso. Korištenje manjih porcija proteina životinjskog podrijetla, što se često radi u mediteranskoj kuhinji, još je jedna strategija. Drescher vjeruje da maslinovo ulje igra veliku ulogu u obje te strategije.
Praktičan primjer koji navodi jest prelazak s umaka na bazi mesa na umake na bazi orašastih plodova i maslinovog ulja.
"Mnogi kuhari iz različitih kultura diljem svijeta teško mogu zamisliti umake koji nisu na bazi mesa", rekao je. "Mediteranska kuhinja s maslinovim uljem ima širok izbor umaka od orašastih plodova koji su neka kombinacija maslinovog ulja, orašastih plodova, začinskog bilja, začina, češnjaka i drugih aromatičnih sastojaka. Oni se protežu od Španjolske do Bliskog istoka i Sjeverne Afrike i apsolutno su ukusni."
U Sjedinjenim Državama, koje prema podacima Sveučilišta u Oxfordu konzumiraju više hrane po stanovniku nego gotovo svaka druga zemlja, biljne umake, poput humusa, sve su popularniji.
Drescher to pripisuje stalno rastućoj dostupnosti humusa u supermarketima i restoranima. Vjeruje da će povećanje dostupnosti ovih vrsta proizvoda potrošačima uvelike doprinijeti promicanju prehrane s naglaskom na biljne namirnice.
"Ne samo da trebamo postići šire razumijevanje među potrošačima, već im trebamo osigurati i veću dostupnost, pa je stoga na kuharima, ugostiteljima i trgovcima da ponude više takvih namirnica", rekao je.
Općenito, čini se da su SAD plodno tlo za širenje prehrane s naglaskom na biljne namirnice. Prema nedavnoj studiji tvrtke Nielsen Homescan, 39 posto Amerikanaca izjavilo je da aktivno pokušava jesti više namirnica biljnog podrijetla.
CIA i IOC smatraju da promicanje kuhanja usmjerenog na biljne namirnice može pomoći u povećanju tog postotka i gurati programe prehrane usmjerene na biljne namirnice, poput mediteranske prehrane, u prvi plan američke kulinarske kulture.
Drescher vjeruje da je poznavanje upotrebe i kuhanja s ekstra djevičanskim maslinovim uljem ključno za postizanje tih ciljeva. Kako bi ilustrirao tu poantu, navodi nešto što mu je jednom rekla Antonia Trichopoulou, profesorica biokemije na Sveučilištu u Ateni.
"Nije da mi Grci nužno volimo povrće više od vas Amerikanaca", rekla je. "Razlika je u načinu na koji pripremamo naše povrće: s maslinovim uljem."